Knjižnice grada Zagreba programom pod nazivom “Digitalizirana zagrebačka baština“ 2007. godine započele su s digitalizacijom građe zaštićenih zbirki Gradske knjižnice u Zagrebu (Zagrabiensia, Zbirka rijetkih knjiga i rukopisa (RARA), Čitaonica novina i časopisa, zaštićeni fondovi Hrvatskog centara za dječju knjigu i Središnji glazbeni odjel) s ciljem očuvanja i trajne zaštite najvrjednije knjižnične građe te omogućavanja dostupnosti građe široj javnosti putem suvremenih digitalnih tehnologija.

Program se postupno proširivao uključivanjem i drugih knjižnica iz mreže Knjižnica grada Zagreba. Godine 2016. uključila se Knjižnica Božidara Adžije digitalizacijom građe vezane uz radnički pokret u Hrvatskoj od kraja 19. stoljeća do početka Drugog svjetskog rata u okviru tematske cjeline “Za radnička prava” te od 2017. godine i digitalizacijom zvučne arhive tribine “Književni petak“ u okviru tematske cjeline “Glasovi Književnog petka”. Iste godine programu se pridružila i Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića digitalizacijom starih razglednica iz svoje Zavičajne zbirke.

Odabir građe za digitalizaciju temelji se na stručnoj procjeni knjižničara, prema interesima korisnika i prioritetima zaštite rijetkih i često posuđivanih primjeraka, osobito izvornih primjeraka rijetkih knjiga, rukopisa, fotografija, karata, novina, notnih zapisa i zvučnih snimki. Digitaliziraju se izvornici koji prikazuju razvoj Zagreba, važne pojedince i ustanove, kulturna i sportska događanja, glazbu, književnost i kazalište, čime se dokumentira povijest grada. Digitalizirana građa dostupna je na portalu Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba, gdje je okupljena u 9 zbirki prema vrsti građe (“Grafička građa“, “Kartografska građa“, “Knjige“, “Notni zapisi“, “Rukopisi“, “Serijske publikacije“, “Sitni tisak“, “Usmeni izvori“, “Zvučni zapisi“) i u 16 tematskih cjelina (npr. “Ilirci“, “Izdanja zagrebačkih tiskara 17. i 18. stoljeća“, “Zagreb i Prvi svjetski rat“, “Zagreb na pragu modernog doba“). Do sada je digitalizirano i na portalu objavljeno 998 jedinica građe: 464 knjige, 29 jedinica serijskih publikacija, 6 rukopisa, 71 jedinica sitnog tiska, 64 jedinica notne građe, 3 gramofonske ploče, 2 nacrta grada Zagreba, 148 jedinica grafičke građe te 211 zvučnih zapisa. Među najvrjednijom digitaliziranom građom nalaze se rukopisi Augusta Šenoe i Dragutina Domjanića, stare zagrebačke razglednice i fotografije, nacrti grada Zagreba, izdanja prvih zagrebačkih tiskara te djela hrvatske dječje književnosti, uključujući prvo izdanje “Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića“ Ivane Brlić-Mažuranić. 

Kako bi se digitalizirana građa približila što većem broju korisnika, digitaliziranim je jedinicama moguće pristupiti i putem e-kataloga Knjižnica grada Zagreba (Katalog Knjižnica grada Zagreba - Pretraživanje) gdje poveznica iz kataložnog zapisa vodi izravno na odgovarajući zapis na portalu digitalnih zbirki. Portal korisnicima nudi i dodatne sadržaje, poput virtualnih izložbi i tematskih blogova, koji pružaju kontekst i zanimljive informacije o djelima, autorima i povijesnim okolnostima nastanka građe. Dio digitalizirane građe dostupan je i na nacionalnim i međunarodnim digitalnim platformama eKultura, Znameniti.hr i Europeana, čime se zagrebačka kulturna baština predstavlja široj domaćoj i međunarodnoj publici. 

Digitalizacija u Knjižnicama grada Zagreba kontinuirano se provodi već gotovo dva desetljeća zahvaljujući financijskoj potpori Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija te suradnji s tvrtkom ArhivPro, koja sudjeluje u skeniranju, obradi i objavi građe na portalu. Znatnom povećanju broja digitaliziranih jedinica pridonijet će i skori završetak projekta “eKultura“, u okviru kojega je tim za digitalizaciju samostalno skenirao, obradio i izradio metapodatke za oko 450 jedinica građe.

Nabava vlastitih skenera, proširenje stručnog tima za digitalizaciju, razvoj nove verzije portala digitalnih zbirki te preseljenje Gradske knjižnice u novi prostor u Paromlinu stvaraju preduvjete za daljnji razvoj digitalizacije. Time će se omogućiti još učinkovitija zaštita vrijedne zagrebačke i hrvatske knjižnične baštine i njezina još šira dostupnost korisnicima u Hrvatskoj i svijetu.