Stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Vidljivost narodne knjižnice u lokalnoj zajednici
/
Knjižnice kao organizirane zbirke knjiga i pisane riječi postoje još iz vremena prvih civilizacija te se može pratiti njihov razvoj kroz sva povijesna razdoblja sve do suvremenih knjižnica kao ustanova čija je djelatnost uređena zakonima, pravilnicima, direktivama i smjernicama. S obzirom na postojanost zasigurno se može ustvrditi kako su knjižnice potrebne svakom društvu i korisne cijeloj zajednici. Nekada su se knjižnicama mogli koristiti samo povlašteni, a tek u modernoj povijesti one postaju dostupne sve širem krugu ljudi. S druge strane, današnji imperativ za narodne knjižnice jest omogućiti knjižnične usluge i programe svima, bez obzira na dob, spol, nacionalnu pripadnost, rasu, vjersko ili političko uvjerenje, a posebna se pozornost posvećuje marginaliziranim korisničkim skupinama kako bi im se olakšalo uključivanje u društvo. Pretpostavlja se da svi znaju za knjižnice i njihovu namjenu te dobrobiti koje pružaju koristimo li se njezinim uslugama i sudjelujemo li u brojnim knjižničnim programima, aktivnostima i događanjima. Nove su tehnologije knjižnicama omogućile izlazak iz fizičkih prostora omeđenih zidovima zgrada u virtualni prostor gdje brzo i jednostavno komuniciraju s javnosti. Niz knjižničnih usluga pruža se online te za korištenje knjižnice više nije potreban dolazak u zgradu. Virtualnim se prostorom knjižnice danas koriste za oglašavanje, najave događanja, akcije i komunikaciju s javnosti.
S obzirom na navedeno, pomalo je čudno zašto knjižnice imaju problem vidljivosti, a imaju ga, što je potvrdio i stručni skup Vidljivost narodne knjižnice u lokalnoj zajednici organizaciji Narodne knjižnice Petar Preradović iz Bjelovara, održan u rujnu 2022. godine.
Skup je održan hibridno, u prostoru Studijskog odjela Knjižnice i putem Google Meeta. Nazočilo mu je 39 sudionika uživo i 45 online iz Hrvatske, Srbije i Litve, a okupio je domaće i strane izlagače iz struke, kao i one koji svojom vizijom, znanjem i inovativnošću mogu pridonijeti preobrazbi knjižnice za novo doba i novu publiku.
Slika 1. Obraćanje ravnateljice uime organizacijskog i programskog odbora skupa
Povod za organiziranje skupa bile tri važne godišnjice – 190. obljetnica osnutka bjelovarske knjižnice, 70 godina postojanja Dječjeg odjela i 50. godišnjica pokretne knjižnice. Središnja tema skupa bila je prisutnost narodnih knjižnica u javnom prostoru lokalne zajednice. Namjera je bila problematizirati uhodani rad knjižnica te ukazati na to da organiziranje raznovrsnih događanja i pružanje kvalitetnih usluga u narodnim knjižnicama više nisu dovoljni kako bi knjižnice bile vidljive u lokalnoj zajednici, opstale u budućnosti i bile važan čimbenik u zajednici kojoj služe.
Povod za organiziranje skupa bile su tri važne godišnjice Narodne knjižnice Petar Preradović – 190 godina od osnutka Casina Verein Belowar (preteča današnje bjelovarske Knjižnice), 50 godina postojanja pokretne knjižnice i 70 godina Dječjeg odjela. Središnjom temom skupa - prisutnost narodnih knjižnica u javnom prostoru lokalne zajednice – željelo se prikazati da organizacija događanja i pružanje kvalitetnih usluga u narodnim knjižnicama više nisu dovoljni kako bi knjižnice bile vidljive u lokalnoj zajednici, opstale u budućnosti i bile važan čimbenik u zajednici kojoj služe. Stoga su sudionici imali prilike čuti korisne informacije o marketingu, značaju vizualnog identiteta knjižnice, metodama storytellinga, metaverzumu, proširenoj (AR) i virtualnoj (VR) stvarnosti, odnosno budućnosti ljudske interakcije putem društvenih mreža.
Program skupa sastojao se od pozvanih izlaganja, prijavljenih izlaganja, posterskih izlaganja i promotivnih filmova.
