U okviru Erasmus+ akreditacije u području obrazovanja odraslih, djelatnice Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” Koprivnica, knjižničarke Bernarda Bošnjak, Suzana Jarnjak Ivanović, Maja Krulić Gačan, Valentina Mikec i Ana Škvarić sudjelovale su u mobilnosti tijekom koje je za njih provedena edukacija u središnjoj knjižnici grada Jyväskylä u središnjoj Finskoj i njezinim dvama ograncima. Mobilnost je trajala od 15. do 18. lipnja 2026. godine, a cilj je bio upoznati programe i usluge ove knjižnice, steći uvid u način poslovanja finskih knjižnica budući da je Gradska knjižnica Jyväskylä središnja knjižnica mreže knjižnica središnje Finske te steći nove ideje i znanja za razvoj sadržaja namijenjenih različitim skupinama korisnika Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” Koprivnica.
Mreža knjižnica središnje Finske sastoji se od 58 knjižnica u 23 općine ove regije. Edukacija za koprivničke knjižničarke provedena je u Gradskoj knjižnici Jyväskylä i dvama ograncima okruga Palokka i Kortepohja. Tijekom edukacije organiziran je i posjet bibliobusnoj službi u okviru koje djeluju dva bibliobusna vozila, od kojih je jedno vozilo započelo s radom na terenu 2024. godine. Osim ovih edukacija, za knjižničarke je organiziran i posjet Sveučilišnoj knjižnici Jyväskylä, jednoj od najstarijih finskih knjižnica čiju je zgradu projektirao istaknuti finski arhitekt Arto Sipinen. Zgrada Gradske knjižnice Jyväskylä dovršena je 1980. godine, a projektirana je i opremljena izuzetno moderno, na tri etaže korisničkih i uredskih prostora, pri čemu dijeli prostor s gradskom ustanovom za obrazovanje odraslih, s kojom uspješno surađuje. Korisnički su prostori prostrani, svijetli, s brojnim mjestima za zadržavanje, tihim prostorima za rad i višenamjenskim dvoranama za veća i manja okupljanja koje se lako prilagođavaju potrebama programa koji se održavaju u Knjižnici. Usluga self-servicea, koju knjižnica nudi korisnicima, može se koristiti i izvan radnog vremena.
Među primjerima dobre prakse istaknut je razvoj digitalnih knjižničnih usluga te koncept “Knjižnice stvari” gdje, uz knjižničnu građu, fond za posudbu obuhvaća glazbene instrumente, sportsku opremu, kućanske uređaje, teleskope, gramofone i druge predmete.
Predstavljena je i vrijedna inicijativa za povećanje dostupnosti čitanja, zbirka lako čitljive književnosti na finskom jeziku namijenjena osobama kojima je standardni jezik teško razumljiv ili manje pristupačan. Istaknuto je da su publikacije s oznakom SELKO napisane jednostavnim jezikom ili prilagođene, kraćeg su opsega te obuhvaćaju raznolike književne i publicističke sadržaje. Takav pristup olakšava pristup čitanju, potiče razvoj čitalačkih navika, učenje jezika i upoznavanje finske kulture. Riječ je o primjeru dobre prakse koji pokazuje kako se prilagodbom sadržaja može odgovoriti na potrebe različitih skupina korisnika, a s obzirom na demografske i društvene promjene, slični modeli mogli bi postati sve potrebniji i u Hrvatskoj.
Poseban naglasak stavljen je na nacionalnu e-knjižnicu, čiju zbirku kroz radne skupine oblikuje knjižnično osoblje iz narodnih knjižnica diljem Finske. Zbirkom se koristi oko 5 % stanovništva, a obuhvaća približno 13 000 naslova knjiga te 117 časopisa i novina. U knjižničnoj mreži Keski, kojoj pripada i posjećena knjižnica, najveći udio digitalne posudbe knjiga ostvaruje se posudbom audioknjiga.
Predstavljeni su digitalni servisi PressReader, koji omogućuje pristup oko 8000 publikacija iz 120 zemalja, E-Press, putem kojeg je u knjižnicama dostupan gotovo cjelokupan fond finskih dnevnih novina i Cineast, streaming servis za filmove koji omogućuje korisnicima knjižnice besplatno gledanje novih i starih filmova.
Također su predstavljeni ekološki i zeleni koncepti i procesi u radu svih knjižnica ove mreže koji pokazuju visoko razvijenu svijest finskih građana o zaštiti okoliša. Brojni su procesi integrirani u svakodnevno poslovanje knjižnica – odvajanje otpada u svim knjižničnim prostorima, organizacija zbirki tako da je cijela zbirka dostupna u svim knjižnicama i ograncima cijele mreže čime se bolje gospodari zbirkom i ima manje viškova pa time i otpada i općenito se poboljšava korisnost i iskoristivost zbirki, posudba stvari koje su ljudima korisne u kućanstvu pa ih ne moraju kupovati, knjige se više ne zamataju u plastične folije, stare novine doniraju se tvrtkama koje ih dalje mogu iskoristiti u svakodnevnom radu, kao npr. cvjećarnicama, otpisane knjige daruju se onima koji ih dalje prodaju ili recikliraju, i naposljetku, ozbiljno razmišljaju o kupnji novog bibliobusa čije će pogonsko gorivo biti vodik.
Finske knjižnice zelene teme ne obrađuju samo kroz edukacije, već su uvele poslovanje i usluge koji već sami po sebi spadaju u cirkularnu ekonomiju.
Uz klasične knjižnične usluge, organiziraju brojne obrazovne, kulturne i društvene programe, uključujući radionice digitalne pismenosti, volontersku pomoć starijim građanima u razvoju digitalnih vještina te besplatna pravna savjetovanja u suradnji s drugim institucijama. Takav pristup potvrđuje važnu ulogu narodnih knjižnica kao otvorenih društvenih središta koji aktivno doprinose digitalnoj uključenosti, cjeloživotnom učenju i kvaliteti života lokalne zajednice. Stečena iskustva i primjeri dobre prakse poslužit će kao poticaj za daljnji razvoj usluga u Knjižnici i čitaonici “Fran Galović” Koprivnica.
