Uoči velikog IFLA-ina zasjedanja ― satelitski skup u Monsu
/
Uoči ovogodišnjeg zasjedanja Međunarodne federacije knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) organiziran je, između brojnih drugih, satelitski sastanak u Monsu od 17. do 19. kolovoza 2023., tema kojega je iznimno važna ne samo za IFLA-u već i za druge profesionalne organizacije i ustanove u području knjižničarstva, dokumentalistike, arhivistike i muzeologije. Naime, IFLA-ina posebna skupina za povijest i ona za teoriju i istraživački rad zajedničkim su snagama prionule pripremama, a uz podršku Mundaneuma uspješno i održale trodnevni skup na kojemu se raspravljalo o očuvanju podrijetla profesionalnih organizacija s naglaskom na pristupe organizaciji, čuvanju i historiografiji dokumenata koji svjedoče o njihovoj povijesti. Uz predstavnike IFLA-inih radnih skupina, sudjelovali su predstavnici međunarodnog udruženja za informacijsku znanost i informacijske tehnologije (ASIST), Japanskoga knjižničarskog društva, Vatikanske knjižnice te pojedinci koji se bave povijesnim temama.
Skup je okupio povjesničare, arhiviste, knjižničare i predstavnike udruga koji su se usredotočili na razvoj historiografije knjižnica, knjižničarstva, informacijskih znanosti i dokumentacije s naglaskom na udruge i organizacije koje pridonose rastućoj važnosti knjižničarstva i informacijske znanosti na globalnom planu.
Muzej Mundaneum, smješten u Monsu (Belgija), bio je izvrstan domaćin koji je osigurao ne samo uvjete za rad i kolegijalno druženje već je sudionicima omogućio obilazak muzeja, kao i upoznavanje s filmom Françoise Levie o Paulu Otletu, čime je odana počast idejnim začetnicima muzeja ― Paulu Otletu i Henriju La Fontaineu.
Skup je postavio dva osnovna cilja:
1) pridonijeti razumijevanju stanja očuvanosti i dostupnosti povijesnih izvora za historiografiju knjižničarstva i organizacija u širem području informacijskih znanosti i tehnologije;
2) postaviti osnove za daljnje istraživanje povijesti organizacija u širem području informacijskih znanosti, od njihova nastanka u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću do danas.
Namjera radne skupine koja je osmislila program (Anna Maria Tammaro, Steven Witt, Jenny Bossaller, Peter Lor, Debby Schlachter i Tatjana Aparac-Jelušić) bila je, između ostaloga, usredotočiti se na digitalizaciju i kuratorske programe kako bi se uz pomoć novih tehnologija upozorilo na važnost i olakšao pristup povijesno vrijednim izvorima te omogućilo njihovo povezivanje, što je nesumnjivo važan doprinos pripremi za proslavu 100. IFLA-ine godišnjice.
Uz dva izvrsna pozvana predavača ― W. Boyda Raywarda, profesora emeritusa Sveučilišta Illinois, Urbana-Champaign, koji je predstavio rezultate svojega istraživanja o pojavi međunarodnog informacijskog poretka nakon Drugog svjetskog rata, i Alistaira Blacka, profesora emeritusa s istog sveučilišta, koji je upozorio na izvore koji govore u prilog razvijenoj arhivističkoj praksi svjetskih knjižničarskih i informacijskih udruženja, ali i na uočljive praznine odnosno nedopustivu amneziju u pogledu bilježenja vlastite povijesti, na programu je bilo nekoliko zanimljivih i vrijednih izlaganja. Ovom prigodom izdvajam izvrstan pregled Care Bertram o očuvanju povijesti najstarijeg knjižničarskog udruženja (Američkog knjižničarskog društva – ALA), izlaganja Petera Lora, koji istražuje povijest IFLA-e na međunarodnoj areni prije Drugog svjetskog rata, i Raffaelle Vincenti, koja je provela kroz institucijske zapise Vatikanske knjižnice, potom Mary Carroll i suradnika o nastojanjima da se dokumentira razvoj profesije školskih knjižničara u Australiji i Novom Zelandu, te izlaganje Jenny Bossaller i Tatjane Aparac-Jelušić o krhkosti povijesnih zapisa ASIST-a, ali i poduzetih napora kako bi se članovima osvijestila potreba za sustavnim bilježenjem i očuvanjem zapisa o prošlosti ASIST-a.
