Pečatni ex librisi Gradske knjižnice Rijeka pričaju svoju priču i ukazuju na povijesne trenutke koji bi inače bili zaboravljeni. Čitav je niz pečata Knjižnice i njezinih prethodnica koji se mogu pronaći u knjižničnom fondu. U slijedu od najnovijeg do najstarijih, to su: pečat Gradske knjižnice Rijeka s logotipom iz 2023., zatim pečat s prethodnim logotipom iz 1999., pečat Gradske biblioteke Rijeka ustanovljene 1963., pečati prethodnica: Gradske biblioteke Sušak (1930. – 1962.), uključujući pečat Dječje knjižnice “Sušak“, Čitaonice “Sušak“ i Janušićeve knjižnice, te pečat Narodne čitaonice riječke (osnovane 1849.).
Narodna čitaonica riječka uključivala je sljedeće lokacije i pečate: Knjižnica i čitaonica, Narodna čitaonica, Dječja knjižnica “Beli kamik“, Narodna knjižnica i čitaonica Mlaka (1955. – 1994.) i Narodna čitaonica i knjižnica Zamet (1958.).
Slike 1. i 2. preuzete su iz monografije “Gradska knjižnica Rijeka : 1849.-1930.-1962.-2000.”
Fond Gradske biblioteke Sušak bio je temelj za izgradnju današnje Gradske knjižnica Rijeka. Budući da ovaj ex libris u sredini ima pečat s grbom Kraljevine Jugoslavije, ove jedinice građe nabavljene su prije 1941. godine. Gradska knjižnica Jurislava Janožića Sušak djelovala je u sklopu Jugoslavenskog akademskog kluba, a kasnije je integrirana u Gradsku biblioteku Sušak.
Kada govorimo o knjigama Gradske knjižnice Rijeka starijima od 1850. g. koje su dobile status kulturnog dobra, od pečatnih ex librisa imamo ex libris s imenom N. Mirošević-Sorgo i ex libris s imenom Simeona Čučića. Ime Nikola Mirošević-Sorgo može se povezati s liječnikom i kirurgom koji je medicinu diplomirao 1848. g. u Padovi, a službovao je u Kninu i na Korčuli. Pretpostavlja se da se radi o korčulanskoj obitelji, a prezime Sorgo je prezime starog dubrovačkog plemstva.
Simeon Čučić (rođ. 1784. na Žumberku) bio je grkokatolički svećenik, doktor filozofije na zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji znanosti.
Spomen-zbirka dr. Danila Klena u vlasništvu Grada Rijeke čuva se kao jedinstvena ostavština, a smještena je u Središnjoj knjižnici Gradske knjižnice Rijeka u takozvanoj Klenovoj sobi. Ova privatna knjižnica sastoji se od vrijednih knjiga, zbornika i časopisa, a njezinim su dijelom i njegov radni stol i stolica. Dva su pečatna ex librisa pronađena u ovoj zbirci: ex libris dr. Viktora Ružića i Biblioteke Ane Helman.
Ex libris dr. Viktora Ružića potječe iz 60-ih godina 20. st., a veže se uz Spomeničku knjižnicu i zbirku Mažuranić-Brlić-Ružić, kako nas je informirao skrbitelj knjižnice i zbirke Theodor de Canziani Jakšić. Osobitost ovog ex librisa su dva polja u 2. redu u kojima se nalaze pokazatelji za brojčano evidentiranje građe. Također, skrbitelj Spomeničke knjižnice i zbirke Mažuranić-Brlić-Ružić informirao nas je da je dr. Danilo Klen radio na izdvajanju knjiga pravne tematike iz spomeničke zbirke dr. Ružića radi darovanja Pravnom fakultetu u Rijeci. Tom prigodom, nažalost, zbirka je izgubila na cjelovitosti. Najvjerojatnije je tada “Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije u 19 sv.” (1904.) T. Smičiklasa završio u privatnoj knjižnici dr. Klena koja se danas čuva u Gradskoj knjižnici Rijeka. Ostatak knjiga pravne tematike iz ostavštine dr. Viktora Ružića većim se dijelom danas nalazi u zimskoj radnoj sobi u Villi Ružić, sagrađenoj 1938. g. na Pećinama.
U Spomen-zbirci Dr. Klena pronađen je pečatni ex libris Ane Helman (Biblioteka Ane Helman), a nalazi se na knjizi “Čitanka iz englesko-američke i skandinavske književnosti” Vladoje Dukata. Tko je Ana Helman, čiji smo ex libris pronašli, ostalo nam je nepoznato. Ta knjiga je mogla biti darovana, posuđena i nevraćena ili kupljena preko posrednika.
Iz fonda Gradske knjižnice Rijeka zanimljiv je ex libris za koji sam osobno vezana. To je ex libris Mate Silića, moga oca, izrađen 80-ih godina 20. st. u Poljskoj, kao dar prijatelja. Nalazi se na darovanom kompletu knjiga Marxova “Kapitala”, sada u vlasništvu Gradske knjižnice Rijeka.
Zanimljivosti koje nam otkrivaju pronađeni ex librisi podsjećaju nas koliko je nekad knjiga bila cijenjena i koliko su se s pažnjom i brigom njegovale privatne knjižnice. Ljubitelje knjiga ova bi tema mogla potaknuti da izrade vlastiti ex libris koji će pričati priču idućim generacijama o važnim knjigama koje su birali za svoju knjižnicu i koje su bile značajne za formiranje osobnosti njihova vlasnika.
