Svjetski dan hrane u Knjižnici Osnovne škole Borovo
Nezdrava hrana postala je u današnje vrijeme svakodnevni način prehrane ljudi i malo tko ne podliježe kupnji takve hrane što zbog pristupačne cijene, mirisa, okusa i/ili izgleda, atraktivnog pakiranja ili pak praktičnosti – kao nadomjestak za samostalnu pripremu jela zbog sve ubrzanijeg i dinamičnijeg načina života. Unatoč brojnim istraživanjima upravo o utjecaju nezdrave hrane na ljudsko zdravlje, velike svjetske kompanije koje se bave proizvodnjom takve vrste hrane bez ikakvih nutritivnih vrijednosti, uspiju i dalje naći različite, vrlo kreativne načine za uspješnu promociju i prodaju svojih proizvoda i ostvarivanje profita. Stoga se postavljaju pitanja što je to nezdrava hrana, koje vrste nezdrave hrane danas postoje te koja je uloga marketinga nezdrave hrane. Nezdrava hrana ili ”junk food”, ako bi se doslovno prevelo na hrvatski jezik “hrana smeće”, naziv je za hranu koja je visokokalorična, niske hranjive vrijednosti, s visokim udjelom šećera, masti i soli koja loše utječe na zdravlje čovjeka. Dakle, ne sadrži hranjive tvari kao što su vitamini, minerali, vlakna, bjelančevine i mnogi drugi sastojci koji su prijeko potrebni da naše tijelo bude zdravo i pravilno funkcionira. Prekomjerna tjelesna masa i debljina u djece jedan su od javnozdravstvenih prioriteta u Hrvatskoj. Prema podacima istraživanja “Europska inicijativa praćenja debljine u djece” (2019) u Republici Hrvatskoj 35% djece u dobi od osam godina živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Shodno tome, preventivno djelovanje od velike je važnosti. Upravo je tako nastala ideja o organizaciji radionice u prostoru školske knjižnice kako bi se obilježio Svjetski dan hrane (16. listopada).
Ciljevi radionice bili su prepoznati utjecaj reklama na ishranu potrošača, upoznati se s prehrambenim aditivima i osvijestiti važnost uspostavljanja zdravih prehrambenih navika. Učenici su po završetku radionice naučili analizirati medijske poruke na trima razinama (jezična, slikovna i emocionalna), prepoznati vrste aditiva na prehrambenim proizvodima, razlikovati zdravu od nezdrave hrane te izračunati i klasificirati količinu šećera u različitim pićima i hrani.
U okviru prve aktivnosti na samom početku radionice učenici su popunili upitnik s pitanjima o aditivima u prehrani i zdravlju. Analiza medijske poruke (reklame) poznatog lanca brze hrane na trima razinama na radnom listiću broj 1 bila je druga aktivnost na istoj radionici. Uslijedio je kraći teorijski dio koji se odnosio na upoznavanje s pojmom prehrambenih aditiva, zdrave i nezdrave hrane i E-brojevima. Istina ili laž bio je naziv treće aktivnosti. Učenicima su podijeljene kartice s izjavama koje su trebali rasporediti s obzirom na to smatraju li pojedinu izjavu istinitom ili lažnom.
U četvrtoj aktivnosti učenici su spojili kartice (vrste aditiva i prehrambeni proizvod) i tako istražili koji se aditivi nalaze u pojedinim prehrambenim proizvodima.
Istraživački zadatak i izrada plakata bili su peta aktivnost na istoj radionici. Voditelj radionice unaprijed je pripremio nekoliko praznih boca različitih popularnih bezalkoholnih pića, a učenici su ispunili tablicu u kojoj su rasporedilii sva pića (na prvo mjesto stavili su ono s najviše šećera, a na zadnje mjesto ono s najmanje šećera) – prema intuiciji, bez prethodnog mjerenja. To je postala jedna od hipoteza istraživačkog rada koji su radili u skupini (3-5 članova). Udio šećera izražen je na 100 ml.
U sljedećoj aktivnosti iščitavali su udio šećera u pojedinom piću i podatke bilježili u tablicu. Na kraju su u skupinama oblikovali zaključke.
Rezultate istraživačkog rada objedinili su u formi plakata u digitalnom alatu Canva.
Na kraju radionice učenici su usmeno iznijeli svoje dojmove. Svidjela im se dinamika izvođenja radionice koja se postigla čestim izmjenama aktivnosti i miješanjem grupa. Većina učenika zainteresirana je za ovakav oblik izvođenja radionica s istraživačkim radom, a dokaz tome su i brojna dodatna pitanja koja su postavljali. Više o održanoj radionici može se pročitati na poveznici:
https://sites.google.com/view/virtualnabibliotekaoborovo/radionice/%C5%A1to-zaista-jedemo.
U okviru prve aktivnosti na samom početku radionice učenici su popunili upitnik s pitanjima o aditivima u prehrani i zdravlju. Analiza medijske poruke (reklame) poznatog lanca brze hrane na trima razinama na radnom listiću broj 1 bila je druga aktivnost na istoj radionici. Uslijedio je kraći teorijski dio koji se odnosio na upoznavanje s pojmom prehrambenih aditiva, zdrave i nezdrave hrane i E-brojevima. Istina ili laž bio je naziv treće aktivnosti. Učenicima su podijeljene kartice s izjavama koje su trebali rasporediti s obzirom na to smatraju li pojedinu izjavu istinitom ili lažnom.
Istraživački zadatak i izrada plakata bili su peta aktivnost na istoj radionici. Voditelj radionice unaprijed je pripremio nekoliko praznih boca različitih popularnih bezalkoholnih pića, a učenici su ispunili tablicu u kojoj su rasporedilii sva pića (na prvo mjesto stavili su ono s najviše šećera, a na zadnje mjesto ono s najmanje šećera) – prema intuiciji, bez prethodnog mjerenja. To je postala jedna od hipoteza istraživačkog rada koji su radili u skupini (3-5 članova). Udio šećera izražen je na 100 ml.
U sljedećoj aktivnosti iščitavali su udio šećera u pojedinom piću i podatke bilježili u tablicu. Na kraju su u skupinama oblikovali zaključke.
Rezultate istraživačkog rada objedinili su u formi plakata u digitalnom alatu Canva.
https://sites.google.com/view/virtualnabibliotekaoborovo/radionice/%C5%A1to-zaista-jedemo.