Naposljetku, dvadesetak sudionika skupa dogovorili su sljedeće korake prema zajedničkoj istraživačkoj metodologiji s ciljem ujednačavanja pristupa izradi baza podataka o povijesnim izvorima i intervjuiranja zaslužnika u području knjižničarstva kao priloga proslavi 100. IFLA-ine obljetnice.
Izlaganja će biti priređena za poseban broj časopisa IFLA Journal.
Tatjana Aparac-Jelušić
Skup je okupio povjesničare, arhiviste, knjižničare i predstavnike udruga koji su se usredotočili na razvoj historiografije knjižnica, knjižničarstva, informacijskih znanosti i dokumentacije s naglaskom na udruge i organizacije koje pridonose rastućoj važnosti knjižničarstva i informacijske znanosti na globalnom planu.
Muzej Mundaneum, smješten u Monsu (Belgija), bio je izvrstan domaćin koji je osigurao ne samo uvjete za rad i kolegijalno druženje već je sudionicima omogućio obilazak muzeja, kao i upoznavanje s filmom Françoise Levie o Paulu Otletu, čime je odana počast idejnim začetnicima muzeja ― Paulu Otletu i Henriju La Fontaineu.
Skup je postavio dva osnovna cilja:
1) pridonijeti razumijevanju stanja očuvanosti i dostupnosti povijesnih izvora za historiografiju knjižničarstva i organizacija u širem području informacijskih znanosti i tehnologije;
2) postaviti osnove za daljnje istraživanje povijesti organizacija u širem području informacijskih znanosti, od njihova nastanka u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću do danas.
Namjera radne skupine koja je osmislila program (Anna Maria Tammaro, Steven Witt, Jenny Bossaller, Peter Lor, Debby Schlachter i Tatjana Aparac-Jelušić) bila je, između ostaloga, usredotočiti se na digitalizaciju i kuratorske programe kako bi se uz pomoć novih tehnologija upozorilo na važnost i olakšao pristup povijesno vrijednim izvorima te omogućilo njihovo povezivanje, što je nesumnjivo važan doprinos pripremi za proslavu 100. IFLA-ine godišnjice.
Uz dva izvrsna pozvana predavača ― W. Boyda Raywarda, profesora emeritusa Sveučilišta Illinois, Urbana-Champaign, koji je predstavio rezultate svojega istraživanja o pojavi međunarodnog informacijskog poretka nakon Drugog svjetskog rata, i Alistaira Blacka, profesora emeritusa s istog sveučilišta, koji je upozorio na izvore koji govore u prilog razvijenoj arhivističkoj praksi svjetskih knjižničarskih i informacijskih udruženja, ali i na uočljive praznine odnosno nedopustivu amneziju u pogledu bilježenja vlastite povijesti, na programu je bilo nekoliko zanimljivih i vrijednih izlaganja. Ovom prigodom izdvajam izvrstan pregled Care Bertram o očuvanju povijesti najstarijeg knjižničarskog udruženja (Američkog knjižničarskog društva – ALA), izlaganja Petera Lora, koji istražuje povijest IFLA-e na međunarodnoj areni prije Drugog svjetskog rata, i Raffaelle Vincenti, koja je provela kroz institucijske zapise Vatikanske knjižnice, potom Mary Carroll i suradnika o nastojanjima da se dokumentira razvoj profesije školskih knjižničara u Australiji i Novom Zelandu, te izlaganje Jenny Bossaller i Tatjane Aparac-Jelušić o krhkosti povijesnih zapisa ASIST-a, ali i poduzetih napora kako bi se članovima osvijestila potreba za sustavnim bilježenjem i očuvanjem zapisa o prošlosti ASIST-a.
Naposljetku, dvadesetak sudionika skupa dogovorili su sljedeće korake prema zajedničkoj istraživačkoj metodologiji s ciljem ujednačavanja pristupa izradi baza podataka o povijesnim izvorima i intervjuiranja zaslužnika u području knjižničarstva kao priloga proslavi 100. IFLA-ine obljetnice.
Izlaganja će biti priređena za poseban broj časopisa IFLA Journal.
Tatjana Aparac-Jelušić