Digitalna ravnoteža u Knjižnici Osnovne škole Borovo
Tehnologija se uvukla u sve pore naših života. Od pametnih kućanskih uređaja do pametnih telefona od kojih se ne odvajamo ni u krevetu. No, problem je kad tehnologija u potpunosti preuzme naše živote, pa zaboravimo vrijeme posvetiti ljudima oko nas. Korištenje brojnih uređaja i povezanost u digitalnom svijetu danas su dio svakodnevnice i normalno je da pratimo događanja, istražujemo i pronalazimo informacije na internetu. Upravo iz tog razloga došao sam na ideju organiziranja predavanja i radionice za učenike viših razreda u prostoru školske knjižnice na temu digitalne detoksikacije.
Ciljevi radionice bili su - kako prepoznati utjecaj prekomjerne uporabe digitalnih uređaja na zdravlje, pronaći “zlatnu sredinu“, upoznati se sa strategijama za smanjenje digitalne ovisnosti i osvijestiti važnost uspostavljanja ravnoteže između online i offline aktivnosti.
Učenici će moći na kraju ove radionice definirati digitalnu detoksikaciju, spoznati vrijeme kada nam je ona potrebna, znati koristiti alate i metode, kao i razumjeti važnost i ulogu digitalne detoksikacije za vlastitu dobrobit i odnose.
Na samom početku radionice kod prve aktivnosti, upitao sam učenike koliko osjećaju stisku s vremenom: imaju li osjećaj da imaju previše obaveza i kojih, kako uspijevaju organizirati učenje, hobije i slobodno vrijeme, pored svojih redovnih školskih obaveza. Velika većina ih je odgovorila da im nedostaje vremena. Zatim sam im postavio pitanje koliko im u danu nedostaje minuta/sati i za koje aktivnosti bi htjeli imati više vremena. Najčešće odgovore zapisali smo na ploču, a oni glase: spavanje, druženje, učenje, sportske aktivnosti.
Zatim sam ih upitao imaju li prijedlog kako naći više vremena u danu, bi li neke aktivnosti smanjili ili uklonili. Velika većina odgovorila je da bi smanjili učenje, a neznatan broj njih vrijeme koje provode pred ekranima.
Kod druge aktivnosti učenici su samostalno trebali determinirati pojam digitalne detoksikacije svojim riječima, odnosno što ona znači.
Zajedno smo došli do zaključka da se digitalna detoksikacija odnosi na vremensko razdoblje kada se dobrovoljno uzdržavamo od upotrebe elektroničkih uređaja povezanih na Internet, poput pametnih telefona i računala.
Najčešće metode digitalne detoksikacije su: brisanje mobilnih aplikacija, uzimanje predaha od korištenja mobitela, ograničavanje vremena u uporabi digitalnih uređaja, isključivanje notifikacija, uklanjanje mobitela iz spavaće sobe.
Kod treće aktivnosti za prikupljanje podataka o digitalnoj detoksikaciji kod naših učenika korištena je metoda ankete u digitalnom obliku pomoću Google obrasca. U istoj anketi ukupno je sudjelovalo 120 učenika viših razreda naše škole. Daleko najviše učenika koristi mobitel, a zanimljivo je da je na drugom mjestu pametni sat. Najviše učenika koristi digitalne uređaje više od 10 sati dnevno. Većina učenika odgovara da bi bilo poželjno smanjiti vrijeme korištenja digitalnih uređaja i da su prekomjerno vezani uz njih. Daleko najviše učenika odgovara da imaju problema sa spavanjem, na drugom mjestu su poteškoće s koncentracijom i fokusom na druge aktivnosti, dok je na trećem mjestu glavobolja, bolovi u vratu, leđima ili zglobovima, problemi s vidom, osjećaj anksioznosti i na posljednjem je mjestu osjećaj depresije.
U četvrtoj aktivnosti učenici su tjedan dana prije održavanja radionice u knjižnici dobili od knjižničara radni list na temu izazova digitalne detoksikacije.
Nakon rješavanja zadataka od kuće, u školskoj knjižnici su na radionici refleksijom iskazali što im je bio problem u primjeni izazova.
Kako se digitalno detoksicirati? Postoji osam učinkovitih strategija za uspjeh u smanjenju vremena provedenog pred ekranom i promicanje zdravije ravnoteže u životu: postaviti jasne granice, dati prioritet aktivnostima daleko od ekrana, primijeniti pravilo 20-20-20, stvoriti zone bez tehnologije, koristiti aplikacije za praćenje vremena pred ekranom, planirati aktivnosti na otvorenom, usredotočiti se na sastanke uživo, uspostaviti digitalnu detoksikaciju.
Na samom kraju radionice, u posljednjoj aktivnosti, učenici su podijeljeni u grupe po četiri učenika. Rad je timski, što znači da su trebali odrediti vođu tima, člana koji će pisati, člana koji će crtati i člana koji će prezentirati rad pred cijelim odjeljenjem.
Zadatak je bio osmisliti i stvoriti vlastiti PLAN ZA RAVNOTEŽU IZMEĐU ONLINE I OFFLINE AKTIVNOSTI. Isti plan trebali su prezentirati pomoću plakata pred cijelim odjeljenjem. Najbolji radovi prikazani su u izložbenom prostoru školske knjižnice škole.