Slika 2. Sudionici skupa u prostoru Narodne knjižnice Petar Preradović
Pozvana izlaganja održali su priznati stručnjaci koji se bave knjižnicama, promocijom i marketingom. Profesorica Ana Barbarić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu govorila je o novoj inačici IFLA-ina i UNESCO-va Manifesta za narodne knjižnice te važnosti tog dokumenta u zagovaranju za narodne knjižnice u lokalnim zajednicama. Karlo Galinec iz Knjižnice i čitaonice Fran Galović Koprivnica govorio je o načinima komunikacije narodnih knjižnica s javnošću te načinu osiguravanja maksimalne vidljivosti uz ograničena financijska sredstva. Litavsku narodnu knjižnicu Adomo Mickevičiaus predstavila je Žydrūnė Tichanavičienė izlažući rezultate istraživanja o vidljivosti i vodstvu narodne knjižnice u lokalnoj zajednici u okruzima Vilnius i Alytus. Izvršni direktor Platforme za Društveni centar Čakovec Filip Živaljić ponudio je odgovor na pitanje kako se knjižnice mogu pripremiti za novo doba interakcije s korisnicima služeći se inovativnim tehnologijama proširene i virtualne stvarnosti (AR/VR), a pokretačica prvog edukacijskog storytelling trening centra u Hrvatskoj StoryLaba Dijana Zorić ispričala je okupljenim knjižničarima priču o važnosti brendiranja, kreiranju prepoznatljivih komunikacijskih poruka te načinima uspješne komunikacije s korisnicima.
Slijedilo je sedam prijavljenih izlaganja. O aktualnoj temi skupa, kako se knjižničari nose s novom publikom i nadolazećim izazovima priliku su imali govoriti knjižničari iz svih dijelova Hrvatske. Primjerima dobre prakse izlagači su pokrili teme od knjižnica kao povijesnih i turističkih destinacija, važnosti partnerstva i suradnji s baštinskim i drugim ustanovama te lokalnim vlastima, do osmišljavanja inovativnih događaja i usluga za korisnike.
O Knjižnici kao povijesnoj destinaciji i mjestu susreta i izvoru znanja govorile su Ivana Blažeković i Tihana Lončarić. Smjer u kojemu će se knjižnica dalje razvijati iznijela je Lucija Miškić Barunić u izlaganju Stalna samo mijena jest kojim je ujedno predstavljen Strateški plan knjižnice za razdoblje 2022. - 2027. Postersko izlaganje Pola stoljeća knjige na kotačima Ines Bobinac i Dražene Rajsz dalo je presjek rada bibliobusne službe, dok su Dječji odjel predstavile Branka Mikačević i Tatjana Petrec posterom Bogatstvo odrastanja - 70 godina Dječjeg odjela. Na kraju Skupa prikazani su promotivni tematski filmovi, od kojih izdvajamo promotivni film Narodna knjižnica Petar Preradović redatelja Tibora Javureka i humoristični video Specijalni izvještaj kolegice Danijele Marić iz daruvarske Pučke knjižnice i čitaonice.
Rasprava na skupu pokazala je kako narodne knjižnice u lokalnim zajednicama imaju pozitivnu ulogu u društvenim promjenama i mogu utjecati na kvalitetu života pojedinca. One su mjesta susreta, javni prostori usmjereni na društveni, kulturni i tehnološki razvoj lokalnih sredina, a sve češće i centri kreativnosti i inovativnosti u kojima knjižničari razvijaju svoje usluge ukorak sa svjetskim i europskim knjižničnim trendovima. Istaknut je jedan od problema s kojim se mnoge knjižnice susreću, a to je neprimjeren knjižnični interijer, koji zahtijeva revitalizaciju kako bi opravdao naziv trećeg prostora, što knjižničari često ističu kao jednu od bitnih značajki knjižnica u zajednici. Sukladno tome, knjižnice trebaju biti ugodni i suvremeno opremljeni prostori koji pozivaju na višesatni boravak, druženje, opuštanje i učenje. Ipak, kako bi knjižnice mogle svoje usluge učiniti dostupnima putem danas aktualne proširene i virtualne stvarnosti, predstoji im razdoblje prilagodbe u kontekstu ljudskih potencijala, znanja i financija. Iznimno je važna i pozitivna suradnja s osnivačem te poznavanje stručnih i službenih dokumenata relevantnih za knjižnično zagovaranje.
