Digitalno doba postalo je sastavni dio naše svakodnevice, od pametnih telefona, društvenih mreža do umjetne inteligencije – sve to mijenja način na koji komuniciramo, radimo, učimo i zabavljamo se. Informacije danas putuju brzinom svjetlosti, a knjižnice i knjižničari nalaze se pred izazovom i novim načinima na koje ih tražimo. Kako bi ostali relevantni i korisni zajednici, nužno je da se knjižnice aktivno uključe u digitalni prostor kao centri znanja i informacija dostupnih i u virtualnom okruženju. Ponuda kvalitetnog i zanimljivog sadržaja na mrežnim stranicama u obliku tjednih preporuka novih naslova za sve dobne skupine samo je jedan od primjera kako knjižnice mogu pratiti trendove i potaknuti čitanje, istraživanje i promišljanje.
U rujnu 2016. godine Ljiljana Suton, tadašnja urednica mrežnih stranica za djecu i mlade, preuzela je koordinaciju radnom skupinom koja će se baviti osmišljavanjem i održavanjem mrežnih stranica za djecu i mlade. Prateći objave preporuka na mrežnim stranicama, evidentno je da su preporuke za djecu i preporuke za mladež u početku bile ista kategorija, 2018. godine se razdvajaju, a kroz godine izgradila se prava mala zajednica knjižničarki koje marljivo i predano rade s misijom promoviranja kvalitetne literature za ranjivu skupinu korisnika – mladež.
Osnovna je misao vodilja u radu skupine činjenica da je “knjižničar (...) djelatni posrednik između korisnika i građe” (UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice, 1994.), kako u “stvarnom” okruženju knjižnice, tako i u virtualnom svijetu današnjice, a mladima se tako olakšava pronalazak odgovarajuće građe. Članice radne skupine kolegice su iz raznih knjižnica u mreži Knjižnica grada Zagreba, a amalgam različitih iskustava, formalnih obrazovanja i dugogodišnjeg rada daje radnoj skupini stručnost i kredibilitet. Ključna je strast prema beletristici i publicistici za mladež, kao i želja za praćenjem najnovijih trendova u domaćoj i svjetskoj produkciji (npr. Goodreads, Bookly, Libib, Bookstagram). Taj spoj stručnosti i entuzijazma čini da preporuke koje nastaju nisu samo nasumični prijedlozi, već promišljene, kvalitetne i relevantne smjernice koje doista mogu pomoći mladima u njihovu književnom i osobnom razvoju. Organizacija radne skupine jednostavna je te osigurava jasnu koordinaciju i kontinuitet. Tromjesečni ritam sastavljanja popisa noviteta pruža dovoljno vremena za temeljito čitanje i raspravu, a istovremeno održava preporuke svježima i relevantnima.
Dva su ključna izazova koja radna skupina kontinuirano prepoznaje: produkcija knjiga za mladež, posebice onih dostupnih u hrvatskom prijevodu ili na hrvatskom tržištu, značajno je manja nego produkcija knjiga za djecu. To je razumljivo jer se literatura za djecu obraća široj dobnoj skupini, dok se literatura za mladež odnosi na uži raspon, često definiran od 12 do 19 godina. Zbog ograničenog broja naslova u ovom segmentu, pristup preporukama zahtijeva posebnu pažnju i selektivnost kako bi mladoj publici ponudili kvalitetne sadržaje. Knjižnične mrežne stranice često su statične i ne mogu parirati dinamičnosti i interaktivnosti koju pružaju profili za preporuke na društvenim mrežama. Mladi korisnici društvene mreže doživljavaju kao prvi i najvažniji izvor za pronalazak novih naslova i inspiraciju za čitanje. To predstavlja izazov knjižnicama da na mrežnim stranicama pronađu načine kako sadržaje učiniti privlačnijima i više interaktivnima te da integriraju digitalne alate i društvene platforme u svoj rad.
