Ovaj rad istražuje vlasničke oznake s posebnim naglaskom na ex librise iz fonda Narodne knjižnice Gunja kao vrijedan izvor proučavanja povijesti knjige, čitanja i lokalnog kulturnog identiteta. Ex libris kao znak vlasništva u slavonskim knjižnicama ima bogatu i višeslojnu povijest koja seže u privatne zbirke plemićkih i svećeničkih obitelji. Ti rani primjeri često su se pojavljivali kao tipografske oznake ili rukopisne bilješke. S razvojem javnih knjižnica u 20. stoljeću, posebice u manjim sredinama poput Gunje, ex librisi sve više dobivaju institucionalni karakter, često u obliku pečata s elementima lokalne heraldike ili kulturnog identiteta. U fondu Narodne knjižnice i čitaonice Gunja ex librisi i druge vlasničke oznake (rukopisne zabilješke) ne predstavljaju samo tragove vlasništva, već i vrijedan izvor informacija o putu pojedinih knjiga, društvenim promjenama i kulturnom kontinuitetu zajednice – posebice nakon poplave 2014. godine. Rad također razmatra praksu oblikovanja institucionalnih ex librisa kao čin obnove identiteta i pomoći nakon razaranja i elementarnih nepogoda. Ova tema otvara mogućnosti daljnjih interdisciplinarnih istraživanja ex librisa kao dijela nematerijalne kulturne baštine posavskog i zapadnosrijemskog prostora.
Narodna knjižnica i čitaonica Gunja pripada skupini narodnih knjižnica koje su odigrale ključnu ulogu u kulturnom, obrazovnom i društvenom razvoju lokalnih zajednica u ruralnim dijelovima Hrvatske. Smještena u naselju Gunji na krajnjem istoku Slavonije, u zapadnome Srijemu, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, knjižnica svojim djelovanjem već desetljećima osigurava pristup znanju, literaturi i kulturnim sadržajima stanovnicima ovoga pograničnog područja. Tradicija organiziranog čitanja u Gunji započinje već u prvoj polovici 20. stoljeća, točnije 1937. godine, u skladu s tadašnjim kulturno-prosvjetnim kretanjima u Kraljevini SHS, a potom i Kraljevini Jugoslaviji. Prve čitaonice u selima i manjim mjestima bile su često povezane s radom škola, kulturno-umjetničkih društava, vatrogasnih domova i mjesnih odbora. U Gunji se takve inicijative počinju formalizirati nakon Drugoga svjetskog rata, kada se u skladu s državnom kulturnom politikom formira mreža narodnih knjižnica diljem zemlje.
Knjižnica je službeno osnovana u drugoj polovici 20. stoljeća, a njezin rad kontinuirano se razvijao kroz razne faze političkih, društvenih i demografskih promjena. Knjižnica je u tom periodu bila smještena u skromnim prostorima u sklopu zgrade KUD-a “Graničari“, a knjižni fond formiran je kroz mješavinu državnih otkupa, donacija, prijenosa građe iz škola te privatnih darivanja lokalnog stanovništva. Upravo su te okolnosti uvelike utjecale na heterogenu prirodu knjižnog fonda, u kojem se mogu pronaći razne vrste vlasničkih oznaka – od rukom pisanih ex librisa do suvremenih institucionalnih oznaka. Tijekom ratnih 1990-ih godina knjižnica je bila zatvorena, a prostor i fond bili su izloženi oštećenjima, propadanju ili devastaciji. Dio knjižne građe nepovratno je izgubljen, dok je preostali fond sačuvan zahvaljujući naporima djelatnika i lokalne zajednice. Knjižnica je ponovno aktivirana nakon završetka rata, no novi izazov pojavio se 2014. godine kada je Gunju pogodila katastrofalna poplava. Knjižnica je pretrpjela velika oštećenja, a značajan dio fonda bio je uništen vodom i vlagom. Obnova knjižnice uključivala je ne samo materijalnu obnovu prostora i opreme, već i sustavno prikupljanje nove građe te pokušaj spašavanja i restauracije starijih knjiga. U tom je razdoblju sve više, što donacijama, što kupnjom, priljev knjiga iz cijele Republike Hrvatske, ali i susjednih država, obogatio novi knjižni fond knjižnice, što je vidljivo na ex librisima donirane građe. Danas knjižnica, u novoj reprezentativnoj zgradi, broji oko 9000 jedinica knjižne i neknjižne građe.
