Pečatni i rukopisni ex librisi koji se opisuju u ovom članku sačuvani su i evidentirani u građi koja se čuva kao dio fonda Zavičajne zbirke Narodne knjižnice Vlado Gotovac Sisak ili kao dio općeg fonda Knjižnice. Svjedoče o bogatoj knjižničarskoj povijesti u Sisku te su pouzdani svjedoci o postojanju javnih, školskih i privatnih knjižnica u gradu i okolnim selima. Postojanje tiskara, knjižara i knjižnica znak je višeg kulturnog stupnja sredine u kojoj iste djeluju, a Sisak je u drugoj polovini 19. stoljeća te početkom 20. stoljeća slovio kao razvijeno trgovačko, industrijsko i građansko središte. Najrazličitiji sadržaji obrađenih publikacija navode na zaključak da je Sisak bio grad s razvijenim školstvom i dovoljno imućnim obiteljima sa zanimanjem za književnost i prirodne znanosti te prikupljanje brojnih priručnika namijenjenih unapređenju obrta, poljoprivrede i obiteljskog života. O jednakom interesu među seoskim stanovništvom svjedoče ex librisi seoskih škola i zadruga, pa i čitaonica.
Većina obrađenih publikacija inventarizirana je 1950. godine u tadašnjoj Gradskoj narodnoj knjižnici i čitaonici kao njezin temeljni fond, prikupljen nakon Drugoga svjetskog rata i svih nedaća koje nisu zaobišle društvene i obiteljske knjižnice u gradu. Na temelju ex librisa zna se da su to primjerci naslijeđeni iz fonda nekadašnjih sisačkih knjižnica: Knjižnice Obrtničkog radničkog društva “Sloga“ u Sisku, Knjižnice Hrvatskog društvenog doma u Sisku, Knjižnice Udruženja sisačkih akademičara, Hrvatske pučke čitaone u Sisku i Muzeja i knjižnice grada Siska. Većina publikacija ima pečatni ex libris navedenih knjižnica. Ima i knjiga s vlasničkim pečatima školskih knjižnica: Državne realne gimnazije u Sisku, Niže pučke škole u Setušu, Opće pučke škole u Preloščici, Učeničke knjižnice Kraljevske realne gimnazije u Petrinji i dr. Nakon 1950. godine broj se takvih primjeraka smanjuje, pa tako i pojava novih ex librisa.
Knjižnica raspolaže i primjercima iz tvorničkih knjižnica, knjižnica različitih društava, udruga i klubova: Tvornice tanina (1940.), Kuglačke sekcije SK Shell Caprag (1932. – 1940.), Hrvatskog radničkog saveza (1938.), Sokolskog društva Popovača, Učiteljskog društva grada Siska i dr.
Većina tih publikacija pristigla je u Knjižnicu kao osobni dar korisnika ili kao darovani otpis temeljnih knjižnica.
Posebno treba istaknuti dvije ex libris naljepnice pronađene u fondu Knjižnice. Prva je crno-bijela naljepnica Ex libris Defilipis (50 x 75 mm) s motivom harfistice koja stoji. Naljepnica se nalazi u gornjem desnom uglu na prednjem zaštitnom listu knjige. Sudeći po naslovu knjige “Naše more” autora Grge Novaka (Zagreb, 1932.), ista je pripadala Josipu Defilipisu, hrvatskom agronomu i profesoru ekonomske poljoprivrede na Ekonomskom fakultetu u Splitu. U fond Narodne knjižnice Vlado Gotovac Sisak pristigla je kupnjom 2004. godine.
Druga naljepnica je Ex libris dr. Velimir Deželić 1903. (95 x 165 mm), crni tisak na crvenoj podlozi s motivom četiri zaigrana patuljka oko vatre. Nalazi se u knjizi “Junačke pjesme” (knj. 2., Zagreb, 1897.). Naljepnica se nalazi na prednjem unutarnjem omotnom listu. U knjizi se također nalazi i pečatni ex libris na glavnoj naslovnoj stranici s imenom, prezimenom i oznakom: Dr. VELIMIR DEŽELIĆ star.. Podaci ukazuju na to da je knjiga pripadala Velimiru Deželiću, hrvatskom književniku, leksikografu i knjižničaru (1864. – 1941.). Primjerak je inventariziran 1952. godine kao dar s pečatom Gradske narodne knjižnice i čitaonice Sisak.
Zbog zanimljive cirkulacije knjiga i posebnosti knjižara, važni su i primjerci s pečatima i oznakama knjižara i knjigotiskara. Atraktivna je sitna reljefna naljepnica S. Jünkera, sisačkog knjigotiskara i knjižara, pečat Slavenske knjižare Stjepana i Marije Radić, crveni pečat Narodne knjižare iz Iloka, a posebno ističemo primjerak naslova “Na ljudskoj klaonici” (Sisak, Jünker, 1909.) s pečatom Prve američko-hrvatske knjižare u Aleghenyju, država Ohio. Naslov tiskan u Sisku prodavao se u knjižari u Ohiju.
Ništa manje zanimljivi nisu brojni osobni ex librisi i autografi darovatelja knjižnicama – poznatih sisačkih trgovaca, učitelja, odvjetnika, obrtnika, političara, liječnika… Pretpostavlja se da su primjerci pripadali obiteljskim knjižnicama ili su kupljeni dobrom namjerom darovatelja. Među njima se ističe ex libris Zorke Sever iz Popovače, spisateljskog para Andrije i Adele Milčinović, Miloša Teslića, Grge Tuškana, Milana Ključeca, Ive Pedišića, Ive Stipčića, Josipa Čupaka i dr. Ex librisom obitelji Borovečki u zbirci je okupljeno osamdesetak svezaka najrazličitijeg sadržaja, svi su primjerci naknadno uvezani u tvrde crne korice i označeni rednim brojem na hrptenoj naljepnici. Rukopisni ex libris potpisuje Branko Borovečki, učitelj u Sisku od 1930. – 1945.(?) godine.
Josip Čupak – dar
Ex libris dr. Ive Pedišića
Mnoge su knjižnice propale, osiromašen im je fond u ratnim vremenima, obitelji su nestajale bez potomstva, raseljene su, knjižnice podijeljene, ponekad rasprodane, poklonjene većim zbirkama, a o tom putu svjedoče nam upravo ex librisi. Zahvaljujući susretljivosti nekoliko sisačkih obitelji, imali smo priliku prije 2020. godine posjetiti prave obiteljske knjižnice: knjižnicu obitelji Marijane Gregurić, gimnazijske profesorice (4000 svezaka), povjesničara Hrvoja Klasića (2000 svezaka), obitelji Zelić (3000 svezaka) i obitelji Čakširan-Miletić (više od 2000 svezaka). Nije nam poznato imaju li ove knjižnice ex librise. Sigurno je da neki primjerci imaju autografe vlasnika, ali ovako zavidni fondovi trebali bi s ponosom biti obilježeni obiteljskim ex librisom.