Ključna pitanja i kriteriji na kojima temeljimo odabir naslova su recentnost i praćenje trendova – preporučeni naslovi uvijek su aktualni, prate novitete u izdavaštvu te odgovaraju interesima i potrebama mladih. Naš je cilj da preporuke budu svježe, čime potičemo kontinuirano čitanje i istraživanje. Sve se preporuke kroz arhiviranje mogu naći na jednome mjestu – od 2013. godine mrežne preporuke dostupne su u arhivi, što korisnicima i stručnjacima pruža vrijedan pregled kvalitativne i kvantitativne produkcije literature za mladež kroz godine. Kriteriji izbora za naslove koji “odlaze“ u preporuke podrazumijevaju odabir naslova objavljenih u tekućoj kalendarskoj godini, ali pratimo i reizdanja klasika i lektirnih naslova u novim prijevodima ili interpretacijama. Posebnu pažnju pridajemo ravnoteži između beletristike i publicistike kako bismo zadovoljili različite interese i potrebe čitatelja. Grafički romani koje uvrštavamo u preporuke svojim sadržajem i tematikom moraju odgovarati kriterijima književnosti za mladež, prepoznajući njihovu sve veću važnost i popularnost među mladima. Svaka mrežna preporuka sadrži poveznicu na mrežni katalog Knjižnica grada Zagreba, što korisnicima omogućuje jednostavan pristup posudbi. Kako bismo dodatno olakšali izbor i pružili dodatne informacije, provjeravamo postoji li kvalitetna anotacija za svaki naslov te vizualni prikaz naslovnice, čime zapis postaje privlačniji i informativniji.
Na kraju, želimo potaknuti na razmišljanje o jednoj važnoj temi koja se često nameće u radu s mrežnim preporukama: jesmo li mi, knjižničari, na neki način cenzori? Smiju li se naše osobne preferencije “uplitati” u odluku o tome je li neki naslov kvalitetan ili možda jednostavno nije našega omiljenog autora ili žanra? Baš kao i u svakodnevnom radu u knjižnici, ne smijemo dopustiti da osobni ukusi i stavovi upravljaju našim izborima. Naša je dužnost biti obrazovani i informirani stručnjaci upoznati s književnom produkcijom starijeg i novijeg datuma te biti uvijek spremni na cjeloživotno učenje. Kao narodnoj knjižnici, naša je dužnost i poslanje osigurati pristup građi koja je primjerena svim vrstama korisnika, bilo da se radi o fizičkom prostoru ili virtualnom okruženju naših mrežnih stranica. Samo tako možemo ispuniti svoju temeljnu ulogu: biti dostupni svima i pomagati u razvoju čitateljske kulture u najvećem mogućem opsegu.
Rad iza mrežnih preporuka za mladež zahtijeva veliki trud, sate čitanja, kontinuiranu edukaciju i praćenje nacionalnih i svjetskih trendova u izdavaštvu. Upravo zato pitanje o tome bi li neki drugi format bio vidljiviji, pristupačniji ili učinkovitiji zaslužuje ozbiljnu pažnju. Za budućnost bismo mogli razmotriti evaluaciju učinaka rada kroz istraživanje učestalosti i načina korištenja mrežnih preporuka, kako u stručnoj zajednici, tako i među korisnicima, što može rezultirati vrijednim uvidima u učinkovitost i relevantnost naših aktivnosti. Izrada standarda rada, uz pripremu kratkih i jasnih standarda za rad radne skupine, može osigurati dosljednost, kvalitetu i održivost naše djelatnosti. Trebali bismo istražiti nove formate – razmišljati o inovativnim i interaktivnim načinima predstavljanja preporuka, primjerice kroz videopreporuke, podcaste, interaktivna događanja u virtualnom svijetu ili uvođenjem društvenih mreža kako bismo unaprijedili pristup i privukli širu mladu publiku. Kao radna skupina s dugogodišnjim iskustvom, imamo odličnu podlogu za ovakve korake. Cilj nam je kontinuirano unaprjeđivati uslugu kako bismo što bolje služili potrebama mladih korisnika i kolega knjižničara koji s njima rade.