Narodna knjižnica i čitaonica Gunja danas djeluje kao suvremena knjižnica koja objedinjuje funkcije narodnoga kulturnog centra, informacijskog čvorišta i baštinske ustanove. Osim što pruža pristup suvremenoj literaturi, digitalnim izvorima i kulturnim programima, knjižnica sve više usmjerava pažnju na očuvanje i valorizaciju posebnih dijelova fonda. Posebnu vrijednost imaju knjige u Posebnoj zbirci (PZ) koje sadrže vlasničke oznake, osobito ex librise, pečate i rukopisne bilješke. U kontekstu Gunje ti tragovi predstavljaju dragocjen materijal za proučavanje mikropovijesti čitanja, prijenosa knjiga, lokalnih intelektualnih krugova i promjena kroz vrijeme. Ex librisi u fondu knjižnice potječu iz različitih vremenskih razdoblja – od jednostavnih rukom pisanih oznaka iz 19. stoljeća, preko tipografskih oznaka iz međuratnog razdoblja, do institucionalnih pečata iz doba socijalističke Jugoslavije i suvremenih ex librisa izrađenih nakon obnove knjižnice. Pojava novih institucionalnih ex librisa u postpoplavnom razdoblju ima i simboličku dimenziju. Njihovo korištenje predstavlja čin kulturne otpornosti i potvrdu identiteta zajednice koja je unatoč traumama i gubitcima nastavila čuvati svoju kulturnu infrastrukturu i baštinu. Danas se kroz te oznake ne samo identificira vlasništvo, već i afirmira pripadnost širem slavonskom i hrvatskom kulturnom prostoru.
Ex libris, latinski izraz koji doslovno znači "iz knjiga", označava znak vlasništva na knjigama, obično smješten unutar korica ili na naslovnoj stranici. Osim što služe kao zaštita od krađe, ex librisi predstavljaju i kulturno-umjetnički izraz, a mnogi su postali predmetom kolekcionarstva i proučavanja. Iako specifični podatci o ex librisima u zbirci Narodne knjižnice i čitaonice Gunja nisu dosada široko dokumentirani, knjižnica posjeduje Zbirku posebne građe, uključujući privatnu knjižnicu profesora Josipa Krunića, Zavičajnu zbirku, Zbirku staroga fonda, Zbirku poštanskih markica te Zbirku Župe sv. Jakova Gunja i pokojne č. s. Patricije.
Početkom lipnja 2024. godine Narodnoj knjižnici i čitaonici Gunja donirane su knjige Josipa Krunića, profesora, pedagoga i mentora. Krunić je svojim angažmanom odgojio brojne generacije mladih filmaša, novinara i književnika. Dobitnik je UNICEF-ova priznanja za izniman doprinos u razvoju filmskog stvaralaštva djece i mladih te priznanja Delegacije Europske unije za film koji promiče humanitarni i volonterski rad djece i mladih. Dodijeljena mu je i Državna nagrada “Ivan Filipović” za životno djelo u području osnovnog školstva 2010. godine. Nagradu “Albert Kapović”, namijenjenu onima koji su se u svom radu istaknuli na području filmske umjetnosti ili doprinijeli promociji hrvatskog filma, primio je 2020. godine. Nažalost, 1. kolovoza 2023. godine preminuo je u 78. godini života. Nakon njegove smrti ostavština je podijeljena, a Narodnoj knjižnici i čitaonici Gunja pripala je čast “udomiti“ njegovu knjižnu građu koja broji 352 jedinice. Tu možemo pronaći periodiku koja je vezana uz filmsko stvaralaštvo i književnost, enciklopedije, romane, časopise, kao i stručnu građu vezanu uz filmove, snimanje i festivale. Na svakoj od tih jedinica nalazi se njegovo ime i prezime, što je označavalo vlasničku oznaku njegovih knjiga.
Vlasnička oznaka Josipa Krunića iz njegove privatne knjižnice
Ova jedinica prema starosti u našoj knjižnici pripada Starom fondu, ali u ovome slučaju PZ Josipa Krunića i njegovoj privatnoj knjižnici.
Riječ je o zbirci koja svjedoči o višedesetljetnom prosvjetnom i kulturnom djelovanju jednog pojedinca, ali i o kapacitetu zajednice da takvu ostavštinu prepozna, institucionalizira i učini dostupnom javnosti.
Stari fond Narodne knjižnice i čitaonice Gunja obuhvaća knjige tiskane do 1945. godine, ali trenutno u Starome fondu možemo pronaći knjige knjižnice koja je nastradala u poplavi 2014. godine. Ova odluka donesena je zbog toga što su to knjige koje su prošle Domovinski rat i poplavu, koje su od početaka osnutka Knjižnice u Gunji (selu) te smatramo kako te knjige zaslužuju svoje mjesto još uvijek na polici – ali na počasnom mjestu. One nisu za posudbu, ali su dostupne za znanstveno-stručna istraživanja.
Ex librisi iz knjiga Knjižnice u sastavu KUD-a
Stari fond Narodne knjižnice i čitaonice Gunja s primjerima ex librisa
Istaknuli bismo kako se zbog poplave 2014. godine donacijama knjiga popunjavao fond Narodne knjižnice i čitaonice Gunja tako da u knjigama nalazimo ex librise skoro svih većih knjižnica Republike Hrvatske.
Povijest Narodne knjižnice i čitaonice Gunja jasno pokazuje kako su knjižnice u manjim sredinama više od pukih ustanova za posudbu knjiga – one su čuvarice identiteta, prostora, sjećanja i živih tragova kulturne prošlosti. Vlasničke oznake i ex librisi unutar njezina fonda otvaraju nova područja istraživanja, omogućujući uvid u lokalne čitateljske prakse, društvene promjene i razvoj kulturnih institucija u Slavoniji kroz više stoljeća.
.jpg)