Pred vama je zadnji broj dosadašnjeg uredništva, koji ponovno donosi pregršt zanimljivih svjedočanstava o aktivnostima u knjižničarskoj zajednici. No, sudeći prema broju tekstova, čini se da teme – Vidljivost knjižnica i Umjetna inteligencija nisu inspirirale i potakle velik broj suradnika, iako će se na svakom koraku, formalno i neformalno, u našoj zajednici problematizirati vidljivost knjižnica i/ili razgovarati o mogućnostima umjetne inteligencije. No što će nam reći Chat GPT kao jezični model umjetne inteligencije? Za početak, pitali smo ga što zna o HKD Novostima, no u odgovoru se baš i nijeproslavio. Ukratko, čisti promašaj, pojma nema! Ipak, briljirao je odgovarajući o vidljivosti knjižnica i umjetnoj inteligenciji, premda nam nije otkrio što već ne znamo i ne činimo. Ilustracije radi (posebice za one koji s Chat GPT-jem još nisu brbljali), prenijet ćemo veći dio njegova blagoglagoljiva odgovora o modusima povećanja vidljivosti knjižnica:

1.Promocija kroz lokalnu zajednicu: Aktivno se uključite u događanja i aktivnosti u vašoj lokalnoj zajednici. Sudjelujte na kulturnim festivalima, sajmovima, školskim manifestacijama i drugim događanjima. Održavajte radionice, predavanja ili književne susrete. Na taj način ćete izgraditi partnerstva i povećati svijest o knjižnici među lokalnim stanovništvom.
2. Digitalna prisutnost: Izmijenite knjižničnu web stranicu kako bi bila moderna, privlačna i lako navigabilna. Redovito objavljujte zanimljive i relevantne sadržaje na društvenim mrežama kako biste održavali angažman s korisnicima. Promovirajte usluge, događanja i resurse putem digitalnih kanala kako biste dosegnuli širu publiku.
3. Suradnja s drugim institucijama: Uspostavite suradnju s lokalnim školama, sveučilištima, vrtićima i drugim institucijama. Organizirajte posjete knjižnici, surađujte na projektima ili zajedničkim događanjima. Na taj način možete privući nove korisnike i proširiti vidljivost knjižnice.
4.Kreativni programi i događanja: Organizirajte raznolike događaje, poput književnih večeri, čitateljskih klubova, izložbi ili tematskih radionica. Potaknite lokalne autore, umjetnike i stručnjake da sudjeluju u tim događanjima. Takvi programi mogu privući širu publiku i zainteresirati korisnike za knjižnične usluge.
5. Građenje partnerskih odnosa: Uspostavite kontakte s drugim organizacijama u vašem području, kao što su lokalne udruge, kulturni centri ili mediji. Održavajte redovitu komunikaciju i sudjelujte u zajedničkim inicijativama. Partnerstva mogu pružiti mogućnosti za razmjenu informacija, promociju i zajedničke projekte.

Uz navedeno dodaje da je važno prilagoditi strategiju svojoj lokalnoj zajednici i ciljnoj publici te redovito evaluirati i prilagođavati aktivnosti kako bi se ostvario što veći utjecaj. Umjetnu inteligenciju u knjižnici GPT smatra važnom, no naglašava (što nam je
drago čuti) da nikada neće zamijeniti knjižničare, koji i dalje imaju ključnu ulogu u interpretaciji i pružanju informacija, podršci korisnicima, razvoju programa i upravljanju knjižničnim resursima, dok se uloga umjetne inteligencije zapravo svodi na pružanje podrške, što bi u konačnici moglo rezultirati poboljšanjem kvalitete usluga i korisničkog iskustva u knjižnicama. Prema GPT-ju, temeljne zadaće umjetne inteligencije u knjižnici usmjerene su na:
1. automatizaciju i poboljšanje procesa
2. pretraživanje i analizu informacija
3. personalizaciju usluga ― na temelju korisničkih preferencija, interesa ili povijesti posudbe
4. chatbotove i virtualne asistente (za brze odgovore i rješavanje jednostavnih upita)
5. analitiku i prediktivnu analizu (na osnovi analize podataka o korisničkom ponašanju mogle bi se predvidjeti korisničke potrebe i poboljšati iskustvo)

U svakom slučaju, vjerujem da će se o primjeni umjetne inteligencije u knjižnicama u HKD Novostima još mnogo pisati, no nama je završiti ovo uredničko putovanje…
Koristim prigodu zahvaliti svim članicama svojega uredništva, kao i svim suradnicima, a novoj urednici i uredništvu poželjeti sretnu i uspješnu plovidbu!

Sanja Brbora