U uvodniku “Uz prvi broj” ravnateljica Grozdana Ribičić pokretanje časopisa povezuje s novim “Strateškim planom Gradske knjižnice Marka Marulića Split za razdoblje 2025. – 2030.” pod sloganom “Budi dio priče!”, naglašavajući ulogu knjižnice kao mjesta susreta, dijaloga i razmjene znanja. Časopis pritom ima i važnu profesionalnu dimenziju – potaknuti knjižničare na promišljanje vlastite prakse i njezino bilježenje kroz stručne i popularno-stručne tekstove.

Središnji dio prvoga broja čini tematski blok “AI transformacija” koji donosi recenzirane radove nastale na temelju izlaganja sa stručnog skupa “AI transformacija: Kako umjetna inteligencija mijenja knjižničarstvo?”, održanog 29. svibnja 2025. u Gradskoj knjižnici Marka Marulića Split. Radovi okupljeni u ovom dijelu časopisa promatraju umjetnu inteligenciju iz različitih stručnih i društvenih perspektiva. Predrag Pale u radu “Uloga knjižničara u doba umjetne inteligencije” razmatra promjene u profesionalnoj ulozi knjižničara, dok Lana Žaja u tekstu “Umjetna inteligencija i promjene u knjižničarstvu” analizira širi kontekst tehnoloških promjena u struci. Maja Stazić i Renata Vojvodić u radu “Umjetna inteligencija u službi knjižničarske prakse: Primjeri iz organizacije stručnog skupa” prikazuju konkretne mogućnosti primjene AI-alata u organizaciji stručnih događanja. Temu dodatno proširuju radovi Tatjane Šijaković Katarinček (“Školski knjižničari pred izazovima umjetne inteligencije: Put prema AI pismenosti”), Jelene Runac i Jadranke Bulj (“Školsko zvono prijateljstva: Upotreba umjetne inteligencije u povezivanju dviju škola”), Mladena Čulića (“Umjetna inteligencija: Između čuda i praznine”), Nataše Prkić (“Algoritmi, roboti i priče: Umjetna inteligencija u dječjoj književnosti”) i Tome Šimundže (“Umjetna inteligencija u stripu”) koji temu sagledavaju i iz perspektive književnosti i popularne kulture.

Uz tematski blok, časopis donosi i niz stalnih rubrika koje prikazuju različite aspekte knjižničnog života i djelovanja Gradske knjižnice Marka Marulića Split. U rubrici “Čitateljski klubovi” predstavljen je rad triju čitateljskih klubova koji su započeli ili obnovili svoje djelovanje u 2025. godini. U rubrici “Listamo unatrag” Helena Bužančić i Danijela Tomaša pišu o povijesti dječjih odjela i knjižnica, a Mate Tavrić o frazemima u starom splitskom govoru. Maja Stazić i Mate Tavrić donose priloge uz godinu Ive Tijardovića i Jakova Gotovca, a Maruška Nardelli provjereni recept za “Bodino dalmato” pod duhovitim nazivom “Rara et vechera”.

Posebno mjesto zauzima rubrika “Atrij”, čiji naziv simbolički upućuje na knjižnicu kao otvoreni javni prostor susreta, dijaloga i kulturne razmjene. U toj se rubrici predstavljaju različite aktivnosti knjižnice – od književnih susreta i tribina do edukativnih programa i kulturnih inicijativa – čime se čitateljima približava dinamičan program knjižnice i njezina uloga u kulturnom životu grada. Rubrika tako funkcionira i kao svojevrsna kronika aktualnih događanja u knjižnici, ali i kao podsjetnik na važnost knjižničnih prostora kao mjesta zajedničkog kulturnog iskustva. Nena Janković Šarić vodi čitatelje na glazbeno putovanje kroz Murakamijev roman “1Q84”, Marko Silov ističe zanimljive glazbene albume objavljene u 2025. godini, Maja Stazić istražuje mitološke teme u suvremenoj glazbi, Nada Topić piše o dvjema izložbama održanim u GKMM Split te donosi razgovor s umjetnikom Stanislavom Habjanom, a Dušanka Čolović oprašta se s MTV-jem.

Rubrika “Odabrali knjižničari” donosi preporuke za čitanje i književne osvrte, među kojima su tekst Nene Janković Šarić “Priče koje su nas pretekle”, osvrt Antonije Mikulić Fazinić "(Ne)zaboravljeni klasici: Pričekaj proljeće, Bandini” te preporuke za čitatelje u tekstu Lucije Pivčević “Ako vam se svidjela ova knjiga, pročitajte i…”. Glas korisnika može se čuti u rubrici “Vox populi”, dok poseban uvid u terenski rad knjižnice donosi rubrika “Knjižnica na kotačima”, u kojoj su objavljeni prilozi Petre Skelin Giljanović (“Lutajući pisci” i “Mister bibliobusa”) te Maruške Nardelli (“Pedalama do priče: od knjižnice do praga”) koji predstavljaju projekte bibliobusne službe i inovativne načine približavanja knjige korisnicima izvan knjižničnog prostora. Rubrika “Izvan okvira” predstavlja projekte poput “Rasutog muzeja” (Mate Tavrić i Željka Alajbeg), Krimi-kutka GKMM Split (Gracijano Kalebić) te tekst Marka Klarića “Koliko je jaka najslabija karika, toliko je jako društvo i knjižnica” koji naglašava društvenu dimenziju knjižničnog djelovanja.

U rubrici “GKMM izdanja” predstavljene su knjižnične edicije “Bibliotheca Spalatina” i “Biblioteka Marulica” s izdanjima u 2025. godini (Milena Bašić i Vesna Jukić Oštrek), dok rubrika “Novi život stare knjige” tematizira knjižničnu građu kroz priloge Antonije Anđelić (“Zapisi s margina”) i Darije Harašić (“Knjižnični buvljak”). Časopis donosi i putopisnu reportažu u rubrici “Horizonti” u kojoj Maja Stazić izvještava o sudjelovanju knjižničara GKMM-a na IFLA-inoj konferenciji 2025. u tekstu “Kazahstan između tradicije i futurizma”, dok broj zaključuje popularna rubrika “Književni horoskop” s prilogom Maruške Nardelli “Zvijezde preporučuju”.

Prvi broj časopisa MaruLIST pokazuje uredničku koncepciju koja povezuje stručne teme, knjižnične projekte i popularno-kulturne sadržaje. Objavljivanje recenziranih radova sa stručnog skupa o umjetnoj inteligenciji potvrđuje ambiciju časopisa da se razvija i kao relevantna stručna publikacija, dok raznolike rubrike s prilozima knjižničara i drugih kulturnih djelatnika otvaraju prostor za razmjenu mišljenja, ideja i iskustava.

Časopis je dostupan na adresi.