Održan 7. Dan bajki i priča
Održan 7. Dan bajki i priča
Stručni skup 7. Dan bajki i priča Pripovjedno tkanje održao se u Velikom Taboru 3. 6. 2024. godine u organizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva – Komisije za srednjoškolske knjižnice, Komisije za osnovnoškolske knjižnice i Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež, Knjižničarskog društva Krapinsko-zagorske županije te Dvora Veliki Tabor i OŠ Đure Prejca Desinić. Skup je okupio knjižničare, učitelje, pedagoge, odgojitelje i majstore pripovijedanja. Tradiciju ovog skupa uspješno čuva i razvija kolegica Danica Leštek, knjižničarka iz Osnovne škole Donja Stubica.
Sudionicima skupa pozdravnim su se govorima obratili Zvonko Škreblin, načelnik Općine Desinić; dr. sc. Marina Krpan Smiljanec, knjižničarska savjetnica u miru te Branka Tuđa-Kanceljak, potpredsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva i predsjednica Knjižničarskog društva Krapinsko-zagorske županije.
Program je započeo nastupom učenika OŠ Đure Prejca Desinić Hrvatska bajka na japanski način.
Prof. dr. sc. Vladimira Velički održala je inspirativno i poučno predavanje pod naslovom Kako pričati priče: o metodama i tehnikama pripovijedanja (dostupno na poveznici) nakon čega su uslijedile radionice Dijane Zorić, Margarete Peršić, Blaženke Mavrić Vadlja i Andree Brlobuš za koje se tražilo i mjesto više.
Sudionici radionice Dijane Zorić pod nazivom Osnove i smjernice dobrog storytellinga na interaktivan i dinamičan su način, kroz brojne pokazne primjere i demonstracije upoznali osnove dobrog storytellinga i njegove stručne primjene u praksi. Praksu dobrog storytellinga predavačica je demonstrirala kroz tri priče – klasičnu bajku, tradicionalnu narodnu priču te treću priču koja nastaje njihovom kombinacijom kroz metodu poznatu kao new trad ili new traditional.
Margareta Peršić održala je radionicu Mjenjolik. Vodeći se citatom A. Bariccoa: Nismo samo likovi iz priča. Mi smo čitava priča, šuma kojom kročimo, zlikovac koji nas prevesla, rasulo oko nas, svi ljudi u prolazu, boje i zvukovi..., autorica radionice pokušala je dočarati tvrdnju da kad si pripovjedač, onda si sve to i još nešto osim navedenog. Pripovjedač je Mjenjolik. On ne glumi likove. Ne uzima uloge. On jest svaki segment priče, priča sama. On je onaj po čijoj riječi sam postaje. Natruhe svega toga i alkemije koja je za to potrebna, moglo se iskusiti na ovoj radionici. Potrebna je bila voljna komponenta, duša otvorena i koža koja nije pretijesna.
Osvoji me pričom, radionica Blaženke Mavrić Vadlje okupila je sudionike oko tehnike japanskog kazališta – kamišibaja. Kamišibaj spaja sliku i riječ, radi se o vještini pripovijedanja pomoću slika na maloj drvenoj pozornici - butaju. Također razvija jezične i komunikacijske vještine, potiče kreativnost i stvaralački potencijal, razvija vještinu aktivnog slušanja, omogućuje usvajanje pravila kazališnog bontona. Nakon odslušane priče sudionici su u grupama radili ilustracije te pripovijedali priču u navedenoj tehnici kamišibaja. Uslijedile su dramske igre vezane za priču, koje su sudionike dodatno povezale i omogućile im izražavanje i razvoj vlastitih osjećaja, vještina i stavova.
Sudionici radionice Andree Brlobuš Kroz lutku u kreativnu igru! izrađivali su lutke. Kazališna lutka, u kojoj podjednako uživaju mladi i stariji, uz to što je izuzetan alat za pedagoški rad, također je i veliki pokretač za raznoliko kreativno izražavanje. Ima tako veliku moć, da kroz nju ponekad progovore i najveći šutljivci! Na radionici su prikazane originalne štapne lutke, ginjole i drvene marionete, te su se sudionici upoznali s lutkama našeg srednjovjekovnog kazališta. Također, svi sudionici naučili su kako na brz način, od jednostavnih materijala (krpa, špaga, papir) izraditi lutkicu ginjolu i u kratkom vremenu oformiti malo kazalište. Izrađene lutkice oživjele su u zajedničkom igrokazu kroz igru dramskih metoda i završile jednu započetu priču.
Rad na radionicama sve je sudionike, knjižničare, odgojitelje, učitelje i druge povezao, inspirirao i potaknuo na pripovijedanje priča i bajki kojima će obogatiti usluge narodnih knjižnica, kurikuluma škola, kao i čuvanje zavičajne baštine u svrhu unaprjeđenja čitalačke pismenosti, poticanja i promocije čitanja, te promicanje bajki, narodnih priča i legendi.
Za kraj, članovi Srednjovjekovnog putujućeg lutkarskog kazališta loculatori, zaposlenici Dvora Veliki Tabor izveli su predstavu Zmajevo blago. Voditeljica kazališta i autorica teksta je Andrea Brlobuš. Također, na samom su kraju Dijana Zorić i Margareta Peršić pripovijedale: Dijana Zorić ispričala je predivnu priču Pamet i sreća, a Margareta Peršić izvela je monodramu o Ivani Brlić-Mažuranić.
