Knjižnice između zakonskih propisa i vlastite inicijative

Sažetak

Od 1993. godine zemlje Europske unije proširuju svoju dotadašnju zajedničku politiku u gospodarstvu i na područje zdravstva, tehnologije, naobrazbe, socijalne politike i kulture. Zajednička politika podrazumijeva i usklađivanje zakonskih propisa zemalja članica s onima usvojenima na razini Unije. Za europske je knjižnice važan dokument poznat kao Izvještaj Ryynanen, koji je usvojio Europski parlament 1998. godine. Vijeće Europe, organizacija koja okuplja i zapadnoeuropske i istočnoeuropske zemlje, preuzelo je na sebe izradu dokumenta u kojemu su izložena temeljna

načela kojima se moraju voditi zakonodavci pri oblikovanju zakonskih propisa kojima se uređuje rad javnih knjižnica u zemljama članicama Vijeća, među kojima je i Hrvatska. Taj dokument nazvan Smjernice za knjižnično zakonodavstvo i politiku u Europi izrađen je 1999. godine, a konačno usvojen 2000. Smjernice najprije ističu važnost knjižnica kao ustanova koje građanima jamče slobodan pristup informacijama. Informacije su potrebne za oblikovanje vlastitoga mišljenja i stava o različitim pitanjima, osobnima, kao i onima koja se tiču šire zajednice, pa se od slobodnijeg širenja informacija zapravo očekuje da potakne građane na aktivnije sudjelovanje u životu i funkcioniranju zajednice. Da bi knjižnice mogle omogućiti slobodan pristup različitim vrstama informacija, potrebno je najprije osigurati njihovo primjereno financiranje pa se od nacionalnih zakonskih propisa prvenstveno očekuje da pronađu najbolja rješenja koja će to omogućiti. Osnovne knjižnične usluge moraju biti besplatne pa se zakonom mora utvrditi i što se smatra osnovnim uslugama, za financiranje kojih će se odvajati novac poreznih obveznika. Iako se od države očekuje da financira javne knjižnice, oblikovanje i sastav zbirki odgovornost je knjižničara. Od knjižničara se očekuje da zastupaju i zagovaraju knjižnice kod mjesnih vlasti i sami iniciraju promjene. U radu se pokušavaju naznačiti problemi s kojima će se sučeliti zakonodavci i knjižničari u Hrvatskoj kod prenošenja temeljnih odredbi Smjernica u nacionalne zakonske propise.