Konzervatorsko-restauratorska radionica Multidisciplinarnost kao temelj konzervatorsko-restauratorske djelatnosti

Sažetak

U današnje vrijeme gotovo je nemoguće zamisliti restaurirani i izloženi predmet kulturne, industrijske i druge baštine, a da u njegovoj konzervatorsko-restauratorskoj obradi nisu primijenjena znanja i vještine nekoliko različitih struka – od društvenih znanosti, poput antropologije, arheologije, povijesti umjetnosti i književnosti, etnografije i sl., pa sve do tehničkih i prirodnih znanosti, kao što su kemija, fizika, geologija, biologija, arhitektura, strojarstvo i mnoge druge struke koje se bave proučavanjem materijala i raznih proizvodnih procesa. U tom je smislu konzervatorsko-restauratorska struka tipičan primjer multidisciplinarne djelatnosti i može se smatrati svojevrsnom sintezom obrta, znanosti i umjetnosti. Nekoliko primjera multidisciplinarnosti iz laboratorijske prakse unutar AKM zajednice prikazano je na ovogodišnjoj konzervatorsko-restauratorskoj radionici 25. seminara Arhivi, knjižnice i muzeji. Iako su u dosadašnjim radionicama najčešće sudjelovali predstavnici svih segmenata AKM zajednice, ove je godine na radionici najzastupljenija bila muzejska struka, uz tek jedno izlaganje iz knjižničnog segmenta konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Osnovni cilj radionice bio je evaluacija utjecaja različitih struka u očuvanju, izlaganju i interpretaciji predmeta pohranjenih u AKM ustanovama u Republici Hrvatskoj na temelju praktičnih primjera prezentiranih na radionici.

Nakon nekoliko uvodnih riječi voditelja radionice uslijedilo je izlaganje Slađane Latinović iz Arheološkog muzeja u Zagrebu pod nazivom Konzervacija i dizajn. U izlaganju su detaljno prikazane faze nastanka izložbe, i to ponajprije s gledišta konzervatorsko-restauratorske struke, te je istaknuta velika važnost dizajna u prezentaciji i komunikaciji baštine pomoću izložbi (prilog 1).

Marina Gregl iz Arheološkog muzeja u Zagrebu održala je u suradnji s Damirom Doračićem predavanje Multidisciplinarnost na primjeru konzervatorsko-restauratorske obrade pretpovijesne keramičke posude, na kojem je predstavljen tipičan primjer multidisciplinarnog pristupa obradi i interpretaciji arheološke baštine zahvaljujući suradnji različitih struka tijekom procesa konzerviranja i restauriranja (prilog 2).

Problematikom prezentiranja arheološke baštine pozabavila se i Monika Petrović iz Arheološkog muzeja Istre u svome izlaganju Prezentacija arheološke građe kroz izložbe, u kojem je prikazala istaknutu ulogu replika u raznim načinima predstavljanja arheološkog stakla široj publici te upozorila na prednosti i nedostatke pojedinih metoda i materijala korištenih tijekom njihove izrade (prilog 3).

Naposljetku su Dragica Krstić (IIC Croatian group), Jelena Bogdanović (Knjižnica Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) i Mia Perković (samostalna stručnjakinja) održale predavanje naziva Upravljanje rizicima tijekom pohrane baštinske građe u knjižnicama – iskustva, praksa i izazovi. U svom opsežnom izlaganju autorice su istaknule brojne izazove s kojima se susreću konzervatori-restauratori knjižnične građe kako bi uklonili ili barem smanjili najčešće rizike prisutne u knjižnicama diljem Hrvatske (prilog 4).

U zaključku radionice istaknuto je da je suvremena konzervatorsko-restauratorska struka zasigurno najizrazitiji primjer multidisciplinarne djelatnosti unutar AKM zajednice te da očuvanje, izlaganje te precizna i cjelovita interpretacija baštine izravno ovise o suradnji stručnjaka različitih profila kako unutar tako i izvan AKM zajednice.