TY - JOUR AU - Šobota, Dijana AU - Špiranec, Sonja PY - 2022/12/30 Y2 - 2024/03/29 TI - Informacijska pismenost u kontekstu radničkih prava JF - Vjesnik bibliotekara Hrvatske JA - VBH VL - 65 IS - 3 SE - Članci DO - 10.30754/vbh.65.3.1005 UR - https://izdanja.hkdrustvo.hr/casopisi/vbh/article/view/1005 SP - 1-36 AB - <p><strong>Cilj. </strong>Ciljevi istraživanja bili su istražiti aktivističko-emancipacijski potencijal informacijske pismenosti u kontekstu radničkih prava te istražiti obrasce, razine i razlike u informacijskom ponašanju i samoprocjeni informiranosti o radničkim pravima s obzirom na članstvo u sindikatu i spremnost na aktivno zalaganje za zaštitu i unaprjeđenje radničkih prava.</p><p><strong>Pristup/metodologija/dizajn. </strong>Istraživanje je koncipirano na sjecištu kritičke informacijske pismenosti (engl. <em>critical information literacy</em>) i informacijske pismenosti na radnome mjestu (engl. <em>workplace information literacy</em>) te provedeno kvantitativnom metodologijom, metodom ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku za zaposlene u RH (N = 500). Korišten je instrument <em>online </em>upitnika od 50 pitanja primarno zatvorenog tipa.</p><p><strong>Rezultati. </strong>Radnici koji bolje samoprocjenjuju svoju informiranost o radničkim pravima u većoj mjeri navode kako im prava nisu bila povrijeđena, a spremniji su i založiti se za njihovu zaštitu i unaprjeđenje. Članstvo u sindikatu dokazano je kao značajan prediktor bolje samoprocjene informiranosti o radničkim pravima. Nečlanovi sindikata bolje samoprocjenjuju svoje informacijske kompetencije. Radnici podjednako samostalno traže i dobivaju informacije o radničkim pravima; najčešći izvori traženja i provjeravanja informacija jesu formalni i neformalni internetski izvori. Informacije o radničkim pravima aktivno traže uglavnom u slučaju povreda tih prava. Glavni su problemi u informiranju česte izmjene propisa, percepcija nedobivanja potpunih i istinitih informacija i svjesnog uskraćivanja informacija, a češće ih percipiraju nečlanovi sindikata.</p><p><strong>Ograničenja. </strong>Instrument <em>online </em>upitnika korišten u anketi isključio je informatički nepismene ispitanike i one bez pristupa internetu, što je utjecalo na ostvarivanje nacionalno reprezentativnog uzorka. Korištene ljestvice samoprocjene nisu pouzdan pokazatelj objektivne informiranosti ispitanika.</p><p><strong>Praktična primjena. </strong>Rezultati mogu biti indikativni u osmišljavanju javnopolitičkih mjera, uključujući programe informacijskog opismenjavanja s ciljem poboljšanja informacijske pismenosti radnika i unaprjeđenja njihovih radničkih prava i u redefiniranju uloga aktera tržišta rada.</p><p><strong>Originalnost/vrijednost. </strong>U literaturi nisu poznata istraživanja informacijske pismenosti u odnosu na radnička prava, te istraživanje doprinosi izgradnji znanja u kontekstu navedene teme i naznačuje nove pravce istraživanja informacijske pismenosti i teorijskih okvira kritičke informacijske pismenosti i informacijske pismenosti na radnome mjestu.</p><p>Rad je nastao na temelju diplomskog rada studentice Dijane Šobota, napisanog pod naslovom <em>Informacijska pismenost u kontekstu radničkih prava: teorijsko-istraživački pristup </em>pod mentorskim vodstvom Sonje Špiranec. Rad je obranjen na Sveučilištu u Zagrebu 2021. godine.</p> ER -