U travnju 2025. godine Knjižnica i čitaonica "Fran Galović" Koprivnica pokrenula je novi program pod nazivom Čitateljski café "Dobro stablo" koji vode knjižničarke Ranka Janus i Bernarda Bošnjak. Iako Knjižnica već organizira jedan Čitateljski klub "Između redaka" od 2013. godine, kao i Dječji čitateljski klub "Čituljko", osnovan 2018. godine i namijenjen osnovnoškolcima, osmislila je i pokrenula još jednu čitateljsku grupu s ciljem poticanja čitanja i razvijanja čitalačke kulture, što je jedna od glavnih zadaća narodne knjižnice.
Glavna je specifičnost Čitateljskog caféa čitanje tekstova tijekom samog susreta pa sudionici dolaze bez prethodne pripreme. Čitanje priče ili ulomka iz nekog romana zahtijeva samo proces slušanja, a literaturu odabiru knjižničari. Nakon čitanja slijedi razgovor o pročitanome, a uključuje kratku analizu djela i likova, pri čemu se naglasak stavlja na razmjenu mišljenja o temi te na vlastita iskustva i doživljaje. Na taj način književni tekst postaje sredstvo povezivanja i poticaj na međusobnu komunikaciju. Čitateljski café sadrži određene elemente biblioterapijskoga pristupa u nekliničkom smislu jer sudionici tijekom susreta često otvaraju osobna pitanja i dijele vlastita iskustva. Takav oblik vođenog čitanja i razgovora pridonosi stvaranju opuštene atmosfere te jačanju socijalne i emocionalne dobrobiti sudionika.
Prvi je susret započeo knjigom Shela Silversteina "Dobro stablo", a knjiga je zaslužna i za ime čitateljske grupe. Američki pisac i glazbenik Shel Silverstein ovo je djelo objavio 1964. godine, dok su ga četiri godine ranije mnogi izdavači odbijali, smatrajući "Dobro stablo" literaturom između dječje književnosti i književnosti za odrasle. Iako se danas navedeno djelo najčešće svrstava u dječju književnost, itekako zaslužuje pozornost odraslih jer se kroz život Dječaka i Stabla prikazuju sve životne faze od djetinjstva do starosti. Izbor teksta s temom davanja i primanja dao je poticaj okupljanju novih članova, a izbor djela iz dječje književnosti pridonio je uklanjanju predrasuda prema dječjoj književnosti te naglasio njezin potencijal u radu s odraslim korisnicima.
Na dvama su susretima Čitateljskog caféa sudjelovali autori kratkih priča čija su djela čitana na susretima. Na drugom susretu pročitana je humoristična priča "Bojite se jer vas je strah" autora Denisa Vidovića, za koju je autor osvojio drugo mjesto na natječaju za najbolju kratku priču “Neustrašiva metaFORA 2025.” u organizaciji Knjižnica grada Zagreba. Autor je pročitao priču te govorio o svom književnom opusu i početcima književnog puta te zašto se odlučio pisati humoristične priče. Denis Vidović pokazao se kao izniman humorist – uspio je nasmijati sve sudionike te nikoga nije ostavio ravnodušnim. Na tom se susretu govorilo o važnosti humora i razgovora u međuljudskim odnosima.
Gost caféa Denis Vidović
Na posljednjem susretu u 2025. godini gost je bio koprivnički autor Zoran Odžić koji je čitao svoju kratku priču "Najluđi Božić u Koprivnici", za koju je osvojio drugo mjesto na natječaju za najbolju kratku priču “Koprivničke priče 2025.” u organizaciji Knjižnice i čitaonice "Fran Galović" Koprivnica. Na tom se caféu raspravljalo o važnosti čitanja, o popularnosti i vrijednosti stripova u suvremenoj kulturi te je autor govorio o svom književnom putu. Tijekom ostalih susreta čitani su ulomci iz sljedećih knjiga: "Šetnje, zaborav" autorice Sanje Pilić i "Dječak, krtica, lisica i konj" autora Charlieja Mackesyja, kao i pjesme autora Rumija i Stefana Simića.
Gost caféa Zoran Odžić
Sudionici caféa pozitivno su evaluirali održane susrete, a neki od njihovih komentara su: "Vrlo ugodno i poučno druženje. Poticaj da kroz priču spoznamo još dublje sebe i životne vrijednosti koje živimo.", kao i "Mene se jako dojmilo jer su me pitanja i odgovori sudionika potaknuli na razmišljanje na drukčiji način i razvijanje mašte.“ Iz ovih komentara zaključuje se da su susreti caféa ugodni i poticajni za razmjenu mišljenja i promišljanje o književnim i životnim temama.
Do sada je održano sedam susreta na kojima su sudjelovala 34 sudionika, a članovi se mogu podijeliti na stalne i one koji se povremeno uključuju, bilo da ih privuče tema ili gost caféa. Također se u praksi dogodilo spajanje Jezičnog caféa, namijenjenog raseljenim stanovnicima Ukrajine koji uče hrvatski jezik s volonterima knjižnice, i Čitateljskog caféa, što je doprinijelo miješanju korisnika različite dobi i interesa te znatno povećalo zanimljivost susreta. Na susretima ne nedostaje muških članova te na pojedinim sastancima i dominiraju, no ipak je u ukupnom broju dolazaka sudjelovalo više žena.
Jedan od izazova u daljnjem radu ostaje pitanje kako u maloj sredini privući nove članove i potaknuti ih na uključivanje u Čitateljski café posebno u vrijeme dominacije ekrana, digitalne slike i površnog čitanja. Pozivanje lokalnih autora dodatno je obogatilo program, kao i kvalitetan izbor tekstova poznatih književnika, osnažilo je ulogu knjižnice kao mjesta susreta, dijaloga i promicanja kulture. Knjižnica će i ubuduće raditi na razvoju programa usmjerenih na odrasle korisnike s ciljem poticanja čitanja i razvoja čitateljskih navika s posebnim naglaskom na druženje sudionika u prostoru knjižnice. Ovo je iskustvo poticajan primjer dobre prakse drugim narodnim knjižnicama u razvoju čitalačkih programa usmjerenih na odrasle korisnike.
