Narodne knjižnice, uz pomoć Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva imaju važnu ulogu u promicanju inkluzivnih usluga i pružanju podrške osobama s teškoćama u razvoju i invaliditetom. Kroz pristup informacijama, obrazovanju i kulturnim sadržajima knjižnice žele postati sigurno i poticajno mjesto za sve korisnike bez obzira na njihove sposobnosti ili poteškoće. Uključenost djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u program knjižnice stavlja u fokus knjigu kao polazište za osnaživanje ranjivih skupina, knjižnicu kao središte za rad s ranjivim skupinama te knjižnicu kao prostor razvoja inkluzivnog društva. Jedan od učinkovitijih načina na koji narodne knjižnice mogu promicati inkluziju svojih korisnika jest provođenje raznolikih programskih aktivnosti.
U radu se želi predstaviti desetogodišnja suradnja Odjela za djecu i mlade Središnje knjižnice Marka Marulića Split s Centrom za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači Split. Juraj Bonači centar je za pružanje socijalnih usluga djeci s teškoćama o razvoju, odraslim osobama s poremećajima autističnog spektra i odraslim osobama s intelektualnim oštećenjima. Suradnja dviju ustanova u ovom programu započela je 2014. godine, s pauzom kroz razdoblje korone. Od početka s ovom grupom korisnika radi ista osoba, diplomirana knjižničarka i učiteljica razredne nastave. Radionica se odvija jednom mjesečno i traje oko sat i pol. Grupu čini 6 do 8 štićenika Centra u dobi od 13 do 21 godine s odgajateljicom. Ona tijekom susreta koordinira bilo kakvim odlaskom nekog štićenika od ostatka grupe, npr. do wc-a i slično. Najčešće do knjižnice dolaze i odlaze kombijem.
Radionice se u pravilu sastoje od tri segmenta: igre, pričanja priče i likovnog izražavanja. Navedeni se elementi kombiniraju u skladu s metodičkom pripremom pojedinog susreta. Svaka radionica ima glavnu temu. Primjerice, posljednja, održana 9. 5. 2024. bila je posvećena mravima. Za uvod se igrala igra Pogodi životinju (rješenje je bilo mrav), čitala se slikovnica Mrav dobrog srca, gledao se istovremeni crtani film, iznosile su se zanimljivosti o mravima i o Zagrebačkoj školi crtanog filma. Nakon toga slijedila je likovna radionica gdje su polaznici crtali mravinjak. Pogledali su predstavu koja je istovremeno bila na Odjelu Dječjeg vrtića Dobri, gdje je uprizorena Marulićeva Judita. U završnom dijelu radionice polaznici redovito biraju knjige za posudbu. Skupina posjeduje dvije članske iskaznice i vrlo odgovorno i ozbiljno pristupa posudbi knjižnične građe.
Mravinjaci štićenika Centra za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači
Dogovoreni lipanjski susret ujedno je i zadnja radionica pred ljetnu pauzu. Planirana je šetnja po cijeloj knjižnici s jednostavnim objašnjenjima, izrada gnijezda za lastavice koje su izradili u travnju, glazbene igre i mala zakuska za rastanak do jeseni.
Rad s djecom i mladima s teškoćama u razvoju, odraslim osobama s poremećajima autističnog spektra i odraslim osobama s intelektualnim oštećenjima pun je različitih izazova. Prvenstveno treba imati u vidu da svaka od navedenih aktivnosti ne traje dugo jer su to korisnici koji lako izgube pažnju. Za optimalne rezultate svaki bi segment trebao trajati dvadesetak minuta. Igre trebaju biti jednostavne. Od društvenih igara najviše vole igru Životinjski toranj i Uno, a rado sudjeluju i u igrama imitacije i plesa. Likovni zadaci trebaju biti vođeni po etapama, na razini djeteta od 7 do 10 godina. Najveći izazov pričanje je priča, jer dob korisnika ne dozvoljava bebastu literaturu, a zbog teškoća u kognitivnim funkcijama kao što su pamćenje i pažnja, priča ne smije biti presložena. Kombiniraju se različite vrste pismenosti s naglaskom na čitanje. Primjerice, posljednja radionica opisana u radu imala je elemente medijske, baštinske i prirodoslovne pismenosti. Povratne informacije u radu s ovom specifičnom skupinom dobivaju se odmah, jasno pokazuju što im se sviđa, a sitnice poput matice kraljice na slici pokazuje da slušaju što im se priča i da smo na dobrom putu.
Matica kraljica
Primarni su ciljevi opisanog inkluzivnog programa prvenstveno smanjenje socijalne izolacije, jačanje društvenih kompetencija, senzibilizacija društvene različitosti, zbližavanje s novim osobama i usmjeravanje interesa na čitanje. Za knjižnicu su ciljevi osnaživanje knjižnične društvene odgovornosti, uvođenje novih usluga za nove korisnike, poboljšanje kvalitete usluga za ranjive skupine te poboljšanje vještina i kompetencija knjižničara.
Nataša Prkić
natasa.prkic@gkmm.hr
Gradska knjižnica Marka Marulića