"Kaštelanski spomenar: sedam Kaštela – sedam priča ispričanih kroz fotografije, razglednice, knjige i živu riječ: kaštelanski književnici i život u Kaštelima kroz građu iz Zavičajne zbirke" naziv je događanja koje je Gradska knjižnica Kaštela organizirala u Nadbiskupovu kaštelu u Kaštel Sućurcu u Noći knjige.
U sklopu prvoga "Kaštelanskog spomenara", najnovijeg projekta Gradske knjižnice Kaštela namijenjenog promidžbi Zavičajne zbirke u kojoj se čuvaju djela kaštelanskih zavičajnih književnika – na temelju knjiga, dokumenata, fotografija, razglednica i isječaka iz starih novina iz Zavičajne zbirke Gradske knjižnice Kaštela, okupljenoj publici predstavljeni su kaštelanski književnici 19. i 20. stoljeća, odnosno književnici koji su podrijetlom iz Kaštela, ali i oni koji nisu podrijetlom Kaštelani, ali su pisali o Kaštelima, i to od Hrvatskoga narodnog preporoda do 2000. godine.
Osvrnuvši se na književno stvaralaštvo, život i rad autora poput Bartula Poparića, Luje Plepela, Bartula Matijace, Filipa Lukasa, Milivoja Koludrovića, Mate Beretine, Tomislava Antunovića, Frane Bege i ostalih kaštelanskih književnika čiji radovi i danas svjedoče o bogatoj književnoj baštini kaštelanskog područja, Renata Dobrić je, kao idejna začetnica projekta "Kaštelanski spomenar", istaknula kako će u sljedećem "Spomenaru" biti riječi o publicistima.
Nakon što su u prvom dijelu večeri predstavljeni stariji kaštelanski književnici i njihove knjige, u drugom dijelu večeri nazočni posjetitelji su sa zanimanjem pogledali brojne fotografije i razglednice kroz koje je ispričana priča o životu u svih sedam Kaštela u istom razdoblju.
Očuvanje zavičajne kulturno-povijesne nematerijalne baštine, dokumentiranje nekadašnjeg načina života u Kaštelima, spomen na svakodnevne, ali i izvanredne događaje koji su se dogodili u Kaštelima, uvid u arhitekturu i krajobraz Kaštela s kraja 19. i početkom 20. st. – ciljevi su projekta "Kaštelanski spomenar", u sklopu kojega Gradska knjižnica Kaštela u suradnji s lokalnom zajednicom želi sakupiti što više vrijedne građe za Zavičajnu zbirku, kako bi sve ostalo sačuvano za buduće generacije istraživača i zaljubljenika u Kaštela i kaštelansku kulturno-povijesnu baštinu.
Gost prvoga "Kaštelanskog spomenara" bio je Nenad Kuzmanić, dipl. ing. kemijske tehnologije, čija je životna priča snažno povezana sa Kaštel Sućurcem, a koji je kroz anegdote govorio o svojim sjećanjima na studentske dane provedene u Kaštel Sućurcu krajem 70-ih i o sjećanjima na radne dane provedene u tvornici Jugovinil 80-ih godina prošlog stoljeća.
U sklopu "Kaštelanskog spomenara" jednom mjesečno organizirat će se zajedničko zavičajno druženje uz razgovor o nekadašnjem životu u svih sedam Kaštela – Sućurcu, Gomilici, Kambelovcu, Lukšiću, Starome, Novome i Štafiliću, uz predstavljanje građe iz Zavičajne zbirke i s ciljem poticanja cijele lokalne zajednice na sudjelovanje u prikupljanju razglednica, fotografija, dokumenata, plakata, starih novina i ostale građe.
Zavičajno događanje u Noći knjige obogaćeno je i temom povezanom uz blagdan svetoga Jurja, zaštitnika Kaštel Sućurca, mjesta čije je ime nastalo na temelju imena "selo svetog Jurja", starohrvatskog naselja koje se razvilo oko crkvice svetog Jurja na brežuljku Putalj na Kozjaku, a koju je hrvatski knez Mislav dao sagraditi davne 839. godine.
Blagdan svetog Jurja, 23. travnja, odnosno datum kad se obilježava Noć knjige, povezan je i s "Trpimirovom darovnicom/Trpimirovom poveljom", najstarijim sačuvanim spomenikom hrvatskoga prava, najstarijom ispravom s dvora hrvatskog vladara i ujedno prvom domaćom ispravom u kojoj se spominje hrvatsko ime. Napisana je na latinskome jeziku 4. ožujka 852. godine na vladarskom dvoru u Bijaćima u Kaštelima, a u njoj se, kao temelj darivanja, spominje crkva blaženog Jurja u mjestu Putalju pa iz toga možemo zaključiti da je sućuračka župa bila ujedno i prva hrvatska župa spomenuta u važnom dokumentu. Najstariji prijepis "Trpimirove povelje", čiji sadržaj dokazuje postojanje države Hrvata u 9. stoljeću, ali i moć i ugled kneza Trpimira, čuva se upravo u Kaštel Sućurcu, a zato je i Gradska knjižnica Kaštela svoj književni natječaj nazvala "Knez Trpimir". Dakle, poveznica između današnjega "Kaštelanskog spomenara", "Književnoga natječaja za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Knez Trpimir", koji Knjižnica organizira od 2018. godine, Zavičajne zbirke GKK i "Trpimirove povelje" upravo je hrvatska pisana baština, istaknula je Renata Dobrić, pozivajući sve one koji u svojim domovima čuvaju stare fotografije, razglednice, dokumente i slične zapise da ih donesu u Gradsku knjižnicu Kaštela kako bi svi zajedno poradili na obogaćivanju Zavičajne zbirke.
"Svu ustupljenu građu ćemo digitalizirati i učiniti dostupnom budućim generacijama, istraživačima i studentima", navela je Dobrić, najavivši i ostale projekte koji će biti provedeni u sklopu "Kaštelanskog spomenara". Navedeni projekt dio je cjelogodišnjega projekta "Kaštelanska kulturno-povijesna baština" koji Gradska knjižnica Kaštela provodi već dugi niz godina, uz stalnu potporu Ministarstva kulture i medija RH.
Veliki interes publike za događanje "Kaštelanski spomenar", projekt koji je posvećen zavičajnosti, ljudima, životu, književnosti, lokalnoj zajednici i kulturno-povijesnoj baštini Kaštela, potvrdio je još jednom važnost očuvanja nematerijalne kulturne baštine, ali i snagu priče koja povezuje prošlost i sadašnjost.