Organizaciju stručnog skupa 7. Dan bajki i priča financijski je podržalo Ministar kulture i medija RH, a sponzori ovog skupa bile su i nakladničke kuće Katarina Zrinski d. o. o. i Školska knjiga d. d.
Program skupa dostupan je na poveznici: https://www.hkdrustvo.hr/wp-content/uploads/2024/05/2024_05_01_dan-bajke-program.pdf.
Sara Semenski
sara.semenski@gmail.com
Knjižnice grada Zagreba, Bibliobusna služba
Program je započeo nastupom učenika OŠ Đure Prejca Desinić Hrvatska bajka na japanski način.
Prof. dr. sc. Vladimira Velički održala je inspirativno i poučno predavanje pod naslovom Kako pričati priče: o metodama i tehnikama pripovijedanja (dostupno na poveznici) nakon čega su uslijedile radionice Dijane Zorić, Margarete Peršić, Blaženke Mavrić Vadlja i Andree Brlobuš za koje se tražilo i mjesto više.
Sudionici radionice Dijane Zorić pod nazivom Osnove i smjernice dobrog storytellinga na interaktivan i dinamičan su način, kroz brojne pokazne primjere i demonstracije upoznali osnove dobrog storytellinga i njegove stručne primjene u praksi. Praksu dobrog storytellinga predavačica je demonstrirala kroz tri priče – klasičnu bajku, tradicionalnu narodnu priču te treću priču koja nastaje njihovom kombinacijom kroz metodu poznatu kao new trad ili new traditional.
Margareta Peršić održala je radionicu Mjenjolik. Vodeći se citatom A. Bariccoa: Nismo samo likovi iz priča. Mi smo čitava priča, šuma kojom kročimo, zlikovac koji nas prevesla, rasulo oko nas, svi ljudi u prolazu, boje i zvukovi..., autorica radionice pokušala je dočarati tvrdnju da kad si pripovjedač, onda si sve to i još nešto osim navedenog. Pripovjedač je Mjenjolik. On ne glumi likove. Ne uzima uloge. On jest svaki segment priče, priča sama. On je onaj po čijoj riječi sam postaje. Natruhe svega toga i alkemije koja je za to potrebna, moglo se iskusiti na ovoj radionici. Potrebna je bila voljna komponenta, duša otvorena i koža koja nije pretijesna.
Osvoji me pričom, radionica Blaženke Mavrić Vadlje okupila je sudionike oko tehnike japanskog kazališta – kamišibaja. Kamišibaj spaja sliku i riječ, radi se o vještini pripovijedanja pomoću slika na maloj drvenoj pozornici - butaju. Također razvija jezične i komunikacijske vještine, potiče kreativnost i stvaralački potencijal, razvija vještinu aktivnog slušanja, omogućuje usvajanje pravila kazališnog bontona. Nakon odslušane priče sudionici su u grupama radili ilustracije te pripovijedali priču u navedenoj tehnici kamišibaja. Uslijedile su dramske igre vezane za priču, koje su sudionike dodatno povezale i omogućile im izražavanje i razvoj vlastitih osjećaja, vještina i stavova.
Sudionici radionice Andree Brlobuš Kroz lutku u kreativnu igru! izrađivali su lutke. Kazališna lutka, u kojoj podjednako uživaju mladi i stariji, uz to što je izuzetan alat za pedagoški rad, također je i veliki pokretač za raznoliko kreativno izražavanje. Ima tako veliku moć, da kroz nju ponekad progovore i najveći šutljivci! Na radionici su prikazane originalne štapne lutke, ginjole i drvene marionete, te su se sudionici upoznali s lutkama našeg srednjovjekovnog kazališta. Također, svi sudionici naučili su kako na brz način, od jednostavnih materijala (krpa, špaga, papir) izraditi lutkicu ginjolu i u kratkom vremenu oformiti malo kazalište. Izrađene lutkice oživjele su u zajedničkom igrokazu kroz igru dramskih metoda i završile jednu započetu priču.
Rad na radionicama sve je sudionike, knjižničare, odgojitelje, učitelje i druge povezao, inspirirao i potaknuo na pripovijedanje priča i bajki kojima će obogatiti usluge narodnih knjižnica, kurikuluma škola, kao i čuvanje zavičajne baštine u svrhu unaprjeđenja čitalačke pismenosti, poticanja i promocije čitanja, te promicanje bajki, narodnih priča i legendi.
Za kraj, članovi Srednjovjekovnog putujućeg lutkarskog kazališta loculatori, zaposlenici Dvora Veliki Tabor izveli su predstavu Zmajevo blago. Voditeljica kazališta i autorica teksta je Andrea Brlobuš. Također, na samom su kraju Dijana Zorić i Margareta Peršić pripovijedale: Dijana Zorić ispričala je predivnu priču Pamet i sreća, a Margareta Peršić izvela je monodramu o Ivani Brlić-Mažuranić.
Organizaciju stručnog skupa 7. Dan bajki i priča financijski je podržalo Ministar kulture i medija RH, a sponzori ovog skupa bile su i nakladničke kuće Katarina Zrinski d. o. o. i Školska knjiga d. d.
Program skupa dostupan je na poveznici: https://www.hkdrustvo.hr/wp-content/uploads/2024/05/2024_05_01_dan-bajke-program.pdf.
Sara Semenski
sara.semenski@gmail.com
Knjižnice grada Zagreba, Bibliobusna služba