Izgradnja Gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra Paromlin jedan je od najvećih i najvažnijih kulturnih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj posljednjih desetljeća. Riječ je o projektu koji nadilazi gradnju nove knjižnične zgrade – Paromlin predstavlja transformaciju vrijedne industrijske baštine u suvremeni javni prostor namijenjen učenju, susretima, stvaralaštvu i društvenom životu grada. Nova zgrada postat će središnja knjižnica mreže Knjižnica grada Zagreba, ali i jedan od ključnih kulturnih centara hrvatske metropole.
Potreba za novom središnjom knjižnicom prisutna je već desetljećima. Postojeći prostori Gradske knjižnice odavno više nisu mogli odgovoriti ni na potrebe najveće hrvatske mreže narodnih knjižnica ni na očekivanja korisnika koji od suvremene knjižnice, osim posudbe knjižnične građe, očekuju i mnogo drugih sadržaja. Današnje knjižnice postaju mjesta cjeloživotnog učenja, digitalnog stvaralaštva, kulturnih događanja, neformalnog obrazovanja i društvenih susreta. Upravo je takva vizija bila polazište razvoja projekta Paromlin.
Proces oblikovanja buduće knjižnice započeo je još 2014. godine izradom Programske osnove za novu Gradsku knjižnicu. Dokument su izradili knjižničari Knjižnica grada Zagreba, polazeći od vlastitoga stručnog iskustva, međunarodnih smjernica i razvoja suvremenih europskih knjižnica. Programska osnova definirala je funkcionalne zahtjeve buduće knjižnice, organizaciju prostora, potrebe korisnika te smjernice za razvoj novih knjižničnih usluga.
Izvor: UPI-2M
Poseban naglasak stavljen je na fleksibilnost prostora. Planirana knjižnica nije zamišljena kao niz zatvorenih čitaonica i spremišta knjiga, nego kao otvoren, prilagodljiv prostor koji omogućuje različite načine korištenja – od mirnog rada i čitanja do radionica, predavanja, izložbi, glazbenih programa i rada u manjim skupinama. Jednako važna bila je dostupnost svim skupinama korisnika, uključujući djecu, mlade, osobe starije životne dobi i osobe s invaliditetom.
Na temelju Programske osnove Grad Zagreb raspisao je javni arhitektonsko-urbanistički natječaj. Prvu nagradu osvojio je arhitektonski ured UPI-2M s rješenjem koje je uspješno povezalo očuvanje industrijske baštine Paromlina s novom arhitekturom. Projekt predviđa obnovu povijesnih građevina kompleksa te njihovo povezivanje sa suvremenim dograđenim volumenima, čime nastaje jedinstvena cjelina u kojoj se prošlost i budućnost međusobno nadopunjuju. Kompleks obuhvaća oko 32.000 četvornih metara i, osim knjižnice, sadržavat će višenamjenske dvorane, galerijske prostore, prostore za radionice, glazbeni studio, informatičke učionice, ugostiteljske sadržaje i brojne javne prostore namijenjene građanima.
Nakon sklapanja ugovora s Gradom Zagrebom 2019. godine uslijedila je razrada projekta, ishođenje građevinske dozvole 2022. godine te priprema gradilišta, a izgradnja je započela u travnju 2024. godine. Projekt je dio šire revitalizacije područja Paromlina te jedan od strateških razvojnih projekata Grada Zagreba koji se financira kombinacijom gradskih sredstava, europskih fondova i sredstava Europske investicijske banke.
Jedna od posebnosti projekta jest kontinuirana suradnja knjižničara i arhitekata. Knjižničari nisu sudjelovali samo u početnoj izradi programskih zahtjeva, nego su bili uključeni u koordinacijske sastanke s predstavnicima Grada Zagreba i projektnim timom arhitekata. Kako bi mogli kvalitetno sudjelovati u donošenju projektnih odluka, obilazili su brojne suvremene europske knjižnice te upoznavali različite modele organizacije prostora i usluga.
