Knjižnica Tina Ujevića i Hrvatsko-norveško društvo uspješno surađuju od 1993. godine. Tijekom tog razdoblja u knjižnici je održano niz događanja posvećenih norveškoj kulturnoj povijesti kroz predstavljanje zaslužnih norveških književnika, hrvatskih prijevoda velikih djela norveške književnosti, gostovanja nagrađivanih autora, kao i predavanja o norveškoj mitologiji te informativnih izložbi o znamenitim ličnostima i ostalim zanimljivostima vezanim uz Norvešku. I ovoga proljeća, uz nacionalnu manifestaciju Noć knjige 2025., u Knjižnici Tina Ujevića imali smo čast, s našim dugogodišnjim partnerom, organizirati književnu večer na kojoj je predstavljen hrvatski prijevod djela mladoga norveškog autora hrvatskog podrijetla Olivera Lovrenskog.
Svojim prvijencem “Kad smo bili mlađi” (u originalu Da vi var yngre) Oliver Lovrenski (rođen 2003.) ostvario je veliki uspjeh u Norveškoj, a nastavlja ih nizati i drugdje. Odrastao u Oslu s majkom Hrvaticom, sin je norveškog pjesnika i pisca Håvarda Rema, a njegovo dvojno podrijetlo jasno je prisutno u pisanju koje je očaralo čitatelje i kritiku. Hrvatskim se čitateljima autor predstavio u prosincu 2024. kad je kao poseban gost doputovao u Pulu na književni festival Sa(n)jam knjige u Istri. Ovaj iskren i autentičan roman inovativnog izričaja o odrastanju mladića Ivora norveško-hrvatskog podrijetla i njegovih trojice prijatelja, također imigrantskog podrijetla, koji se snalaze po teškim i nasilnim ulicama Osla, nadišao je norveške granice i bilježi međunarodne uspjehe. Knjiga je prevedena na više od 15 jezika, a priprema se i televizijska adaptacija. Predstava “Kad smo bili mlađi” postavljena je u veljači 2025. u Norveškom kazalištu (Det norske teateret) u Oslu u dramatizaciji Aksela Hennieja. Lovrenski je u Norveškoj osvojio važne književne nagrade (Nagradu knjižara Norveške, Nagradu za umjetnost grada Osla), a za nekoliko je nagrada bio u užem izboru. Samo u Norveškoj roman je prodan u više od šezdeset tisuća primjeraka.
Hrvatski prijevod knjige izdala je Naklada OceanMore u studenom 2024. Na književnoj večeri povodom Noći knjige 24. travnja 2025. u Knjižnici Tina Ujevića o autoru i naslovu govorili su urednica Nataša Medved i prevoditelj Mišo Grundler. Prisutne je tradicionalno uvodno pozdravila predsjednica Hrvatsko-norveškog društva Nevenka Romanić Kristensen, a u promociji su, čitanjem odabranih ulomaka iz romana, sudjelovali članovi dramskog studija Moja scena 54+ pod stručnim vodstvom Romane Petrušić, akademske glumice.
Radnja romana prati četvoricu najboljih prijatelja Ivora, Marca, Jonasa i Arjana koji žive u Oslu, redom imigrante, šesnaestogodišnje mladiće koji žele živjeti punim plućima, iskusiti sve što im Oslo pruža, izlaziti i zaljubljivati se, pobjeći od svakodnevnih problema – škola im je dosadna jer ih ne uči što žele znati, roditelji su rastavljeni i prezaposleni, prijatelji iz razreda deportirani preko noći, socijalni radnici nemoćni… I dok se svijet oko njih polako raspada, oni ga pokušavaju sastaviti prijateljstvom, humorom i zabavom. No, njihovo eksperimentiranje s drogama vrlo brzo prerasta u ovisnost i vodi ih sve dublje u nasilje i kriminal, a smrt jednog od njih označava kraj bezbrižnih mladenačkih dana. Napisana suvremenim žargonom mladih, uličnim slengom, u nizu kratkih epizoda i furioznom ritmu, ova, prema autorovim riječima, fikcija s puno autobiografskih elemenata na prvo “listanje“ čini se poput zbirke crtica, kratkih priča ili čak pjesama u prozi. Sociolekt zabilježen na stranicama ovog romana nedvojbeno predstavlja “prozor“ u komunikaciju (ne samo) norveških post-milenijalaca: generacije Z i generacije alfa. Norveški jezik s primjesama neposredne (somalski, arapski, hrvatski) i posredne (engleski) globalizacije, napisan gotovo potpuno malim slovima i bez interpunkcije, pokazao se prilično izazovnim za prevoditelja Mišu Grundlera. Našalivši se, ustvrdio je da je možda i prestar za prevoditelja ovakvog teksta, mješavine tekstualnih poruka, rap tekstova i “nadrogiranih“ tokova misli. Za usporedbu, njegovoj desetak godina mlađoj kolegici Jeleni Vojinović uručena je nagrada “Miloš N. Đurić” za najbolji prijevod Udruženja književnih prevodilaca Srbije u kategoriji proze upravo za prijevod ovog romana na srpski jezik. Našem prevoditelju veliki izazov, na kraju uspješno izvršen, bio je ne posegnuti za srpskim prijevodom za vrijeme rada na hrvatskom prijevodu.
Stilske književne uzore Oliver Lovrenski pronašao je u norveškoj spisateljici Mariji Skaranger, a tematske u romanu “Trainspotting” Irvinea Welsha te biografskoj prozi Christiane F. “Mi djeca s kolodvora Zoo”. Lovrenski zapravo daje osuvremenjenu sintezu spomenutih djela, dotičući se i društvenih problema, kao što su očito pogrešno vođena imigrantska politika orijentirana samo na tretiranje imigranata isključivo kao radne snage i nepripremljenost društva na istinsku integraciju. S druge strane, leksik kojim se služi upućuje na prirodnu prihvaćenost multikulturalnog miljea među mladima uz jezik suvremenih društvenih mreža i internetsku komunikaciju, što rezultira lingvistički šarolikim djelom. Rezultat je roman o njegovoj generaciji i za nju, autentična i iskrena priča za sve koji žele čuti i razumjeti njihov jezik, strahove, radosti i nade. Danas ovaj student filozofije u Oslu piše svoj drugi roman.
Iznimno nas veseli nastavak uspješne suradnje s Hrvatsko-norveškim društvom. Kao knjižnica, unutar raznih programskih aktivnosti, naročito cijenimo predstavljanja literarnih djela renomiranih i zanimljivih autora. Kada u tom procesu sudjeluju i eminentni stručnjaci iz područja književne kritike, prevoditeljstva i jezikoslovstva, to daje dodatnu vrijednost koju Knjižnica Tina Ujevića nudi svojim korisnicima.
