Školska knjižnica često svoj opseg djelovanja kompenzira kulturnom i javnom djelatnošću koja, uz ostale dvije funkcije, obrazovnu i informacijsku, predstavlja značajnu polazišnu točku u promociji turizma. Turizam se, marketinški, sve više oslanja na kulturnu i prirodnu baštinu. A bogatstvo kulturne baštine, kako materijalne tako i nematerijalne, temelj je za obrazovanje i podizanje svijesti mladih o vlastitoj baštini i identitetu kojim se razlikujemo od drugih. Tako knjižnica, u suradnji s mladima, osnažuje starije generacije u njegovanju i boljoj promociji domaće kulturne baštine. Stoga se područja djelovanja školske knjižnice, promatrana u kontekstu turizma, ostvaruju međugeneracijskim dijalozima. Isto tako, knjižnični fond, sastavljen od domaće i svjetske umjetnosti ili baštine na različitim medijima, čini most između svjetske i lokalne kulture (Ksenija i Ivo Tokić, 2017.). Na taj način školske knjižnice potiču kulturnu i društvenu svijest svojih korisnika (IFLA Manifest za školske knjižnice).
U posljednje vrijeme naglasak je na ekološkom pristupu društvu i promociji održivog turizma. Knjižnica, u skladu s ciljevima održivog razvoja, preuzima odgovornu ulogu u podizanju svijesti javnosti upravo o aktivnostima održivog razvoja u duhu izgradnje, čuvanja i prenošenja kulturnog identiteta, tradicije i života lokalne zajednice. Svojim angažmanom ona: Brojni su primjeri kako smjernice i preporuke iz literature realizirati u svakodnevnom poslovanju.
Knjižnica nudi različite resurse: raznolike zbirke na različitim medijima, mrežne stranice, edukacijske i kulturne programe i projekte i sl. (npr. radionice izrade tradicijskih predmeta i suvenira).
Izložbe, često otvorene za javnost, pokazat će blago zavičajne zbirke te slikom i tekstom povesti posjetitelje u geografski bliže ili dalje prostore; gostovanja lokalnih književnika popularizirat će suvremenu zavičajnu književnost, a promocije djela poput putopisa ili turističkih vodiča povezat će lokalnu i svjetsku baštinu i kulturu. Sve to može imati i edukativnu svrhu te poslužiti kao izvor za nastavne i izvannastavne aktivnosti za učenike u razrednoj i predmetnoj nastavi.




















Slika 1. Učenici kao turistički vodiči (u sklopu nastave engleskog jezika)

Među knjižnične zbirke moguće je uvrstiti i posve novu zbirku  ̶  zbirku učeničkih materijala (fotografija, putopisa, izvješća i sl.) koje se može iskoristiti za međuvršnjačko ili međugeneracijsko poučavanje. S obzirom na činjenicu da u posljednje vrijeme u naše škole pristižu strani učenici (migranti, povratnici), takva zbirka poslužit će kao nadopuna zavičajnoj, kao izvor za učenje i upoznavanje nove životne i kulturne okoline. Spomenute zbirke mogu biti dostupne u knjižnici, ali i u virtualnom okruženju na knjižničnoj mrežnoj stranici, kao dio baze poveznica koje uključuju poveznice na relevantnu građu o turizmu, običajima, kulturi znamenitostima i slično. Sve spomenuto koristit će se za potrebe projekata u koje se knjižničari uključuju na međužupanijskoj i nacionalnoj (npr. projekti „Čitanjem do zvijezda“ ili „Čitajmo zajedno – čitajmo naglas: zaboravljene knjige“) ili međunarodnoj razini (npr. „Čitanje ne poznaje granice“ te  npr. eTwinning i Erasmus+ projekti), koji su uvijek izvrsna prilika za prezentaciju vlastita okruženja, vježbanje prezentacijskih vještina, vještina korištenja informacijskom i komunikacijskom tehnologijom, timskog rada, ali i izvrsna prilika za međukulturni i međugeneracijski dijalog.


Slika 2. Smještanje svoje škole na geografsku kartu uz projektne partnere

Prakticiranje navedenoga zahtijeva od knjižničara cjeloživotno obrazovanje, kako osnova turizma tako i metodologije rada i prijenosa znanja korisnicima.
Školske knjižnice mogu biti jedna od polaznih točaka u kulturnoj edukaciji mladih. To može biti prostor gdje se odgajaju budući turisti koji će znati gdje, kako i na koji način tražiti i dati informaciju. Tako  školske knjižnice mogu participirati u turističkoj djelatnosti svojega područja te time postati vidljive/vidljivije u lokalnoj (i široj) zajednici.

dr. sc. Jasna Milički
Osnovna škola Marija Bistrica
jasna.milicki@skole.hr

Ana Sudarević, prof.
Osnovna škola Dubovac
ana.sudarevic1@skole.hr