Djelatnica knjižnice Kineziološkog fakulteta u Osijeku u sklopu Erasmus+ programa za (ne)nastavno osoblje posjetila je knjižnicu u Kopru, Slovenija koja je u sastavu “Znanstveno-raziskovalno središče Koper” (ZRS Koper) koje djeluje interdisciplinarno, uključujući humanističke, društvene i prirodne znanosti s posebnim naglaskom na istraživanje specifičnih područja Mediterana i gornjeg Jadranskog područja. ZRS Koper aktivno se uključuje u međunarodnu znanstvenu suradnju i povezuje s mnogim sličnim organizacijama diljem svijeta, stoga su istraživači također aktivno uključeni u akademski proces na sva tri slovenska javna sveučilišta, čime se osigurava prijenos rezultata istraživanja u obrazovanje. “Znanstveno-raziskovalno središče Republike Slovenije, Koper” (ZRS Koper) osnovano je 1994. godine odlukom Vlade Republike Slovenije, zajednice obalnih općina (kao pravnog nasljednika sve tri obalne općine: Gradska općina Koper, Općina Izola i Općina Piran) i Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Tijekom godina od 2003. do 2015., ZRS Koper djelovao je kao član Sveučilišta u Primorskoj i bio njegov glavni istraživački centar. Istraživači ZRS Koper teže novom obliku organizacije - odlukom Vlade Republike Slovenije, javni istraživački institut, “Znanstveno-raziskovalni center Koper”, osnovan je 2016. godine. Knjižnica ZRS Koper dio je Instituta i sudjeluje u nacionalnom sustavu međuknjižnične suradnje COBISS od 1996. godine, a prema strukturi knjižnične građe koju čuva i prema aktivnostima koje provodi, pripada specijalnim knjižnicama iz područja znanosti. Veliki dio knjižnične građe koju čuvaju izravno je povezana s različitim područjima rada istraživačkih skupina matične ustanove Instituta ZRS Koper. Građa se nabavlja darovima, knjižnom razmjenom i kupnjom na izravni zahtjev istraživača, uglavnom putem znanstvenih i istraživačkih projekata. Knjižnica je podrška svim nastavnicima, suradnicima i istraživačima svih odjela, a temeljni cilj je sudjelovanje knjižnice u istraživačkom procesu znanstvenika. Zatvorenog je tipa, međutim otvorena je za sve druge zainteresirane korisnike, koji se mogu učlaniti u knjižnicu, posuđivati gradivo ili ga samo pregledavati u čitaonici. Najveći dio Knjižnice je upravo čitaonički prostor koji je i kulturno središte knjižnice unutar kojega se održavaju radionice informacijskog opismenjavanja korisnika različitih dobnih skupina u suradnji s ostalim visokoškolskim i osnovnoškolskim ustanovama.
Knjižnična zbirka sastoji se uglavnom od monografija, stručne i znanstvene literature, različitih elektroničkih i tiskanih časopisa iz područja humanističkih i društvenih znanosti. Knjižnični fond broji preko 10.000 jedinica tiskane knjižne građe, preko 3.000 elektroničkih jedinica i 83 jedinice neknjižne građe. U okviru nacionalne licence korisnicima su dostupne baze podataka poput “Science Direct” i “Jstor”, kojima korisnici mogu pristupiti u čitaonici i preko udaljenog pristupa. Knjižnica je podrška svim nastavnicima i studentima kroz promociju otvorene znanosti, aktivno sudjeluje u međuinstitucijskim projektima u osiguravanju objave znanstvenih i stručnih radova u otvorenom pristupu. Svi radovi pohranjeni su u digitalnom repozitoriju DiRROS (“Digitalni repozitorij raziskovalnih organizacij Slovenije”). Osim navedenih aktivnosti, knjižnica aktivno sudjeluje u nacionalnoj i međunarodnoj mreži međuknjižnične posudbe. Zbog načina rada Instituta i specifičnih zahtjeva koji su uglavnom povezani s projektima, Knjižnica ZRS djelomično