65+ razloga da ti čitam
65+ razloga da ti čitam
Gradska knjižnica Zadar u sklopu programa poticanja čitanja Mozak treba vježbati - Najbolje čitanjem provodi i program 65+ razloga da ti čitam, koji je započeo 2020. godine u Domu za starije i nemoćne osobe Zadar te je nakon epidemije koronavirusa nastavljen 2023. godine.
Od početka provođenja programa do kraja 2023. godine na 23 održana čitanja sudjelovala je grupa od deset do petnaest, uglavnom istih korisnika Doma, s posjećenošću programa od sveukupno 240 osoba. U prostorijama dnevnog boravka Doma dvije su knjižničarke naizmjence, jednom tjedno, čitale u trajanju od 45 minuta do sat vremena.
Odabir građe za čitanje uvjetovan je starosnom dobi koja je kod dijela korisnika popraćena kraćim vremenskim rasponom pažnje i koncentracije, a tome se pridružuje i slabiji sluh što iziskuje glasnije čitanje. Uz to, poželjno je izražajno i interpretativno čitanje koje dodatno pobuđuje pozornost. Izbor literature obuhvaćao je književna djela, ulomke ili kratke prozne forme - priče s najviše četiri do pet stranica, s manje naracije i puno dijaloga. Kao poželjan pokazao se jednostavan i jasan izričaj teksta u vidu kratkih rečenica.
Korisnici preferiraju realistične prikaze događaja ili kako vole reći priče iz života, osobito iz vremena njihove mladosti, seoskog miljea kojeg dobro poznaju i razumiju, kao i s likovima s kojima se mogu poistovjetiti. Na tom tragu okupiraju ih i priče iz narodne književnosti. Zanimaju ih prikazi različitih obiteljskih situacija i odnosa među članovima obitelji, ali i narativi o životinjama u kojima vlasnici kućnih ljubimaca iznose svoje dogodovštine. Dobro je prihvaćena i poučna komponenta naglašena u djelu.
Humorističan ton uvijek je poželjan pa se često za kraj pročita i nekoliko viceva koji oraspolože slušače i zaokruže opuštenu i vedru atmosferu kojoj se teži. Stoga se u odabiru izbjegavaju teške i traumatične teme s opisima, kao što su bolesti, umiranja, smrti, rata, ali i pretjerano politizirani sadržaji.
Također je poželjna dijalektalna proza na čakavštini ili štokavskoj ikavici, budući da je korisnici razumiju jer su s tog govornog područja. Prepoznavanje i razumijevanje lokalnog govornog idioma u pisanom tekstu ih raduje i percepcija takvog teksta uvijek je pozitivna. Stoga se na popisu izabranih autora nalaze i oni dalmatinskog govornog izričaja, a u odnosu stranih i domaćih pisaca zastupljeniji su potonji.
Jasno se može uočiti kad tekst padne na plodno tlo, kad slušače zainteresira i emotivno dotakne, što je putokaz u daljnjem izboru građe. Nakon svake odslušane priče spontani komentari korisnika postali su konstanta, uključujući i kratko prepričavanje poneke crtice iz osobnog života asocirane pročitanim sadržajem.
Iz razgovora s korisnicima doznalo se da većina nisu bili članovi knjižnica i da većina tijekom života nije čitala knjige, odnosno, da nemaju razvijene čitateljske vještine. Usprkos tome, opetovanim dolascima potvrdili su da vole slušati druge kako im čitaju te da uživaju u takvom vidu druženja i ta nas spoznaja veseli. Pokazali su da prethodno neiskustvo nije zapreka u upuštanje i zabavljanje u novoj aktivnosti unatoč poodmakloj dobi.
Uz dugogodišnju suradnju Gradske knjižnice Zadar i Doma u vidu dostave knjiga umirovljenicima čitačima, ovaj program, koji obogaćuje emotivni i društveni život umirovljenika slušača naglas čitanom riječju, također bi mogao postati stalna aktivnost Knjižnice.
65+Dom za starije i nemoćne osobe Zadar
Vera Vitori
vera.vitori@gkzd.hr
Gradska knjižnica Zadar
Od početka provođenja programa do kraja 2023. godine na 23 održana čitanja sudjelovala je grupa od deset do petnaest, uglavnom istih korisnika Doma, s posjećenošću programa od sveukupno 240 osoba. U prostorijama dnevnog boravka Doma dvije su knjižničarke naizmjence, jednom tjedno, čitale u trajanju od 45 minuta do sat vremena.
Odabir građe za čitanje uvjetovan je starosnom dobi koja je kod dijela korisnika popraćena kraćim vremenskim rasponom pažnje i koncentracije, a tome se pridružuje i slabiji sluh što iziskuje glasnije čitanje. Uz to, poželjno je izražajno i interpretativno čitanje koje dodatno pobuđuje pozornost. Izbor literature obuhvaćao je književna djela, ulomke ili kratke prozne forme - priče s najviše četiri do pet stranica, s manje naracije i puno dijaloga. Kao poželjan pokazao se jednostavan i jasan izričaj teksta u vidu kratkih rečenica.
Korisnici preferiraju realistične prikaze događaja ili kako vole reći priče iz života, osobito iz vremena njihove mladosti, seoskog miljea kojeg dobro poznaju i razumiju, kao i s likovima s kojima se mogu poistovjetiti. Na tom tragu okupiraju ih i priče iz narodne književnosti. Zanimaju ih prikazi različitih obiteljskih situacija i odnosa među članovima obitelji, ali i narativi o životinjama u kojima vlasnici kućnih ljubimaca iznose svoje dogodovštine. Dobro je prihvaćena i poučna komponenta naglašena u djelu.
Humorističan ton uvijek je poželjan pa se često za kraj pročita i nekoliko viceva koji oraspolože slušače i zaokruže opuštenu i vedru atmosferu kojoj se teži. Stoga se u odabiru izbjegavaju teške i traumatične teme s opisima, kao što su bolesti, umiranja, smrti, rata, ali i pretjerano politizirani sadržaji.
Također je poželjna dijalektalna proza na čakavštini ili štokavskoj ikavici, budući da je korisnici razumiju jer su s tog govornog područja. Prepoznavanje i razumijevanje lokalnog govornog idioma u pisanom tekstu ih raduje i percepcija takvog teksta uvijek je pozitivna. Stoga se na popisu izabranih autora nalaze i oni dalmatinskog govornog izričaja, a u odnosu stranih i domaćih pisaca zastupljeniji su potonji.
Jasno se može uočiti kad tekst padne na plodno tlo, kad slušače zainteresira i emotivno dotakne, što je putokaz u daljnjem izboru građe. Nakon svake odslušane priče spontani komentari korisnika postali su konstanta, uključujući i kratko prepričavanje poneke crtice iz osobnog života asocirane pročitanim sadržajem.
Iz razgovora s korisnicima doznalo se da većina nisu bili članovi knjižnica i da većina tijekom života nije čitala knjige, odnosno, da nemaju razvijene čitateljske vještine. Usprkos tome, opetovanim dolascima potvrdili su da vole slušati druge kako im čitaju te da uživaju u takvom vidu druženja i ta nas spoznaja veseli. Pokazali su da prethodno neiskustvo nije zapreka u upuštanje i zabavljanje u novoj aktivnosti unatoč poodmakloj dobi.
Uz dugogodišnju suradnju Gradske knjižnice Zadar i Doma u vidu dostave knjiga umirovljenicima čitačima, ovaj program, koji obogaćuje emotivni i društveni život umirovljenika slušača naglas čitanom riječju, također bi mogao postati stalna aktivnost Knjižnice.
65+Dom za starije i nemoćne osobe Zadar
Vera Vitori
vera.vitori@gkzd.hr
Gradska knjižnica Zadar