Djelatnicima Hrvatske knjižnice za slijepe omogućeno je učiti od kolega iz srodnih knjižnica u Europi posredstvom Erasmus+ programa. Projekt "Putevima pristupačnosti i digitalne inkluzije" uslijedio je nakon uspješno završenoga srodnog projekta u 2023. Nakon upoznavanja s danskim, norveškim i belgijskim modelom pristupačnih knjižničnih usluga, ravnateljica Karolina Zlatar Radigović, Matija Sinković i Jelena Lešaja posjetili su knjižnicu Celia u Helsinkiju.
Celia na nacionalnom nivou brine o pristupačnosti literature, usluga i osnovnoškolskih obrazovnih materijala, radeći na jednakosti u čitanju i učenju. Suradnja sa školama vrlo je intenzivna, budući da Celia proizvodi i školske materijale, uključujući i taktilne slikovne prikaze u udžbenicima. Puno truda i znanja ulaže se u što kvalitetnije sustave učenja brajice, u pismenost i snalaženje u taktilnom tekstualnom okruženju te savladavanje školskih programa. Suradnja je s knjižnicama pak ključna za disperziju usluga jer se registracija novih korisnika vrši isključivo kroz lokalne knjižnice. Informacije o Celiji, uvjeti, upute i zaporke potrebne za posuđivanje i slušanje mogu se dobiti u lokalnoj knjižnici. Neke škole također potpuno pružaju Celijine usluge. Vrtići, razne zajednice za skrb i zatvori također mogu distribuirati Celijine knjige svojim klijentima. Sučelje web-servisa postoji izdvojeno za izravne korisnike i za partnere, odnosno škole i knjižnice.
Zvučne knjige u Daisy formatu proizvode se u produkcijskim kućama i studijima koji surađuju s Celijom. Uglavnom se prilikom snimanja paralelno stvaraju komercijalna i pristupačna zvučna knjiga da se izbjegnu dvostruki troškovi produkcije i naracije. Knjige na brajici printaju se na zahtjev u Finskoj federaciji slabovidnih osoba. Celia brine za katalog, usluge i distribuciju te komunikaciju s korisnicima, izradu plana proizvodnje i nabave, promociju usluga prema knjižnicama, kao i za razvoj u skladu s društvenim promjenama i tehnološkim napretkom. Korisničke usluge raspoređene su na internetskoj stranici gdje korisnici mogu pronaći, preuzeti, posuditi ili preslušavati željene naslove te također doći do knjige preko tzv. “čitateljskog kluba“, odnosno korisničke police s personaliziranim čitateljskim ukusom. Građa se posuđuje, odnosno naručuje putem Celianet online usluge ili u Pratsam Reader aplikaciji, dok se zvučne knjige mogu slušati putem aplikacije i preglednika. Taktilni materijali šalju se korisniku poštom. Posudba je besplatna. Najviše korisnika, posebno onih mlađih s teškoćama čitanja, koji predstavljaju dominantnu skupinu, koristi se uslugama knjižnice putem navedene pristupačne i jednostavne korisničke aplikacije. U vrlo bliskoj budućnosti Celia prestaje s distribucijom knjiga na CD-ovima te je pronađeno nekoliko načina kako taj prijelaz učiniti što bezbolnijim za starije korisnike nenavikle na digitalno okruženje. Ta je situacija prelaska na apsolutno digitalnu uslugu ono što čeka svaku sličnu knjižnicu na svijetu pa je uvijek inspirativno dobiti uvid u pojedinačna rješenja.
Ono što ovu knjižnicu čini doista posebnom njezin je odnos sa zajednicom izdavača kao i njezina savjetodavna uloga u jačanju pristupačnosti u izdavaštvu i digitalnom okruženju. Kroz svoju ekspertizu, koju savjesno nadograđuje i širi, Celia daje upute, izrađuje smjernice i drži radionice kako bi svi bili potpuno svjesni dužnosti i obveza koje nam nosi Europski zakon o pristupačnosti. Također među komercijalnim izdavačima svakih nekoliko godina provodi istraživanja vezana uz pristupačnost. Ta istraživanja svjedoče ne samo o pojačanoj svijesti među izdavačima, nego i o poduzetim konkretnim koracima, kao i planovima u bliskoj budućnosti koji se tiču inkluzivnijeg poimanja potencijalnog tržišta, odnosno čitateljske publike.