gubi ulogu klasične knjižnice i sve više preuzima aktivnosti informacijsko-dokumentacijskog centra. Knjižnica redovito dopunjuje i vodi bibliografsku evidenciju znanstvenih postignuća istraživača te pruža podršku istraživačima pri osiguravanju otvorenog pristupa njihovim znanstvenim publikacijama. Specifična znanja potrebna za uspješan rad u specijalnoj knjižnici iz područja znanosti, zaposlenicima omogućuju aktivnosti u knjižničnoj, informacijsko-dokumentacijskoj i izdavačkoj djelatnosti matične ustanove te time bitno doprinose njenoj uspješnosti i prepoznatljivosti. Knjižnica ZRS nalazi se u samoj jezgri grada Kopra, okružena je starim zgradama i blizu je svim ostalim centrima pri Institutu te je povezana s Humanističkim centrom unutar kojega se nalazi i izdavačka djelatnost, odnosno dio knjižnične građe povezane s humanističkim područjima. Knjižnični fond pokriva literaturu svih odjela pri Institutu, a u Knjižnici je zaposleno tri djelatnika, voditelj knjižnice Peter Čerč, viši asistent, mag. Barbara Bradaš Premrl iz ureda za nabavu i Tanja Gregorič iz ureda za katalogizaciju.
Također, u sklopu Erasmus+ programa djelatnica Knjižnice KIFOS-a posjetila je i EMUNI Sveučilište u Piranu, sveučilište koje djeluje kroz partnerstvo s drugim sveučilištima. Sveučilište EMUNI dio je suradničke mreže visokoškolskih ustanova iz cijelog Mediterana. Knjižnične usluge studentima omogućuje kroz suradnju s Institutom ZRS Koper, a svoj prostor predviđen za čitaoničko znanstveno središte daje nastavnicima i studentima na korištenje kroz istraživački rad s međuknjižničnom komunikacijom te kroz znanstvene i istraživačke projekte. Specifični uvjeti rada nude studentima ZRS Koper i Sveučilišta EMUNI korištenje prostora i knjižničnih usluga.
Tijekom boravka u Kopru pri ZRS Institutu održao se i Okrugli stol “Santorio Santori (1561-1636), profil koprskega genija: med zgodovino, miselnostjo in inovacijo” u srijedu, 8. svibnja 2024. godine u Humanističkom centru gdje se nalazi i knjižnica tog odjela koja uglavnom čuva stariju građu, između ostaloga i knjigu “Sanctorii Ivstinopolitani in patavino gymnasio medicinae theoricam ordinar" iz 1616. godine i djelo "De statica medicina”, Sanctorii Sanctorii iz 1614. godine. Predavanje je održao ugledni profesor dr. Fabrizio Bigotti, ravnatelj Centra za istraživačke studije medicine i tijela u renesansi Instituta Santoriana u Pisi. Također, govorio je i predstojnik Instituta za kineziološke znanosti, dr. Boštjan Šimunič, koji je predstavio Odjel kinezioloških znanosti s kojim Kineziološki fakultet Osijek ima uspješnu suradnju.
Ovim Erasmus iskustvom Knjižnica Kineziološkog fakulteta Osijek prikupila je vrijedne savjete vezane za održavanje baze bibliografije znanstvenika, vrste knjižničnog programa i mnoge druge te potaknula suradnju i razmjenu iskustava u budućnosti. Obje knjižnice dio su visokoškolske ustanove i bave se razvojem informacijskog opismenjavanja studenata i nastavnika, prikupljanjem podataka i osiguravanjem literature za sve korisnike, podrškom u pregledu točnosti podataka znanstvene produktivnosti, unosom podataka i održavanja bibliografske baze za sve znanstvenike i istraživače. Visokoškolske knjižnice nastoje podržati otvoreni pristup digitalnim znanstvenim informacijama koje omogućavaju čitanje, pohranjivanje i pretraživanje tih informacija. Ovakva podrška svakako ubrzava inovacije i potiče buduću suradnju i nadogradnju rezultata pojedinih istraživanja što poboljšava transparentnost znanstvenoga procesa.
