Zvuci iz glazbenih knjižnica

Nakon uvodnog pozdrava voditeljice Gradske knjižnice Ismene Meić, predsjednica HKD-a Jasenka Pleško naglasila je ulogu i važnost Komisije, izdvojivši izvrsno posjećen projekt Besplatni glazbeni antikvarijat, koji se organizira dva puta godišnje u suradnji s Hrvatskom udrugom muzičkih knjižnica, arhiva i dokumentacijskih centara. U kontekstu posvećenosti knjižnica digitalizaciji građe najavila je objavljivanje digitalnog izdanja “Vodiča kroz glazbene knjižnice i zbirke” Zagreba urednice Vedrane Juričić. Prije samog početka koncerta Nada Bezić zahvalila se HKD-u i njegovoj predsjednici na potpori i pomoći oko realizacije koncerta, Gradskoj knjižnici na ustupanju prostora i tehničkoj podršci te Ministarstvu kulture i medija na financiranju projekta.

Koncertno predstavljanje pratila je informativno sažeta i vizualno atraktivna prezentacija. O svakoj je knjižnici kratko govorila njezina djelatnica, nakon čega je uslijedila glazba tematski vezana uz njezin fond. Specijalna znanstvena Knjižnica Odsjeka za povijest hrvatske glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na usluzi je muzikolozima, ali i široj zajednici. Voditeljica dr. sc. Lucija Konfic istaknula je da je velik broj rukopisnih i raritetnih tiskanih nota iz fonda knjižnice upisan u međunarodnu bazu glazbenih izvora RISM. Među njima je i Serenade aux etoiles turskog skladatelja dalmatinskih korijena Vittorija Radeglie, koju je interpretirala pijanistica Iva Ljubičić Lukić.

Jedna od najstarijih glazbenih knjižnica u Hrvatskoj Knjižnica Hrvatskoga glazbenog zavoda već gotovo 200 godina čuva ostavštine značajnih hrvatskih skladatelja i ansambala, a njezina voditeljica dr. sc. Nada Bezić intenzivno radi na digitalizaciji zbirke arhivske građe, nedavno proglašene kulturnim dobrom. Zbog bolesti pjevačice umjesto nastupa uživo s diskografskih izdanja iz Zaštićenog fonda Središnjega glazbenog odjela Gradske knjižnice reproducirana su djela skladatelja čije se ostavštine čuvaju u HGZ-u – Seh duš dan Blagoja Berse i Warum? Dore Pejačević.

Tek nedavno navršivši punoljetnost Glazbena zbirka Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak posvećena je tradicijskoj zavičajnoj baštini te sudjelovanju u obilježavanju manifestacije “Dani glazbe Miroslava Miletića”. Preseljenju u novi prostor koji će pružiti bolje radne uvjete i mogućnosti za korisnike najviše se veseli voditeljica Vesna Ivanković. Nabavom i obradom nota usko surađuje s Glazbenom školom Frana Lhotke u Sisku, čiji je učenik klavira prvog razreda srednje škole Andrej Vidović u klasi profesorice Sanje Krivošić Furlan odsvirao suitu Djeca plešu Miroslava Miletića, najistaknutijeg sisačkog skladatelja čiju ćemo 100. obljetnicu rođenja proslaviti sljedeće godine.

Statusom kulturnog dobra proglašen je dio građe pohranjen u Knjižnici Instituta za etnologiju i folkloristiku, specijaliziranoj za područja etnologije i folkloristike, etnomuzikologije, kulturne i socijalne antropologije. Voditeljica Anamarija Starčević-Štambuk naglasila je veliku ulogu Vinka Žganca i Jerka Bezića u radu Instituta te razvoju etnomuzikologije kao znanstvene discipline. Nakon niza djela klasičnog repertoara koncert je nastavljen dvjema tradicijskim pjesmama iz zapisa Vinka Žganca – međimursku Snočka sam senjala i prigorsku Tkalec meštar izvela je etno glazbenica Lidija Bajuk, koja je i sama na početku karijere nekoliko godina radila kao knjižničarka.

Novoizabrana predsjednica Komisije za glazbene knjižnice i zbirke Ivana Klajzner govorila je o Knjižnici Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Osnovana je prije više od 100 godina, a iako je ponajprije namijenjena profesorima i studentima, učlaniti se mogu svi zainteresirani. Veliku ulogu u formiranju fonda imale su ostavštine i darovi profesora, poput primjerice Zbirke Svetislava Stančića, utemeljitelja Zagrebačke pijanističke škole. Iz njegova je opusa studentica klavira Katarina Nera Biondić odsvirala Preludij u b-molu.

Primarna zadaća Zbirke muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice je prikupljati i skrbiti o izdanjima hrvatske glazbe svih vrsta i na svim medijima. Ostavštine brojnih hrvatskih skladatelja osim autografa sadrže i efemernu građu značajnu za istraživanje hrvatske glazbene kulture. Voditeljica dr. sc. Tatjana Mihalić izdvojila je projekt “Zvuci prošlosti”, u sklopu kojeg su digitalizirane šelak gramofonske ploče s početka diskografske industrije u Hrvatskoj. Publika je poslušala ariju Helvinga iz opere Oganj Blagoja Berse, pjesmu Marice iz operete Barun Trenk Srećka Albinija i šansonu Jedan mali brodić Vlaha Paljetka snimljene u prvim desetljećima 20. stoljeća.

Andrea Šušnjar naglasila je da je Središnji glazbeni odjel Gradske knjižnice Knjižnica grada Zagreba najstariji takav odjel u Hrvatskoj. Sadrži knjige, note i AV građu svih žanrova hrvatske i strane glazbe. S više od 2100 naslova gramofonskih ploča i CD-ova free jazza i suvremene improvizacije, Zbirka Ladislava Mateića sadržajno i kvantitativno jedinstvena je ne samo u Hrvatskoj, već i izvan nje. Koncertna večer završila je skladbama Time for Laci 1 i 2 saksofonista Saše Nestorovića, kojem su se u bogatom zvuku virtuoznih jazz improvizacija pridružili studenti Muzičke akademije Lovro Kopač svirajući bariton saksofon, Ana Čehaić na električnoj gitari i Luka Jalšovec za klavirom.