Čitanje je individualan čin, ali razgovor o pročitanome otvara prostor zajedništvu. Upravo je iz te ideje u Knjižnici Dugave (Knjižnice grada Zagreba) u ožujku 2026. godine pokrenut “Klub neispričanih priča”, čitateljski klub namijenjen odraslima zamišljen kao ugodno, poticajno i otvoreno mjesto susreta ljubitelja književnosti. 

Među temeljnim su ciljevima rada Kluba poticanje čitanja, razvijanje čitateljskih navika, produbljivanje razumijevanja pročitanoga, razvoj kritičkog mišljenja i argumentiranog izražavanja, upoznavanje različitih književnosti i autora te stvaranje prostora za kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Jednako je važan i društveni aspekt – povezivanje ljudi koji dijele ljubav prema knjizi i stvaranje osjećaja pripadnosti lokalnoj zajednici. Takvo shvaćanje čitateljskog kluba odgovara i širem konceptu čitateljskih klubova Knjižnica grada Zagreba. Knjižnice grada Zagreba čitateljske klubove razvijaju kao mjesta na kojima se knjige čitaju i gdje se  o njima razgovara, a članovima se omogućuje da upoznaju autore, književna djela i druge čitatelje. U tom se kontekstu i “Klub neispričanih priča” uklapa u mrežu zagrebačkih čitateljskih klubova. 

Posebna vrijednost ovakvih okupljanja jest u tome što razgovor o knjizi omogućuje da jedno književno djelo postane polazište za mnogo širi razgovor – o odnosima među ljudima, društvu, vrijednostima, povijesti, različitim načinima života, ali i o nama samima. Čitateljski klub stoga može biti i prostor učenja: kroz književnost upoznajemo ono što nam je blisko, ali i ono što nam je nepoznato.

U Dugavama se do sada čitalo od talijanske književnosti (“Baš ljubav”), preko francuskog romana “Sretni ljudi čitaju i piju kavu”, sve do hrvatskog naslova “Otpusno pismo”, a prije ljetne stanke izabran je japanski roman “Žena u ljubičastoj suknji”. 
 

Čitanjem književnosti različitih zemalja članovi ne upoznaju samo druge književne tradicije nego i društvene okolnosti, mentalitete i životne perspektive koje mogu biti drukčije od njihova vlastitoga iskustva. 

Na taj se način u Klubu ne čita samo o drugima nego se kroz književnost uči razumjeti druge. Upravo u tome čitateljski klub može imati važnu društvenu i kulturnu ulogu: razvijati otvorenost prema različitim iskustvima i poticati kulturu dijaloga.

Jedan od važnih budućih ciljeva Kluba jest povezivanje čitateljskog iskustva s neposrednim susretom s autorima. U planu je organizacija gostovanja domaćih književnika i književnica, pri čemu bi susreti bili više od klasičnih promocija – zamišljeni su kao prilika za razgovor o pročitanom djelu, njegovoj temi, nastanku i književnom kontekstu. Planirano je gostovanje Ozrena Kanceljaka, autora romana “Kandidat”, u okviru programa Mjeseca hrvatske knjige, kao i susret s Marinom Vujčić uz njezinu knjigu “Sigurna kuća”. Susret autora i čitatelja može dodatno obogatiti iskustvo čitanja jer omogućuje da se o knjizi razgovara izravno s osobom koja ju je napisala, a članovi Kluba pritom dobivaju priliku postavljati pitanja, iznositi vlastita čitanja i otvoriti teme koje su se pojavile tijekom zajedničke rasprave.

Djelovanje Kluba ne odvija se izolirano od ostalih programa Knjižnice Dugave. Tijekom godine u knjižnici su održane i dvije promocije knjiga na kojima su sudjelovale članice Kluba, iako ta događanja nisu bila formalni dio programa čitateljskog kluba. Riječ je o predstavljanju knjige “Pobijediti endometriozu” autorice Valerije Đurđević, održanom u travnju 2026. te predstavljanju priručnika “Roditelj kod logopeda” autorica Kristine Turk i Tanje Sedić. Prva knjiga donosi osobno iskustvo autorice i njezinu borbu s endometriozom, dok je druga namijenjena roditeljima djece s teškoćama u govorno-jezičnom razvoju. Sudjelovanje članica Kluba na ovakvim programima pokazuje da se čitateljska zajednica prirodno širi i izvan formalno zadanog popisa naslova. Članovi koji se okupljaju oko knjige spremni su sudjelovati i u drugim književnim, kulturnim i edukativnim sadržajima knjižnice. Na taj način čitateljski klub postaje jedan od načina na koji se korisnici aktivnije uključuju u život svoje knjižnice.

Za rujanski susret odabrana je “lektira” – roman “Bijelo se pere na devedeset” slovenske autorice Bronje Žakelj. Osim razgovora o romanu članovi su razgovarali i o njegovoj filmskoj adaptaciji. Riječ je o posebno zanimljivom izboru jer roman i film pružaju mogućnost usporednog čitanja i gledanja. 
 

“Klub neispričanih priča” nije samo čitateljski klub, već i mjesto na kojem se priče nastavljaju pričati i nakon što se knjiga zatvori. One se nastavljaju kroz razgovore, pitanja, različita mišljenja, nova čitanja i nova poznanstva. Upravo zato čitateljski klubovi imaju posebno mjesto u djelovanju narodnih knjižnica – knjižnicu pretvaraju u prostor susreta, a knjigu u prostor zajedništva.