U trima vrlo intenzivnim danima učenja i upoznavanja finskog modela pristupačnosti i inkluzije imali smo priliku posjetiti i Finsku federaciju slabovidnih osoba te još nekoliko knjižnica. U Finskoj federaciji upoznali su nas s asistivnom tehnologijom koja može starijim korisnicima pomoći premostiti prijelaz u digitalno čitateljsko okruženje, a da pritom ne odudara od iskustva slušanja knjiga i časopisa na robusnim stolnim reproduktorima. Tamo smo također posjetili i tiskaru gdje se na zahtjev printaju knjige, časopisi te drugi materijali, ali također izrađuju i taktilne oznake za javne prostore i sl.
Finska je zemlja u kojoj se puno čita. Saznali smo da je čitanje “papirnatih“ knjiga u opadanju, dok su popularniji digitalni načini čitanja, uključujući i slušanje komercijalnih zvučnih knjiga. Finci imaju i Nacionalnu digitalnu knjižnicu kojoj može besplatno pristupiti svatko tko je član neke knjižnice. Nacionalna digitalna knjižnica (NDL) način je Ministarstva obrazovanja i kulture da poboljša dostupnost i upotrebljivost elektroničke građe knjižnica, arhiva i muzeja. Posjetili smo gradsku knjižnicu Oodi, koja postoji šest i pol godina, dobitnicu IFLA-inog Priznanja za knjižnicu godine 2019. To čudo arhitekture smješteno je blizu željezničke postaje, parlamenta, koncertne dvorane te nedaleko od opere, muzeja i rekreacijske zelene oaze uz lagunu Tölöö koja se proteže do olimpijskog stadiona. Idealno smještena, doslovno je na usluzi građanima i prolaznicima, kreativni je centar kulture, umjetnosti i zanata, daleko od klasičnog poimanja knjižnice. Njezin je kontrapunkt središnja Sveučilišna knjižnica, također fascinantne arhitekture, koja poziva na koncentraciju i promišljanje ne odvlačeći pažnju niti jednim svojim segmentom. Obje knjižnice u sebe propuštaju puno svjetla kojeg na sjeveru velik dio godine nedostaje. Nacionalna knjižnica pak je čarobna brižno restaurirana povijesna građevina koja miriše na knjige i u sebi pohranjuje brojnu vrijednu građu. Također smo posjetili i kulturni centar Stoa s pripadajućom knjižnicom. Ova je knjižnica, poput Oodi, također okrenuta zajednici te osim knjiga nudi brojna događanja i podržava umjetnost, obrt i svakodnevne vještine, poput šivanja, popravljanja bicikla i sl. Stoa ima veliku glazbenu kolekciju ploča, notnih zapisa, instrumenata za posudbu, kao i biografije glazbenika.
Nakon svakog takvog posjeta u sklopu Erasmus+ projekta, osim inspiracije, tu je i blagotvorna spoznaja da se u Europi kolege susreću sa sličnim izazovima te da se uvijek može nekoga konzultirati, tražiti savjet ili jednostavno razmijeniti mišljenje. Iako je riječ o drugačijim konceptima poslovanja i drugačijim pristupima korisnicima, dijelimo sličan prostor uvjetovan razvojem tehnologije i promjenama u društvu. Ono što je hrvatskom i finskom modelu pristupačnosti sada najsrodnije svakako je suočavanje s dužnostima koje nosi Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga, a ti se zahtjevi tiču djelokruga puno šireg od svijeta knjižnica namijenjenih osobama s teškoćama čitanja standardnog tiska.
Radni posjet knjižnici Celia
