Robokreacija 1 2 3

Noć knjige nacionalna je manifestacija koja promiče knjigu i čitanje, a ove se godine održala već 12. godinu zaredom. Tema ovogodišnje manifestacije Sanjaju li roboti električne knjige? propitkivala je fenomen umjetne inteligencije, koja polako, ali sigurno, unosi promjene u poimanje umjetničkog, pa onda i književnog stvaralaštva, namećući pitanja vezana za originalnost, autorstvo i autorska prava, ali nudeći i rješenja koja čovjeku mogu biti od pomoći – pa i pri čitanju knjiga (dostupno na: https://nocknjige.hr/tekstx.php?id=87HYPERLINK "https://nocknjige.hr/tekstx.php?id=87&k=1"&HYPERLINK "https://nocknjige.hr/tekstx.php?id=87&k=1"k=1 [21. 6. 2023. ]).
Knjižnica Ivana Gorana Kovačića i ove se godine uključila u obilježavanje manifestacije na više načina, a jedan od njih je program Robokreacija 1 2 3.


Slika 1. Plakat Robokreacija 1 2 3

Program Robokreacija 1 2 3 zamišljen je kao ciklus kreativno-edukativnih radionica koji propitkuje u kojoj mjeri koristimo umjetnu inteligenciju u svakodnevnom životu, koje su njezine prednosti i mane, trebamo li se osloniti na nju, koliko je napredovala i može li jednog dana u potpunosti zamijeniti ljudski rad.
U mnogim se znanstvenim enciklopedijama umjetna inteligencija (AI) definira kao grana računalne znanosti koja se bavi inteligencijom strojeva. Riječ robot (češki robota, što je značilo prisilni rad) skovao je češki pisac Karel Čapek koji ju je prvi put upotrijebio 1920. godine u svojoj drami R.U.R.: Rossumovi univerzalni roboti. Kad govorimo o robotima, najčešće pomislimo na strojeve koji nalikuju na ljude, no to je samo mali dio onoga što znanstvenici smatraju robotima. O tome koliko nas roboti okružuju raspravljalo se na kreativno-edukativnim knjižničnim radionicama.
Program je namijenjen posjetiteljima programa Kreativni svijet priča, vrtićkoj djeci i prvim razredima osnovne škole. Zasad su održane tri radionice: prva u povodu Noći knjige za polaznike programa Kreativni svijet priča, druga za predškolce iz Dječjeg vrtića Čigra i treća za učenike prvog razreda Osnovne škole Davorina Trstenjaka. Program obuhvaća uvodni teorijski dio, predstavljanje literature o robotima iz fonda Odjela za djecu, potom čitanje slikovnice o robotima, razgovor o slikovnici i nastanku robota te kreativni dio.

Uvodni teorijski dio odvijao se kroz razgovor s djecom, a potkrijepljen je činjenicama iz literature o tome što su roboti i čemu služe, imaju li roboti osjećaje, tko njima upravlja, mogu li roboti komunicirati, imaju li roboti prijatelje, koje sve poslove mogu obavljati, kako izgledaju, mogu li učiti i sl.

Potom je slijedilo čitanje slikovnica: Zbrka u Robotogradu (Kašmir Huseinović i Andrea Petrlik) polaznicima programa Kreativni svijet priča i djeci iz DV Čigra, te Roboti (Kašmir Huseinović i Korbut Ivetta) učenicima prvog razreda. U slikovnici Zbrka u Robotogradu glavni su likovi roboti sastavljeni od geometrijskih likova pa djeca ujedno uče o geometrijskim likovima, ali i uočavaju razliku između geometrijskih likova i geometrijskih tijela, dok slikovnica Roboti nudi izbor robota različitih oblika, funkcija i imena koji djeci mogu poslužiti kao ideja za kreativni dio programa. Prije kreativnog dijela programa razgovaralo se o tome po čemu se roboti razlikuju od ljudi, mogu li roboti biti kreativni, od kojih ih sve materijala možemo napraviti te u čemu su roboti bolji od ljudi, ali i u čemu su ljudi bolji od robota.

Kreativni dio programa održan je za polaznike programa Kreativni svijet priča – stalne knjižnične aktivnosti koja uključuje pričaonicu, radionicu na temelju priče, učenje kroz zabavu, igru, pjesmu i smijeh, a okuplja djecu od tri do devet godina. Radionica je bila prilagođena dobi sudionika, a uključila je osmišljavanje i skiciranje robota i njegovih funkcija.  
Za predškolce iz DV Čigra radionica je podrazumijevala sastavljanje robota od različitih geometrijskih oblika, osmišljavajući pritom funkcije robota i njihova imena.



Slika 2. Roboti predškolaca iz DV Čigra

Učenici prvog razreda OŠ Davorina Trstenjaka bili su podijeljeni u tri tima. Svaki je tim činilo osam učenika od kojih je svatko imao svoj zadatak. Zadaci su se dodjeljivali izborom papirića na kojima su bili navedeni dijelovi robota (odašiljači, trup, desna ruka, lijeva ruka, glava, desna noga, lijeva noga itd). Svaki je učenik trebao od raznih kutijica, tuljaca, čepova i mnogih drugih materijala sastaviti dio robota za koji je bio zadužen, dok je predstavnik grupe trebao osmisliti ime grupe i robota te njegove funkcije, odnosno navesti namjenu robota te ga prema opisima ostalih članova grupe skicirati.



Slika 3. Roboti učenika prvog razreda

Programom Robokreacija 1 2 3 djeca su bila aktivno uključena u cijeli proces definiranja termina umjetne inteligencije te spoznati u kojoj se mjeri ljudski život oslanja na nju. Nakon oblikovanja robota, djeca su određivala njegovu svrhu i funkcije te su osvijestili koliko nam takvi uređaji mogu olakšati svakodnevni život, ali i opasnosti koje mogu nastati.

S obzirom na navedeno, moguće je zaključiti da program ima niz dobrobiti: naglašavanje važnosti čitanja, poticanje timskog rada i međusobne suradnje, razvijanje dječje kreativnosti i mašte, fine motorike te ekološke osviještenosti.


Ana Gabaj Miloš
ana.gabaj.milos@kgz.hr
Knjižnica Ivana Gorana Kovačića, Knjižnice grada Zagreba
Voditeljica radionice