Slovenska Narodna in univerzitetna knjižnica organizirala je 4. 4. 2024. godine u Ljubljani međunarodno stručno savjetovanje Dediščina prihodnosti (Baština budućnosti) s ciljem sagledavanja stanja obveznog primjerka u Sloveniji i razmatranja razvoja izgradnje zbirke Slovenike. Savjetovanje je održano u Rektoratu Sveučilišta u Ljubljani u godini obilježavanja 250. obljetnice djelovanja današnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Ljubljani, a sudjelovali su brojni knjižničari, nakladnici i predstavnici Ministarstva kulture Republike Slovenije te međunarodni gosti.
Ukupno je održano sedam izlaganja – dva su pozvana izlaganja dala prikaz iskustava u upravljanju digitalnom građom nacionalnih knjižnica Norveške i Srbije, dok su se izlaganja domaćih sudionika bavila povijesnim pregledom razvoja obveznog primjerka u Sloveniji, pitanjima autorskog prava i digitalne građe, ekonomičnosti prikupljanja obveznog primjerka te smjera razvoja i mogućim promjenama zakonskog okvira koji regulira područje obveznog primjerka. U sklopu Savjetovanja održan je i okrugli stol pod nazivom: Budućnost, dolazimo! (Prihodnost, prihajamo!) koji je u fokus rasprave stavio izazove u obuhvatu i dostupnosti obveznog primjerka tiskane i digitalne građe te moguće izmjene slovenskoga zakona o obveznom primjerku.
Prvo pozvano izlaganje, koje je održao Aslak Sira Myhre, ravnatelj Nacionalne knjižnice Norveške dalo je uvid sudionicima Savjetovanja u uređeni sustav prihvata, korištenja i trajne pohrane digitalne građe te u višegodišnji projekt sustavne digitalizacije knjižnične građe. Nacionalna knjižnica Norveške ima širok obuhvat građe obveznog primjerka koji uključuje radijski i televizijski program te film radi čega je Knjižnica uspostavila i tome primjerene radne procese i tehničku podršku prihvatu cjelokupnog digitalnog obveznog primjerka, ali i osigurala uvjete za njezino korištenje. Ravnatelj Myhre govorio je o postignutom sporazumu s norveškim nakladnicima i autorima o naknadama za korištenje građe te o uvjetima korištenja digitalne građe ističući kako se, primjerice, za obvezni primjerak digitalne građe koji je izvorno namijenjen prodaji, poput e-knjiga u epub formatu ili zvučnih knjiga, omogućuje jedino pregledavanje građe u formatu PDF i to isključivo za istraživače.
U izlaganju Svetlane Pavlović iz Narodne biblioteke Srbije pojašnjen je obuhvat obveznog primjerka u Srbiji – zakonom je određeno da nakladnici dostavljaju Narodnoj biblioteci Srbije i digitalnu tiskarsku matricu objavljene građe kao obvezni primjerak. Takvi digitalni objekti smiju se koristiti isključivo u prostoru Knjižnice.
Izlaganja slovenskih kolega bila su usmjerena prikazu razvoja i dostupnosti slovenske nacionalne zbirke te suvremenim temama koje se odnose na tehničke i organizacijske izazove upravljanja i korištenja obveznog primjerka u svim formatima. Irena Sešek iz Nacionalne knjižnice Slovenije dala je detaljni uvid u povijesni kontekst razvoja, izgradnje, upravljanja i dostupnosti slovenske nacionalne zbirke Slovenike. Slijedila su izlaganja o obveznom primjerku slovenskog weba, o prilagodbi digitalne građe za korisnike s invaliditetom i teškoćama, o neformalnom nakladništvu i drugim pitanjima koja instituciju obveznog primjerka rasvjetljavaju iz različitih diskursa. Tako se, primjerice, predstavnica slovenskih nakladnika bavila pitanjima ekonomičnosti dostave metapodataka građe ističući potrebu povezivanja i interoperabilnosti različitih sustava u kojima slovenski nakladnici izrađuju metapodatke kako bi se omogućilo višestruko korištenje jednom izrađenih podataka te izbjeglo višestruko ponavljanje istog posla.
Savjetovanje je iznjedrilo stav o potrebnoj promjeni obuhvata slovenskog obveznog primjerka koji bi trebao uključiti i dostavu digitalnih inačica (digitalni izvornik, digitalna matrica) svih tiskanih slovenskih publikacija koje su trenutačno predmet obuhvata obveznog primjerka. Time bi se unaprijedila izgradnja (digitalne) nacionalne zbirke Slovenike te bi se, uz poštivanje autorskog prava, korisnicima omogućila veća dostupnost građe nacionalne zbirke u digitalnom obliku i, u konačnici, izbjegla potreba digitalizacije građe za koju već postoji digitalni izvornik. Na Savjetovanju je istaknuto kako bi dostava digitalnih tiskarskih matrica kao obveznog primjerka omogućila veće mogućnosti korištenja tekstovnog korpusa Slovenike istraživačima, ali i poslužila za rastuće potrebe razvoja aplikacija umjetne inteligencije.
Stavovi slovenskih kolega i primjeri drugih nacionalnih knjižnica izneseni na Savjetovanju potvrđuju potrebu sustavnog promišljanja i pomicanja granica u izgradnji i dostupnosti nacionalnih zbirki, uzimajući pritom u obzir temeljne ciljeve i kriterije izgradnje nacionalnih zbirki knjižnične građe kao i okruženje u kojima ona nastaje i koristi se – digitalno nakladništvo, korisnici, autorsko pravo, novi smjerovi tehnološkog razvoja (UI) i dr. To svakako uključuje i potrebu postizanja sinergije u stavovima svih uključenih dionika u složeni proces upravljanja obveznim primjerkom (knjižnice, nakladnici, nadležna ministarstva) kako bi se osigurala cjelovitost nacionalne zbirke, kvaliteta i ekonomičnost poslovanja, zaštita građe i interesa autora/nakladnika i dostupnost korisnicima.
Svakako treba istaknuti da je u Hrvatskoj postignut značajan iskorak u ovom području nedavnom izmjenom Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kojom su digitalne preslike knjižnične građe postale dijelom obveznog primjerka radi postizanja cjelovitosti okupljanja i očuvanja hrvatske nacionalne zbirke, ali i osiguravanjem tehničke podrške provedbi Zakona uspostavom sustava eOP za prihvat i trajnu pohranu digitalnog obveznog primjerka u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Dodatni iskorak u očuvanju baštine i izgradnji zbirke Croatica zasigurno bi pridonijela i obvezna dostava tiskarskih matrica koja je trenutačno regulirana kao dobrovoljna te daljnji razvoj infrastrukture prihvata, pohrane i korištenja digitalnog obveznog primjerka.
Vesna Golubović
vgolubovic@nsk.hr
Karolina Holub
kholub@nsk.hr
Sofija Klarin Zadravec
sklarin@nsk.hr
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu