Projekt 8-8-8 : suradnjom do studentske izložbe u knjižnici
/
Kada se u zajedničkom projektu solidariziraju gradska i sveučilišna ustanova, kao i dobrovoljna sindikalna udruga koje svojim kapacitetima, uslugama i kvalificiranim osobljem ostvare suradnju u prostorima Knjižnice, ona predstavlja mjesto izvanstrukturiranih aktivnosti i čini obrazovni pomak u svom djelovanju. Ustanova koja stimulira studente svojim fondom, a pri tom ne slijedi svoje vlastite interese, koja je neutralna i ispunjava socijalnu obvezu, a kompetentna je u istraživanju i organizaciji informacija svojim bogatim predmetnim katalogom upravo je Knjižnica Božidara Adžije. Studenti, kao posebna skupina mladih korisnika koji čine najveću populaciju korisnika Knjižnice najznačajniji su dio pilot-projekta 8-8-8.
Pokretačka inicijativa krenula je od same Knjižnice, budući da je knjižničarima na raspolaganju niz tema i interpretativnih metoda u kreiranju edukativnog i kulturnog programa.
Inicijativa je rezultirala interesom za sudjelovanje u timskom radu i provedbi kulturno-umjetničkog i obrazovnog sadržaja umreživši različite osobe i institucije u zajedništvo kako bi osvijestile kulturni identitet.
U suradnji sa studentima Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i Savezom samostalnih sindikata Hrvatske, Knjižnica sudjeluje u novom projektu pod nazivom 8-8-8. Naziv projekta osmišljen je kroz formulu nositelja imena Knjižnice – Božidara Adžije (8 sati rada, 8 spavanja, 8 odmora). Pilot projekt je osmišljen na način da studenti kroz formu istraživanja knjižnične građe nekadašnje Radničke knjižnice i uvidom u materijale i djelovanje Saveza samostalnih sindikata Hrvatske koji se nalaze na katu iznad u prostoru u kojem je i Knjižnica ostvare izložbu koja će ujedno biti dijelom njihovog diplomskog rada na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
P(r)ekarni radnik
Studenti Likovne akademije obranili su svoj diplomski rad na temu radništva kroz povijest, ali i suvremenom svijetu, a oformljen je u multimedijskoj formi u knjižničnom prostoru, pod nazivom P(r)ekarni radnik. Na osnovi stečenih znanja s predmeta Narativ, pod vodstvom mentorice Ane Mušćet, studenti su postavili izložbu, koristeći se formulama prijenosa pisane narativne forme u izložbeni format, odnosno vizualni narativ. Studenti se publici obraćaju kroz vlastitu prizmu pogleda na rad i radništvo – odlučuju se istražiti freelance rad ili ono što nazivamo - slobodnom formom rada, a koja je najčešća u sektoru umjetnosti i kreativnih industrija. Izlažu i literaturu koju, osim što publici podastiru kao materijal za čitanje i „samohigijenu“ u području rada, stavljaju pod galerijska zvona, čime je, iako otvorenu čine nedostupnom (jer radništvo jest obilježeno nemoći za promjenom).
Budući da je Knjižnica Božidara Adžije među prvima u Hrvatskoj započela s predmetnom obradom dokumenata, prvi je korak prema izložbi napravljen upravo pomoću mrežnog kataloga. Pretražujući predmetnu odrednicu prekarni rad, studenti nalaze nekoliko jedinice građe, koje im pomažu u svladavanju izazova koji pred njih donosi zadani format istraživanja teme rada i radnih prava.
Citati iz knjižnične građe fotokopirani su u nekoliko primjera i stavljeni u izložbeni ormar s ciljem da ih zainteresirani posjetitelji pročitaju ili ponesu izvan prostora knjižnice.
Post-it izlaganje osmišljeno je na način da nudi niz asocijacija ispisanih na malim ljepljivim papirićima, a pored izložbenog ormara nalazi se post-it blok i olovka, kojom se potiču posjetitelji izložbe da aktivno sudjeluju u svom viđenju pojma prekarnog rada. Post-it izlog studenti rezerviraju također za vlastite neostvarene želje, iz pozicije pogleda na budućnost koja još nije započela i o kojoj se i dalje usuđuju maštati, nesvjesni kako je upravo ukidanje mašte o boljem i zdravijem življenju ono što prekrani rad prvo prepušta surovoj realnosti.
Slika 1. Post-it izlaganje u zaštićenom izložbenom ormaru
Izložbu prati power-point prezentacija koja raznovrsnim animacijama dočarava knjigu Ivanhoe škotskog autora Sir Waltera Scotta, u kojoj se prvi put spominje pojam freelance: „Ponudio sam Rikardu pomoć svojih plaćenika, ali je on odbio. Povest ću ih u Hull, domoći se nekog broda i otploviti za Flandriju; s ozbirom na nemirna vremena, poduzetan čovjek
uvijek nađe posla“.
Slika 2. Instalacija postava izložbe
Ovom izložbom studenti su načinom razmišljanja - od konkretnog prema apstraktnom, izrazili vlastito mišljenje osluškujući i druga, te na taj način postali svjesni budućnosti koju počinju planirati. Pokazuju senzibilnost, uče prioritete, uče se razočaranju i kako ga prevladati.
Knjižnica koja je svojom poviješću bila sinonim intelektualaca i radničke klase postala je motivirajuća ustanova novih perspektiva politike i prakse studentima, koji su multimedijalnom suvremenom izložbom dali novi pogled na vrstu radništva.
Željka Turk Joksimović
Knjižnice grada Zagreba
zeljka.turk@gmail.com
Pokretačka inicijativa krenula je od same Knjižnice, budući da je knjižničarima na raspolaganju niz tema i interpretativnih metoda u kreiranju edukativnog i kulturnog programa.
Inicijativa je rezultirala interesom za sudjelovanje u timskom radu i provedbi kulturno-umjetničkog i obrazovnog sadržaja umreživši različite osobe i institucije u zajedništvo kako bi osvijestile kulturni identitet.
U suradnji sa studentima Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i Savezom samostalnih sindikata Hrvatske, Knjižnica sudjeluje u novom projektu pod nazivom 8-8-8. Naziv projekta osmišljen je kroz formulu nositelja imena Knjižnice – Božidara Adžije (8 sati rada, 8 spavanja, 8 odmora). Pilot projekt je osmišljen na način da studenti kroz formu istraživanja knjižnične građe nekadašnje Radničke knjižnice i uvidom u materijale i djelovanje Saveza samostalnih sindikata Hrvatske koji se nalaze na katu iznad u prostoru u kojem je i Knjižnica ostvare izložbu koja će ujedno biti dijelom njihovog diplomskog rada na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
P(r)ekarni radnik
Studenti Likovne akademije obranili su svoj diplomski rad na temu radništva kroz povijest, ali i suvremenom svijetu, a oformljen je u multimedijskoj formi u knjižničnom prostoru, pod nazivom P(r)ekarni radnik. Na osnovi stečenih znanja s predmeta Narativ, pod vodstvom mentorice Ane Mušćet, studenti su postavili izložbu, koristeći se formulama prijenosa pisane narativne forme u izložbeni format, odnosno vizualni narativ. Studenti se publici obraćaju kroz vlastitu prizmu pogleda na rad i radništvo – odlučuju se istražiti freelance rad ili ono što nazivamo - slobodnom formom rada, a koja je najčešća u sektoru umjetnosti i kreativnih industrija. Izlažu i literaturu koju, osim što publici podastiru kao materijal za čitanje i „samohigijenu“ u području rada, stavljaju pod galerijska zvona, čime je, iako otvorenu čine nedostupnom (jer radništvo jest obilježeno nemoći za promjenom).
Budući da je Knjižnica Božidara Adžije među prvima u Hrvatskoj započela s predmetnom obradom dokumenata, prvi je korak prema izložbi napravljen upravo pomoću mrežnog kataloga. Pretražujući predmetnu odrednicu prekarni rad, studenti nalaze nekoliko jedinice građe, koje im pomažu u svladavanju izazova koji pred njih donosi zadani format istraživanja teme rada i radnih prava.
Citati iz knjižnične građe fotokopirani su u nekoliko primjera i stavljeni u izložbeni ormar s ciljem da ih zainteresirani posjetitelji pročitaju ili ponesu izvan prostora knjižnice.
Post-it izlaganje osmišljeno je na način da nudi niz asocijacija ispisanih na malim ljepljivim papirićima, a pored izložbenog ormara nalazi se post-it blok i olovka, kojom se potiču posjetitelji izložbe da aktivno sudjeluju u svom viđenju pojma prekarnog rada. Post-it izlog studenti rezerviraju također za vlastite neostvarene želje, iz pozicije pogleda na budućnost koja još nije započela i o kojoj se i dalje usuđuju maštati, nesvjesni kako je upravo ukidanje mašte o boljem i zdravijem življenju ono što prekrani rad prvo prepušta surovoj realnosti.
Slika 1. Post-it izlaganje u zaštićenom izložbenom ormaru
Izložbu prati power-point prezentacija koja raznovrsnim animacijama dočarava knjigu Ivanhoe škotskog autora Sir Waltera Scotta, u kojoj se prvi put spominje pojam freelance: „Ponudio sam Rikardu pomoć svojih plaćenika, ali je on odbio. Povest ću ih u Hull, domoći se nekog broda i otploviti za Flandriju; s ozbirom na nemirna vremena, poduzetan čovjek
uvijek nađe posla“.
Slika 2. Instalacija postava izložbe
Ovom izložbom studenti su načinom razmišljanja - od konkretnog prema apstraktnom, izrazili vlastito mišljenje osluškujući i druga, te na taj način postali svjesni budućnosti koju počinju planirati. Pokazuju senzibilnost, uče prioritete, uče se razočaranju i kako ga prevladati.
Knjižnica koja je svojom poviješću bila sinonim intelektualaca i radničke klase postala je motivirajuća ustanova novih perspektiva politike i prakse studentima, koji su multimedijalnom suvremenom izložbom dali novi pogled na vrstu radništva.
Željka Turk Joksimović
Knjižnice grada Zagreba
zeljka.turk@gmail.com