Zaključak je skupa da su knjižnice identificirale problem s vidljivošću i pozicioniranjem u zajednici u kojoj djeluju, što rezultira nedostatnom iskoristivošću knjižničnih usluga i programa koji bi građanima mogli podići kvalitetu života. Problem veće vidljivosti moguće je riješiti udruživanjem s drugim ustanovama u kulturi, udrugama, lokalnim vlastima i poduzetnicima, a putem PR službe i s lokalnim i nacionalnim medijima jer je očigledna obostrana korist, kao i korist za lokalnu zajednicu kojoj knjižnice služe. Isto tako, potrebna je dodatna edukacija knjižničara kako bi mogli kreirati nove usluge i programe u skladu s novim potrebama i željama sve zahtjevnijih korisnika. Knjižnicama u fokusu trebaju biti korisnici, kako stvarni tako i potencijalni, te je potrebno raditi na jačanju veza knjižnice s korisnicima koji postaju aktivni promotori i zagovaratelji svojih knjižnica, što sigurno pridonosi i većoj vidljivosti knjižnice i knjižničara u lokalnoj zajednici.
Vjeruška Štivić
vjeruska.stivic@knjiznica-bjelovar.hr
Narodna knjižnica „Petar Preradović“, Bjelovar
Neda Adamović
neda.adamovic@knjiznica-bjelovar.hr
Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar
S obzirom na navedeno, pomalo je čudno zašto knjižnice imaju problem vidljivosti, a imaju ga, što je potvrdio i stručni skup Vidljivost narodne knjižnice u lokalnoj zajednici organizaciji Narodne knjižnice Petar Preradović iz Bjelovara, održan u rujnu 2022. godine.
Skup je održan hibridno, u prostoru Studijskog odjela Knjižnice i putem Google Meeta. Nazočilo mu je 39 sudionika uživo i 45 online iz Hrvatske, Srbije i Litve, a okupio je domaće i strane izlagače iz struke, kao i one koji svojom vizijom, znanjem i inovativnošću mogu pridonijeti preobrazbi knjižnice za novo doba i novu publiku.
Slika 1. Obraćanje ravnateljice uime organizacijskog i programskog odbora skupa
Povod za organiziranje skupa bile tri važne godišnjice – 190. obljetnica osnutka bjelovarske knjižnice, 70 godina postojanja Dječjeg odjela i 50. godišnjica pokretne knjižnice. Središnja tema skupa bila je prisutnost narodnih knjižnica u javnom prostoru lokalne zajednice. Namjera je bila problematizirati uhodani rad knjižnica te ukazati na to da organiziranje raznovrsnih događanja i pružanje kvalitetnih usluga u narodnim knjižnicama više nisu dovoljni kako bi knjižnice bile vidljive u lokalnoj zajednici, opstale u budućnosti i bile važan čimbenik u zajednici kojoj služe.
Povod za organiziranje skupa bile su tri važne godišnjice Narodne knjižnice Petar Preradović – 190 godina od osnutka Casina Verein Belowar (preteča današnje bjelovarske Knjižnice), 50 godina postojanja pokretne knjižnice i 70 godina Dječjeg odjela. Središnjom temom skupa - prisutnost narodnih knjižnica u javnom prostoru lokalne zajednice – željelo se prikazati da organizacija događanja i pružanje kvalitetnih usluga u narodnim knjižnicama više nisu dovoljni kako bi knjižnice bile vidljive u lokalnoj zajednici, opstale u budućnosti i bile važan čimbenik u zajednici kojoj služe. Stoga su sudionici imali prilike čuti korisne informacije o marketingu, značaju vizualnog identiteta knjižnice, metodama storytellinga, metaverzumu, proširenoj (AR) i virtualnoj (VR) stvarnosti, odnosno budućnosti ljudske interakcije putem društvenih mreža.
Program skupa sastojao se od pozvanih izlaganja, prijavljenih izlaganja, posterskih izlaganja i promotivnih filmova.
Slika 2. Sudionici skupa u prostoru Narodne knjižnice Petar Preradović
Pozvana izlaganja održali su priznati stručnjaci koji se bave knjižnicama, promocijom i marketingom. Profesorica Ana Barbarić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu govorila je o novoj inačici IFLA-ina i UNESCO-va Manifesta za narodne knjižnice te važnosti tog dokumenta u zagovaranju za narodne knjižnice u lokalnim zajednicama. Karlo Galinec iz Knjižnice i čitaonice Fran Galović Koprivnica govorio je o načinima komunikacije narodnih knjižnica s javnošću te načinu osiguravanja maksimalne vidljivosti uz ograničena financijska sredstva. Litavsku narodnu knjižnicu Adomo Mickevičiaus predstavila je Žydrūnė Tichanavičienė izlažući rezultate istraživanja o vidljivosti i vodstvu narodne knjižnice u lokalnoj zajednici u okruzima Vilnius i Alytus. Izvršni direktor Platforme za Društveni centar Čakovec Filip Živaljić ponudio je odgovor na pitanje kako se knjižnice mogu pripremiti za novo doba interakcije s korisnicima služeći se inovativnim tehnologijama proširene i virtualne stvarnosti (AR/VR), a pokretačica prvog edukacijskog storytelling trening centra u Hrvatskoj StoryLaba Dijana Zorić ispričala je okupljenim knjižničarima priču o važnosti brendiranja, kreiranju prepoznatljivih komunikacijskih poruka te načinima uspješne komunikacije s korisnicima.
Slijedilo je sedam prijavljenih izlaganja. O aktualnoj temi skupa, kako se knjižničari nose s novom publikom i nadolazećim izazovima priliku su imali govoriti knjižničari iz svih dijelova Hrvatske. Primjerima dobre prakse izlagači su pokrili teme od knjižnica kao povijesnih i turističkih destinacija, važnosti partnerstva i suradnji s baštinskim i drugim ustanovama te lokalnim vlastima, do osmišljavanja inovativnih događaja i usluga za korisnike.
O Knjižnici kao povijesnoj destinaciji i mjestu susreta i izvoru znanja govorile su Ivana Blažeković i Tihana Lončarić. Smjer u kojemu će se knjižnica dalje razvijati iznijela je Lucija Miškić Barunić u izlaganju Stalna samo mijena jest kojim je ujedno predstavljen Strateški plan knjižnice za razdoblje 2022. - 2027. Postersko izlaganje Pola stoljeća knjige na kotačima Ines Bobinac i Dražene Rajsz dalo je presjek rada bibliobusne službe, dok su Dječji odjel predstavile Branka Mikačević i Tatjana Petrec posterom Bogatstvo odrastanja - 70 godina Dječjeg odjela. Na kraju Skupa prikazani su promotivni tematski filmovi, od kojih izdvajamo promotivni film Narodna knjižnica Petar Preradović redatelja Tibora Javureka i humoristični video Specijalni izvještaj kolegice Danijele Marić iz daruvarske Pučke knjižnice i čitaonice.
Rasprava na skupu pokazala je kako narodne knjižnice u lokalnim zajednicama imaju pozitivnu ulogu u društvenim promjenama i mogu utjecati na kvalitetu života pojedinca. One su mjesta susreta, javni prostori usmjereni na društveni, kulturni i tehnološki razvoj lokalnih sredina, a sve češće i centri kreativnosti i inovativnosti u kojima knjižničari razvijaju svoje usluge ukorak sa svjetskim i europskim knjižničnim trendovima. Istaknut je jedan od problema s kojim se mnoge knjižnice susreću, a to je neprimjeren knjižnični interijer, koji zahtijeva revitalizaciju kako bi opravdao naziv trećeg prostora, što knjižničari često ističu kao jednu od bitnih značajki knjižnica u zajednici. Sukladno tome, knjižnice trebaju biti ugodni i suvremeno opremljeni prostori koji pozivaju na višesatni boravak, druženje, opuštanje i učenje. Ipak, kako bi knjižnice mogle svoje usluge učiniti dostupnima putem danas aktualne proširene i virtualne stvarnosti, predstoji im razdoblje prilagodbe u kontekstu ljudskih potencijala, znanja i financija. Iznimno je važna i pozitivna suradnja s osnivačem te poznavanje stručnih i službenih dokumenata relevantnih za knjižnično zagovaranje.
Zaključak je skupa da su knjižnice identificirale problem s vidljivošću i pozicioniranjem u zajednici u kojoj djeluju, što rezultira nedostatnom iskoristivošću knjižničnih usluga i programa koji bi građanima mogli podići kvalitetu života. Problem veće vidljivosti moguće je riješiti udruživanjem s drugim ustanovama u kulturi, udrugama, lokalnim vlastima i poduzetnicima, a putem PR službe i s lokalnim i nacionalnim medijima jer je očigledna obostrana korist, kao i korist za lokalnu zajednicu kojoj knjižnice služe. Isto tako, potrebna je dodatna edukacija knjižničara kako bi mogli kreirati nove usluge i programe u skladu s novim potrebama i željama sve zahtjevnijih korisnika. Knjižnicama u fokusu trebaju biti korisnici, kako stvarni tako i potencijalni, te je potrebno raditi na jačanju veza knjižnice s korisnicima koji postaju aktivni promotori i zagovaratelji svojih knjižnica, što sigurno pridonosi i većoj vidljivosti knjižnice i knjižničara u lokalnoj zajednici.
Vjeruška Štivić
vjeruska.stivic@knjiznica-bjelovar.hr
Narodna knjižnica „Petar Preradović“, Bjelovar
Neda Adamović
neda.adamovic@knjiznica-bjelovar.hr
Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar