Značenje obrazovne djelatnosti u zagrebačkom Tehničkom muzeju

Sažetak

Od svečanog otvaranja za javnost 1963. udio obrazovne komponente u zagrebačkom Tehničkom muzeju bio je nerazmjerno velik u odnosu na ostale segmente njegova rada. U osnovnom konceptu njegove djelatnosti kao klasičnog muzeja tehnike, ali i znanstvenoga središta, obrazovnoj ulozi dano je primarno značenje. Tadašnji intenzivni procesi industrijalizacije društva fascinirana burnim razvojem tehnike te nastojanja da se mlađi naraštaji tehnički opismene pogodovali su afirmaciji upravo te uloge Muzeja. Ne čudi stoga iznimno veliko zanimanje i neuobičajeno velik broj posjetitelja u godinama nakon otvaranja, koji ubrzo premašuje stotinjak tisuća godišnje.

Edukacijska komponenta danas se u Tehničkom muzeju ostvaruje različitim formalnim i neformalnim sadržajima: metodskim jedinicama, predavanjima, seminarima i praktikumima, izvođenjem demonstracija i pokusa pred školskim skupinama različitih profila i uzrasta. U suradnji s relevantnim ustanovama, organiziraju se seminari za profesore osnovnih škola, gdje se oni upoznaju s postavom Muzeja komplementarnom sadržajima nastavnih programa. Znatan broj predavanja izvodi se u planetariju s tematikom astronomije i astronautike, a predavanja Znanstvenopopularne tribine Tehničkog muzeja često su usredotočena na aktualna događanja. Uvrštenjem razgleda odjela stalnog postava Tehničkog muzeja u

programe predmeta tehničke kulture petih i šestih razreda osnovnih škola dokazana je ispravnost teze o afirmaciji Muzeja kao ustanove prikladne za obradbu pojedinih tema iz nastavnih jedinica. Ostaje nedovoljno iskorišten potencijal u području visokog školstva, gdje bi se uvođenjem kolegija iz povijesti tehnike i tehnologije na tehničkim fakultetima Muzeju širom otvorila vrata novih obrazovnih procesa. Tehničkom muzeju predstoji osmišljavanje i usvajanje novih obrazovnih sadržaja prikladnih za cijele obitelji te uvođenje programa specifičnih periodičkih događanja, primjerice, svetkovine Festival znanosti.