U radionicama s navedenim skupinama učenika ostvareni su svi planirani odgojno-obrazovni ishodi i očekivanja vezani uz predmetne kurikule Priroda i Hrvatski jezik kao i međupredmetnih tema Održivi razvoj, Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj te ciljevi Agende 2030. Učenike se poticalo i na promišljanje o važnosti čitanja s ciljem razumijevanja sebe i svijeta oko sebe radi stjecanja znanja za društvenu uključivost.
Promicanjem zelene pismenosti započet je održivi rad. Učenici su u radionici osvijestili stanje i uzroke ugroženosti prirode, utjecaj različitih oblika djelovanja na održivi razvoj te istaknuli važnost vlastitog doprinosa u promicanju održivosti i osiguravanju uvjeta za zdrav život i blagostanje. Vještine su razvijali korištenjem i izmjenjivanjem različitih strategija učenja i poučavanja te aktivnosti: istraživačkog rada, izlaganja, čitanja naglas i u sebi, stvaralačkog likovnog izražavanja izradom ekološkog otiska, kreiranja sadržaja izradom digitalnog oblaka riječi i igrama znanja, odnosno online kvizovima, te su tako uz maštu, kreativnost i kritičko mišljenje razvijali i digitalne kompetencije. 
Promicanjem ljudskih prava i ravnopravnosti spolova kao temeljnih ljudskih vrijednosti nastavljen je rad na sadržajima održivosti. Učenici su pritom usvajali pojmove poput slobode, poštovanja, nediskriminacije, tolerancije, pravde i odgovornosti koristeći raznovrsna književna djela i dostignuća iz različitih područja ljudskog djelovanja kroz povijest. Razvijanjem različitih oblika pismenosti stjecali su i razvijali kompetencije za cjeloživotno učenje. Upoznali su i samostalno koristili različite digitalne alate (QR kod, Padlet, Avatar Maker, Mentimeter) te kreirali zajedničke sadržaje uz poučavanje o mrežnom bontonu i e-sigurnosti. Tehnologija im je pružala podršku za odgovorno učenje i postizanje obrazovnih ishoda. 
Promicanjem općeljudskih vrijednosti i uvažavanjem različitosti nastavljen je rad na sadržajima održivosti. Pritom su učenici s teškoćama razvijali empatiju usvajajući pojmove antiratne književnosti i povezivali ih s aktualnim ratnim zbivanjima u Europi i svijetu, dok su daroviti učenici usvajali pojmove vezane uz odrastanje, tehnologiju i generacijsku pripadnost (generacija Z). Osiguravanjem pristupa različitim vrstama građe i informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji učenicima je omogućeno stjecanje znanja o ratnim strahotama i generacijskim obilježjima čime se pridonosilo promicanju ljudskih (dječjih) prava za društvenu uključivost. 
U radionicama koje su uslijedile sadržaji i ciljevi održivosti promicani su čitanjem različitih vrsta tekstova te kritičkim promišljanjem o pročitanom. Učenici su razvijali jezično-čitalačku pismenost radi razumijevanja sebe i svijeta oko sebe. Različitom knjižničnom građom poučavani su o čitanju iz užitka, autorskim pravima i njihovoj zaštiti. Učenici s teškoćama razvijali su maštu, kreativnost i različite vještine izmjenjivanjem aktivnosti: stvaralačkog pisanog i likovnog izražavanja, korištenja aplikacije Lexie i mindfulnessa. Daroviti učenici razvijali su jezično-čitalačku pismenost poučavanjem o autorskim pravima i njihovoj zaštiti te digitalnu pismenost poučavanjem o mrežnom bontonu i e-sigurnosti kreiranjem zajedničkih sadržaja. Različitim digitalnim alatima (Padlet, Linoit) izradili su preporuke za omiljene knjige kao i preporuke kako se zaljubiti u čitanje te ih objavili na mrežnim stranicama školske knjižnice. Kaligrafijom i znakovnim pismom razvijali su motoričke vještine. 
Ostvarene radionice potvrdile su važnost timskog pristupa i suradnje stručnih suradnica u kontinuiranom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama i darovitih učenika radi njihove prilagodbe novim društvenim izazovima. Školska knjižnica time je postala mjesto podrške u stjecanju znanja i vještina potrebnih za održivost, inkluzivno obrazovanje, društvenu uključivost i osobni razvoj te ostvarila svoju ulogu u poučavanju i učenju za sve skupine učenika.