Knjižničari su od početaka osnivanja knjižnica imali svijest o važnosti bilježenja i praćenja podataka o poslovanju. U početku su najčešće bili zastupljeni podaci o stanju fonda, broju korisnika i posudbi, a s godinama su ti podaci postali sustavniji i razrađeniji. Osim toga, prikupljanje podataka o poslovanju zakonska je obveza svih vrsta knjižnica u Republici Hrvatskoj. Iako je knjižničarima jasna važnost prikupljanja tih podataka, još uvijek treba raditi na njihovom osvještavanju u koje ih sve svrhe mogu i iskoristiti. Upravo s ciljem da se stručnoj zajednici i zainteresiranoj javnosti približe mogući načini obrade podataka i predstavljanja javnosti, Komisija za statistiku i pokazatelje uspješnosti u knjižnicama Hrvatskoga knjižničarskog društva organizira okrugle stolove kao mjesta učenja, rasta i razvoja. Tako je 24. svibnja 2024. godine u Rijeci održan i „6. okrugli stol Razvoj poslovanja utemeljenog na dokazima“.
Logo 6. okruglog stola Komisije za statistiku i pokazatelje uspješnosti
Izloženo je šest vrlo različitih, ali vrijednih izlaganja, a zainteresirani su mogli sudjelovati uživo ili na daljinu jer je okrugli stol održan hibridno kako bi se razmjena mišljenja i ideja omogućila i onima koji nisu u prilici doći u “grad koji teče“. Posebna je vrijednost ovakvog susreta u okupljanju stručnjaka specijaliziranih u području knjižnične statistike i vrednovanja poslovanja knjižnica u čijoj su osnovi konkretni podaci i pokazatelji.
Uvodnim izlaganjem Goranka Mitrović dala je pregled rada Komisije – od ideje o osnivanju do tema i izazova kojima se danas bave njezini članovi. Kroz ovaj se povijesni presjek mogao dobiti uvid u nastojanja i rad kojima Komisija doprinosi razvoju knjižničarske struke u Hrvatskoj te sustavnog djelovanja na polju (metodologije) prikupljanja podataka te mogućim primjenama. Bio je to izvrstan uvod u daljnja izlaganja s primjerima obrade i primjene prikupljenih statističkih podataka.
Dva izlaganja koja su uslijedila održana su iz perspektive matičnih (i) razvojnih službi. Premda su primjeri za različite vrste knjižnica, oba predstavljaju obradu podataka s ciljem zagovaranja boljeg statusa knjižnice kod osnivača i osiguravanja uvjeta za kvalitetnije poslovanje. Aleksandra Pikić Jugović iz perspektive sveučilišnih matičnih razvojnih službi istaknula je koji se podaci sve prikupljaju i koriste za vrednovanje, a zatim i za zagovaranje. Poseban naglasak stavljen je na pokazatelje uspješnosti kojima se dobiva uvid u stanje knjižnice, odnosno pozicija knjižnice u odnosu na one srodne unutar knjižničnog sustava. Alka Stropnik predstavila je korištenje podataka i njihovu interpretaciju u svrhu oblikovanja modela sufinanciranja kao alata za zagovaranje kod osnivača radi osiguravanja dostatnog i kontinuiranog financiranja nabave građe u školskim knjižnicama i knjižnicama obrazovnih ustanova Grada Zagreba i Zagrebačke županije.
Zatim je uslijedilo još jedno izlaganje primjera obrade podataka u praksi, ali u narodnoj knjižnici. Andreja Silić Švonja i Nataša Frgačić predstavile su analizu kvantitativnih i kvalitativnih podataka vrednovanja odabranih zbirki Gradske knjižnice Rijeka, na temelju čega su procijenjeni indikatori informacijske razine zbirki prema modelu Conspectus. Istraživanje je predstavljeno kao moguća predradnja za osuvremenjivanje smjernica za izgradnju zbirki temeljeno na prikupljenim podacima.
Primjer korištenja i obrade statističkih podataka iz obrazovne perspektive s akademske razine prikazale su Martina Dragija Ivanović i Ljiljana Poljak Bilić. Osvrnule su se na obrazovanje studenata Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru u pogledu stjecanja vještina analize podataka o poslovanju knjižnica, pri čemu koriste statističke podatke i pokazatelje uspješnosti koje prikuplja i objavljuje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, ali i druge izvore.
S obzirom na nedavno izdana nova izdanja međunarodnih normi koje se odnose na knjižničnu statistiku (ISO 2789:2022) i pokazatelje učinka knjižnice (ISO 11620:2023), izmjene su bile nezaobilazna tema ovog susreta. Izlaganje o promjenama koje donose i osvrt na mogući utjecaj na Sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica u Republici Hrvatskoj, kojem su ove norme temelj, održala je Matilda Justinić.
Sva su izlaganja iz različitih aspekata ukazala na važnost prikupljanja statističkih podataka kao nužnih temelja za moguće učinkovitije poslovanje i zagovaranje vrijednosti knjižnica u zajednici, a okrugli je stol ispunio svoj cilj preuzimanja uloge mjesta razmjene iskustava i poticaja knjižničarima na korištenje podataka o poslovanju. Od onih koji su ispunili evaluacijski upitnik o zadovoljstvu okruglim stolom, većina sudionika u potpunosti je zadovoljna organizacijom, provedbom i sadržajem okruglog stola, a posebno su pohvalili primjere iz prakse. Svi komentari ispitanika bit će dobra i kvalitetna podloga članovima Komisije za organiziranje budućih aktivnosti u skladu s potrebama stručne zajednice i razvojem knjižnične statistike u svijetu.
U organizaciji ovog okruglog stola sudjelovali su članovi Komisije i predstavnici ureda HKD-a, a suorganizator je bio Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, u čijim je prostorima okrugli stol i održan. Održavanje je financijski podržalo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Detaljan program s rasporedom izlaganja i sažecima dostupan je ovdje.
