Početkom 2014. godine u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, središnjoj knjižnici mreže Knjižnica grada Zagreba, pokrenut je ciklus znanstvenih tribina "Eppur si muove" s ciljem približavanja suvremenih znanstvenih tema široj javnosti. Na tribinama sudjeluju stručnjaci iz različitih područja znanosti, ovisno o temi, a susreti su zamišljeni kao otvoreni prostor za proširivanje znanja, raspravu i poticanje kritičkog promišljanja te otvorenost prema znanstvenim spoznajama, posebice novim znanstvenim dosezima.
Program je usmjeren na podizanje razine informiranosti građana Zagreba o aktualnim temama suvremene znanosti. Na taj se način uloga knjižnice redefinira: ona prestaje biti isključivo prostor za posudbu građe i transformira se u mjesto gdje se događa dinamična razmjena znanstvenih misli između zainteresiranih građana, korisnika knjižnice i znanstvenika različitih profila. Tribina postaje mjesto susreta koje publici svih generacija omogućuje upoznavanje s novim spoznajama suvremene znanosti, sudjelovanje u raspravi i postavljanje pitanja, iznošenje vlastitih ideja i pogleda na temu, uz obostranu korist. Kroz dinamičan dijalog i argumentiranu razmjenu mišljenja između znanstvenika i publike nerijetko nastaju nove ideje i novi poticaji za daljnje aktivnosti u znanosti.
U želji da znanstveni sadržaji budu dostupni širem krugu zainteresiranih građana, tribine se od samog početka snimaju i u obliku videozapisa postavljaju na mrežne stranice i Youtube kanal tribine, a objavljuju se i na Facebook stranici Knjižnica grada Zagreba. Dodana vrijednost dobivena je primjenom nove tehnologije koja je omogućila da sadržaji tribine budu dostupni u virtualnom svijetu, što je osiguralo dostupnost i dugotrajnost sadržaja novim korisnicima.
Od početka tribina ima paralelan život, u knjižnici i u virtualnom svijetu. Tribina se najavljuje plakatom, letkom, pozivnicom i izložbom knjiga na temu tribine, ali istovremeno i na mrežnoj stranici te na Facebook profilu knjižnice, na kojemu se objavljuje tema tribine, vrijeme održavanja, kratki tekst i fotografija te se predstavljaju urednik i sudionici. Dodana vrijednost je i popis preporučenih naslova koji se odnose na temu tribine i koji su povezani s mrežnim katalogom knjižnice, tako da se zainteresirani korisnici mogu pripremiti za temu uz pomoć preporučene literature koja trajno ostaje objavljena na mrežnoj stranici tribine.
Tijekom prvih šest godina održavano je osam tribina godišnje. S dolaskom pandemije bolesti COVID-19 bilo je nužno održavanje tribine prilagoditi epidemiološkoj situaciji i uskladiti s uputama Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, tako da su u 2020. godini održane samo tri tribine. Posebne okolnosti nastavile su se i tijekom naredne dvije godine, no održavanje tribine nije prekinuto, već je nastavljeno u skladu s mogućnostima. Tribina "Otkrivanje tajni crnih rupa: Nobelova nagrada za fiziku 2020. godine", održana 26. veljače 2020., urednika i voditelja Vibora Jelića, jedina je tribina u tom trogodišnjem vremenu epidemioloških mjera koja je održana samo u virtualnom obliku putem platforme Zoom, dok je tribina "Vodik – gorivo budućnosti?", urednika i voditelja novinara Mladena Iličkovića, održana 31. ožujka 2021. u knjižnici i istovremeno putem platforme Zoom. Kad su epidemiološke mjere to dopuštale, korisnici su se, jer je broj posjetitelja bio ograničen, trebali prijaviti ako žele doći na tribinu.
Tribina “Vodik – gorivo budućnosti?”, urednik tribine: Mladen Iličković, 31. ožujka 2021.
Tribina “Intuicija u znanosti”, urednik tribine: Petar Tomev Mitrikeski, 13. listopada 2021.
Tribina “Razuzdane galaksije”, urednica tribine: Vernesa Smolčić, 11. studenoga 2021.
Od 2014. godine do danas održane su ukupno 73 tribine na kojima je sudjelovalo dvjestotinjak znanstvenika.
Nakon održavanja u knjižnici tribina nastavlja svoj život i u virtualnom prostoru gdje posjetitelji i znanstvenici nastavljaju raspravu i komentiraju snimke tribina. Najgledaniju tribinu "Nova hipoteza o postanku života", urednika i voditelja Vladimira Paara, koja je održana u lipnju 2015., do ožujka 2026. pogledalo je 35 148 gledatelja koji su ostavili više od 50 komentara. Navedene brojke jasno pokazuju da postoji interes javnosti za znanstvene sadržaje te da tribina ima važnost u približavanju znanstvenih sadržaja i informacija iz najviših znanstvenih razina običnom čovjeku.
Tribina "Eppur si muove" doprinijela je širenju kvalitetnih informacija i stvaranju novih sadržaja u drugim medijima. Najme, 2025. godine pozornost medija privukla je znanstvena tribina s temom "Čuvari života: ključna uloga pčela i drugih kukaca oprašivača", o kojoj su govorile Ivana Tlak Gajger i Ana Ješovnik. Televizijska ekipa emisije "Eko-zona" razgovarala je s gošćama, nakon čega je sadržaj tribine odjeknuo u medijima i proizveo novi sadržaj. Posljednju tribinu u 2025. godini, "Veliki jezični modeli: može li umjetna inteligencija stvarati nove hrvatske riječi?", koju je predstavio jezikoslovac Marko Tadić, snimila je OTV televizija. Televizijski program obogaćen je te je sadržaj tribine emitiran kroz dvije emisije koje su proizašle iz snimke znanstvene tribine održane u Gradskoj knjižnici u Zagrebu.
Znanstvena tribina postaje društveni događaj, ali i društvena mreža "uživo". Predavači i posjetitelji u osobnom susretu međusobno se povezuju, izmjenjuju i stvaraju nove ideje, a posjetitelji počesto postaju voditelji budućih tribina, odnosno jedna tribina proizvodi drugu. Dostupnost informacija i njihovo tumačenje od mjerodavnih osoba, znanstvenika, pomaže razvoju svijesti pojedinca koji može promišljenije i s više relevantnih informacija razmišljati o svijetu oko sebe i donositi bolje odluke.
Mogući budući smjer razvoja tribine uključuje videosnimke tribina za koje se pokazao najveći interes publike i koje su pobudile najviše zanimanja. Želja je da se one u cijelosti prevedu na engleski jezik kako bi znanstveni dosezi i ideje koje su znanstvenici predstavili i koje su snažno odjeknule u javnosti postale dostupne širem krugu gledatelja i ljubitelja znanosti, izvan lokalnih pa i jezičnih okvira.
