Digitalizacija knjižnične građe u Republici Hrvatskoj provodi se više od tri desetljeća – od prvih skeniranih novinskih članaka o Domovinskom ratu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici 1992./1993. do uspostave značajnog broja digitalnih zbirki u hrvatskim knjižnicama. Ulaganjem u provedbu digitalizacije kroz redovne programe, financijsku potporu Ministarstva kulture i medija, sredstva lokalnih zajednica, projekt “e-Kultura: digitalizacija kulturne baštine” i druge projekte, količina knjižnične građe raste te se uočavaju postupni organizacijski i infrastrukturni pomaci u većem broju knjižnica koji ukazuju na prihvaćanje digitalizacije građe kao redovne djelatnosti. Tome je zasigurno pridonijela i izmjena zakonskih odredbi i prilagodba drugih normativnih dokumenata, osobito u području digitalnog obveznog primjerka i trajne pohrane digitalne građe. Objavljen je i Standard za digitalne knjižnice (NN 103/2021) te čitav niz smjernica i uputa kojima se uređuje poslovanje digitalnih knjižnica i zbirki te educira knjižničare. Ministarstvo kulture i medija 2022. godine uspostavilo je Središnju matičnu razvojnu službu za razvoj digitalnih knjižnica i zbirki u NSK kao mehanizam za bolju koordinaciju i poticanje razvoja digitalnih knjižnica u Hrvatskoj. Sukladno zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 36/2024), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dobila je zadatak izrade plana digitalizacije u javnim knjižnicama i skrbi o njegovoj provedbi. U proljeće 2025. NSK je objavila “Plan digitalizacije građe u javnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj” na Portalu matične djelatnosti knjižnica (maticna.nsk.hr). Provedba “Plana digitalizacije” odmah je zaživjela: u 2025. godini, prvoj godini njegove primjene, pozivu NSK za dostavu plana digitalizacije i popisa građe planirane za digitalizaciju odazvalo se više od 60 knjižnica svih vrsta. U proljeće 2026. godine knjižnicama je putem voditelja matičnih razvojnih službi upućen i poziv za dostavu plana digitalizacije za 2026. godinu te izvješća o provedenoj digitalizaciji za 2025. godinu.

Jedan od ključnih razloga za izradu plana digitalizacije i dostavu popisa građe jest koordinacija digitalizacije, odnosno racionalno korištenje resursa – s obzirom na to da velik dio hrvatske knjižnične baštine još nije digitaliziran, ponavljanja digitalizacije nije uputno, što propisuju i “Smjernice za digitalizaciju kulturne baštine” Ministarstva kulture i medija. Knjižnice su stoga dužne prije sastavljanja prijedloga digitalizacije, provjeriti je li građa već digitalizirana u NSK ili kojoj drugoj knjižnici u Hrvatskoj i objavljena na portalima digitalnih knjižnica i zbirki u RH, poput digitalna.nsk.hr, eKultura.hr i dr.

Planom digitalizacije utvrđeni su i jasni prioriteti odabira građe. Uzimajući u obzir kriterij zaštite izvornika i osiguravanja njene dostupnosti, u prioritete svakako pripadaju zavičajne zbirke i unikati koji imaju status kulturnog dobra te stare hrvatske novine i časopisi objavljene na prijelazu 19. u 20. stoljeće kao građa kojoj doista prijeti fizičko propadanje. Uzimajući u obzir potrebe korisnika, digitalizira se i građa koja će dugoročno biti zanimljiva korisnicima te ona koja se nedovoljno koristi zbog neinformiranosti o njenom postojanju u fondu. S obzirom na vrstu knjižnice, svaka se knjižnica odabirom prilagođava potrebama svojih korisnika poštujući pri tom i zakonske odredbe koje se odnose na autorsko i srodna prava. Prilikom objave digitalnih preslika obvezno je navoditi odgovarajuće licencije koje pojašnjavaju uvjete njihova korištenja.

Svaka javna knjižnica koja digitalizira ili planira digitalizirati građu iz svog fonda dužna je izraditi vlastiti plan digitalizacije, dostaviti ga Centru za razvoj HDK i javno objaviti na svojoj mrežnoj stranici. Cjeloviti popis građe planirane za digitalizaciju u idućoj godini dostavlja se NSK najkasnije do 15. lipnja tekuće godine prema predlošku (Excel tablici) koji je pripremila NSK. Knjižnicama koje nemaju vlastitu opremu NSK omogućuje korištenje opreme nabavljene u projektu “e-Kultura”. Prioriteti NSK za takvu vrstu digitalizacije usmjereni su na cjelovitost zbirke Croatica te se prioritetno digitalizira građa koju NSK ne posjeduje u svom fondu. Važno je napomenuti da knjižnice koje ne provode i ne planiraju digitalizaciju ne trebaju izrađivati plan digitalizacije.

Kako bi se dobio uvid u to što je zaista i realizirano te koji obvezni primjerci digitalnih preslika su izrađeni, potrebno je  NSK dostavljati i izvješća o provedenoj digitalizaciji prema objavljenom predlošku. Važno je napomenuti da su, prema izmjenama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 36/24), ali i prema Pravilniku o obveznom primjerku (NN 66/2020), digitalne preslike knjižnične građe predmet obveznog primjerka. Načine dostave obveznog primjerka digitalnih preslika odredit će NSK u skoro vrijeme.

Opisano normiranje poslovanja, jačanje kompetencija knjižničara, prihvaćanje digitalizacije građe kao redovne djelatnosti te dostupna pomoć matične službe i koordinacija digitalizacije u NSK omogućit će povećanje opsega digitalizacije vrijedne i tražene knjižnične građe, ali i pozitivno utjecati na vidljivost knjižnica, zajedničku izgradnju Hrvatske digitalne knjižnice te bolju vidljivost nacionalne zbirke pisane baštine na globalnoj razini.
 


Edukacija u sklopu projekta “e-Kultura: digitalizacija kulturne baštine”