Po završetku ove radionice učenici su iznenađeni spoznajom koliko stvarno vremena provode na digitalnim uređajima i strože promišljaju o količini vremena provedenom na istima, a kada primijete znakove digitalne preopterećenosti svjesni su da je potrebno provoditi digitalnu detoksikaciju alatima i metodama naučenim na ovoj radionici.
Više o cijeloj radionice na poveznici: https://sites.google.com/view/virtualnabibliotekaoborovo/dani-medijske-pismenosti/dmp-2024-godine
Ciljevi radionice bili su - kako prepoznati utjecaj prekomjerne uporabe digitalnih uređaja na zdravlje, pronaći “zlatnu sredinu“, upoznati se sa strategijama za smanjenje digitalne ovisnosti i osvijestiti važnost uspostavljanja ravnoteže između online i offline aktivnosti.
Učenici će moći na kraju ove radionice definirati digitalnu detoksikaciju, spoznati vrijeme kada nam je ona potrebna, znati koristiti alate i metode, kao i razumjeti važnost i ulogu digitalne detoksikacije za vlastitu dobrobit i odnose.
Na samom početku radionice kod prve aktivnosti, upitao sam učenike koliko osjećaju stisku s vremenom: imaju li osjećaj da imaju previše obaveza i kojih, kako uspijevaju organizirati učenje, hobije i slobodno vrijeme, pored svojih redovnih školskih obaveza. Velika većina ih je odgovorila da im nedostaje vremena. Zatim sam im postavio pitanje koliko im u danu nedostaje minuta/sati i za koje aktivnosti bi htjeli imati više vremena. Najčešće odgovore zapisali smo na ploču, a oni glase: spavanje, druženje, učenje, sportske aktivnosti.
Zatim sam ih upitao imaju li prijedlog kako naći više vremena u danu, bi li neke aktivnosti smanjili ili uklonili. Velika većina odgovorila je da bi smanjili učenje, a neznatan broj njih vrijeme koje provode pred ekranima.
Kod druge aktivnosti učenici su samostalno trebali determinirati pojam digitalne detoksikacije svojim riječima, odnosno što ona znači.
Zajedno smo došli do zaključka da se digitalna detoksikacija odnosi na vremensko razdoblje kada se dobrovoljno uzdržavamo od upotrebe elektroničkih uređaja povezanih na Internet, poput pametnih telefona i računala.
Najčešće metode digitalne detoksikacije su: brisanje mobilnih aplikacija, uzimanje predaha od korištenja mobitela, ograničavanje vremena u uporabi digitalnih uređaja, isključivanje notifikacija, uklanjanje mobitela iz spavaće sobe.
Kod treće aktivnosti za prikupljanje podataka o digitalnoj detoksikaciji kod naših učenika korištena je metoda ankete u digitalnom obliku pomoću Google obrasca. U istoj anketi ukupno je sudjelovalo 120 učenika viših razreda naše škole. Daleko najviše učenika koristi mobitel, a zanimljivo je da je na drugom mjestu pametni sat. Najviše učenika koristi digitalne uređaje više od 10 sati dnevno. Većina učenika odgovara da bi bilo poželjno smanjiti vrijeme korištenja digitalnih uređaja i da su prekomjerno vezani uz njih. Daleko najviše učenika odgovara da imaju problema sa spavanjem, na drugom mjestu su poteškoće s koncentracijom i fokusom na druge aktivnosti, dok je na trećem mjestu glavobolja, bolovi u vratu, leđima ili zglobovima, problemi s vidom, osjećaj anksioznosti i na posljednjem je mjestu osjećaj depresije.
U četvrtoj aktivnosti učenici su tjedan dana prije održavanja radionice u knjižnici dobili od knjižničara radni list na temu izazova digitalne detoksikacije.
Kako se digitalno detoksicirati? Postoji osam učinkovitih strategija za uspjeh u smanjenju vremena provedenog pred ekranom i promicanje zdravije ravnoteže u životu: postaviti jasne granice, dati prioritet aktivnostima daleko od ekrana, primijeniti pravilo 20-20-20, stvoriti zone bez tehnologije, koristiti aplikacije za praćenje vremena pred ekranom, planirati aktivnosti na otvorenom, usredotočiti se na sastanke uživo, uspostaviti digitalnu detoksikaciju.
Na samom kraju radionice, u posljednjoj aktivnosti, učenici su podijeljeni u grupe po četiri učenika. Rad je timski, što znači da su trebali odrediti vođu tima, člana koji će pisati, člana koji će crtati i člana koji će prezentirati rad pred cijelim odjeljenjem.
Zadatak je bio osmisliti i stvoriti vlastiti PLAN ZA RAVNOTEŽU IZMEĐU ONLINE I OFFLINE AKTIVNOSTI. Isti plan trebali su prezentirati pomoću plakata pred cijelim odjeljenjem. Najbolji radovi prikazani su u izložbenom prostoru školske knjižnice škole.
Više o cijeloj radionice na poveznici: https://sites.google.com/view/virtualnabibliotekaoborovo/dani-medijske-pismenosti/dmp-2024-godine