Takva je suradnja omogućila da se projektne odluke ne temelje isključivo na arhitektonskoj atraktivnosti, nego i na svakodnevnim potrebama rada knjižnice. Knjižničari su sudjelovali u planiranju organizacije fonda, korisničkih tokova, smještaja pojedinih odjela, prostora za zaposlenike te u odabiru funkcionalnih rješenja i buduće opreme. Arhitekti su pritom osmišljavali prostorna, oblikovna i tehnička rješenja koja će omogućiti ostvarenje većine tih zahtjeva. Rezultat je projekt koji spaja estetsku kvalitetu i funkcionalnost te odgovara stvarnim potrebama budućih korisnika.
Posebna je pozornost tijekom projektiranja posvećena djeci i mladima koji će biti među najvažnijim korisnicima nove knjižnice. Dječji odjel zamišljen je kao prostor koji kroz igru, čitanje i istraživanje potiče razvoj čitateljskih navika od najranije dobi, dok će mladima biti na raspolaganju prostori za učenje, timski rad, multimedijsko stvaralaštvo, radionice i neformalna druženja. Raznolik program kulturnih i obrazovnih sadržaja dodatno će osnažiti ulogu knjižnice kao mjesta susreta, kreativnosti i aktivnog sudjelovanja u životu zajednice.
Arhitektonskim oblikovanjem nastojalo se stvoriti ugodu u boravku u prostoru. Topla paleta boja, zaobljene linije i fleksibilno uređeni prostori stvaraju ugodnu, sigurnu i poticajnu atmosferu koja pridonosi učenju, kreativnosti i boravku u knjižnici. Takav pristup temelji se na suvremenim načelima oblikovanja javnih prostora, prema kojima arhitektura nije samo estetski okvir, nego aktivan čimbenik koji utječe na osjećaj pripadnosti, međusobnu komunikaciju i kvalitetu boravka korisnika svih generacija. Time Paromlin potvrđuje koncept knjižnice kao otvorenog "trećeg prostora" – mjesta koje jednako potiče čitanje, stvaranje, suradnju i društveni život.
Izvor: UPI-2M
Važno je istaknuti da se tijekom projektiranja nije razmišljalo samo o današnjim potrebama knjižnice, nego i o njezinoj prilagodljivosti budućim promjenama. Razvoj digitalnih usluga, novih oblika učenja i rada te promjene u načinima korištenja knjižničnih prostora zahtijevaju zgrade koje se mogu prilagođavati bez velikih građevinskih zahvata. Fleksibilni prostori, modularna oprema i višenamjenske dvorane omogućit će da knjižnica i desetljećima nakon otvorenja ostane suvremena i funkcionalna.
Izgradnja Paromlina neće donijeti samo novu središnju knjižnicu, nego će u potpunosti promijeniti izgled i funkciju jednog od najvrjednijih, ali desetljećima zapuštenih prostora u samom središtu Zagreba. Revitalizacijom nekadašnjeg industrijskog kompleksa i njegove okolice grad dobiva novi javni prostor koji povezuje kulturnu baštinu sa suvremenom arhitekturom i sadržajima namijenjenima građanima. Obnova povijesnog industrijskog kompleksa pokazuje kako se vrijedna baština može uspješno integrirati u suvremeni gradski život bez gubitka identiteta prostora. Time Paromlin postaje primjer kako se napušteni prostori velikog urbanog potencijala mogu uspješno prenamijeniti u otvorena mjesta susreta, obrazovanja, kulture i društvenog života te postati novi pokretači razvoja grada.
Nakon završetka izgradnje i opremanja nova Gradska knjižnica trebala bi postati najveća i najsuvremenija narodna knjižnica u Hrvatskoj te jedna od reprezentativnih europskih knjižnica novije generacije. No njezina najveća vrijednost neće biti samo u impresivnoj arhitekturi ili veličini prostora, nego u činjenici da je nastala kao rezultat dugogodišnje suradnje knjižničarske struke, arhitekata i Grada Zagreba. Upravo ta sinergija omogućila je razvoj projekta koji knjižnicu promatra kao dinamično središte zajednice – mjesto učenja, susreta, stvaralaštva i dijaloga otvoreno svim građanima.
