Čarolija izgovorene riječi u Mjesecu hrvatske knjige
Tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige podsjetila je na moć priča u ljudskim životima. Pod sloganom “Pričaj mi…“, u fokusu ove nacionalne manifestacije posvećene knjizi i čitanju, održanoj od 15. listopada do 15. studenog, bila je važnost priča i pripovijedanja – posebice onih književnih vrsta koje pripadaju usmenoj književnosti, a kojima se tradicijska kultura čuva i prenosi, kao i važnost koju pripovjedači i pripovijedanje imaju danas.
Pričanje priča, jedna od najstarijih vještina ljudske civilizacije, neodvojivo je od okoline u kojoj se događa te svoj pravi smisao ostvaruje tek u “komunikaciji“ s publikom – onima koji (aktivno) slušaju. Naglasak je stavljen i na ovaj važan dio komunikacijskog procesa, umijeće koje, u ubrzanom svijetu u kojemu živimo, prepunom informacija i sadržaja, sve češće zapostavljamo.
Vizualni identitet ovogodišnje manifestacije likovno je oblikovala dizajnerica i ilustratorica Katarina Matković, a kao ambasadorica je odabrana pripovjedačica i književnica Srebrenka Peregrin.
A da je tema bila inspirativna, pokazale su i brojke – 300 sudionika, ponajviše narodne i školske knjižnice, prijavilo je ukupno 2065 programa. Tako su se posjetitelji družili s brojnim književnicima i književnicama, razgovarali o pročitanim knjigama, pisali, pričali i slušali priče, razvijali vještine pripovijedanja i učili kako bolje komunicirati.
Manifestacija je službeno i svečano otvorena u novoj zgradi Gradske knjižnice Rijeka 15. listopada, nakon čega je u cijeloj Hrvatskoj započelo održavanje programa. Osim pojedinačnih događanja u lokalnim sredinama, manifestacija je imala i sedam središnjih programa održanih na nacionalnoj razini. Jedan od njih bila je “Šetnja s Ivanom“, organizirana u čast hrvatske spisateljice i pripovjedačice Ivane Brlić-Mažuranić, čija je 150. obljetnica rođenja obilježena ove godine, a održala se, u za nju tri značajna grada – Ogulinu, Slavonskom Brodu i Zagrebu. Riječ je o pripovjednim šetnjama koje su obuhvatile brojne zanimljivosti iz Ivanina života, ali i ulomke njezinih priča koje su posjetitelje vratili u djetinjstvo. Šetnju je u Ogulinu organizirao Centar za posjetitelje “Ivanina kuća bajke“, u Slavonskom Brodu Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda i Kuća Brlić u suradnji s Kazališnom družinom “Ivana Brlić-Mažuranić“, a u Zagrebu Programski i organizacijski odbor manifestacije i Knjižnice grada Zagreba.
Pod nazivom “Ulovi se za riječ" održano je šest večeri pripovijedanja (storytellinga) u četiri grada. Večeri su bile inspirirane Svjetskim danom pripovijedanja, čija je ovogodišnja tema bila izgradnja mostova, a tijekom kojih su pripovjedačice i pripovjedači pričali neku svoju priču, osobnu ili izmišljenu. Vještinom kazivanja slušateljima u publici izmamili su osmijeh, rasplakali ih ili pružili blagotvorne riječi utjehe, a možda i potaknuli da naprave nešto hrabro i dobro. Ove su večeri organizirane u Narodnoj knjižnici Grad u Dubrovniku, u Knjižnici “Nikola Zrinski“ Čakovcu u suradnji s Gimnazijom Josipa Slavenskog; u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, u suradnji s Volonterskim centrom Zagreb, u Knjižnici Dubrava u Zagrebu, u kafiću “Botaničar” u Zagrebu u organizaciji Knjižnica grada Zagreba te u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu, u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca.
I ove je godine održan Nacionalni kviz za poticanje čitanja, natjecanje organizirano kako bi se dodatno potaknulo čitanje kod mladih, učenika viših razreda osnovne škole, pod nazivom “Velike male priče“. Kvizom su bile predstavljene ilustrirana priča i dvije slikovnice: “Tminice“ Igora Rajkija, “Gdje se skriva Vedran?“ Ive Bezinović-Haydon i “Menažerija“ Ivane Brlić-Mažuranić, kako bi se ukazalo na važnost slikovnice kao vrste koja spaja književni i likovni izraz, često progovarajući o važnim životnim temama, a koja se u javnosti nerijetko doživljava kao štivo namijenjeno djeci najmlađe dobi. Završnica kviza, održana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 15. studenoga, ujedno je bila i službeni završetak manifestacije, okupivši velik broj djece koja su u programu slušala priče i saznala pobjednike.
Aktivno je bilo i na Facebook stranici Mjeseca hrvatske knjige na kojoj je objavljivan sadržaj vezan za ovogodišnju temu, poput preporuka za čitanje knjiga koje se bave pripovijedanjem, kao i videozapisi pristigli na Booktube, također jedan od središnjih programa. U odnosu na prošlu godinu, puno je više sudionika prepoznalo ovu društvenu mrežu “označujući” stranicu što je doprinijelo većoj vidljivosti i interakciji s pratiteljima.
U sadržajnih mjesec dana ova je književna manifestacija podsjetila brojnu publiku na ljepotu i čaroliju izgovorene riječi te na važnost slušanja, ali i na brojne blagodati koje nam pripovijedanje daje, od najranije životne dobi. Najvažnije, podsjetila nas je na priče, sastavni dio naših života, kojima prenosimo iskustva, koje nas pokreću i povezuju te pomoću kojih pronalazimo smisao u svijetu oko nas. Ukazala je i na one koji se pripovijedanjem profesionalno bave potičući zajedništvo i podsjećajući nas na snagu riječi i priča kao alata za razumijevanje i promjenu.
Pričanje priča, jedna od najstarijih vještina ljudske civilizacije, neodvojivo je od okoline u kojoj se događa te svoj pravi smisao ostvaruje tek u “komunikaciji“ s publikom – onima koji (aktivno) slušaju. Naglasak je stavljen i na ovaj važan dio komunikacijskog procesa, umijeće koje, u ubrzanom svijetu u kojemu živimo, prepunom informacija i sadržaja, sve češće zapostavljamo.
Vizualni identitet ovogodišnje manifestacije likovno je oblikovala dizajnerica i ilustratorica Katarina Matković, a kao ambasadorica je odabrana pripovjedačica i književnica Srebrenka Peregrin.
A da je tema bila inspirativna, pokazale su i brojke – 300 sudionika, ponajviše narodne i školske knjižnice, prijavilo je ukupno 2065 programa. Tako su se posjetitelji družili s brojnim književnicima i književnicama, razgovarali o pročitanim knjigama, pisali, pričali i slušali priče, razvijali vještine pripovijedanja i učili kako bolje komunicirati.
Manifestacija je službeno i svečano otvorena u novoj zgradi Gradske knjižnice Rijeka 15. listopada, nakon čega je u cijeloj Hrvatskoj započelo održavanje programa. Osim pojedinačnih događanja u lokalnim sredinama, manifestacija je imala i sedam središnjih programa održanih na nacionalnoj razini. Jedan od njih bila je “Šetnja s Ivanom“, organizirana u čast hrvatske spisateljice i pripovjedačice Ivane Brlić-Mažuranić, čija je 150. obljetnica rođenja obilježena ove godine, a održala se, u za nju tri značajna grada – Ogulinu, Slavonskom Brodu i Zagrebu. Riječ je o pripovjednim šetnjama koje su obuhvatile brojne zanimljivosti iz Ivanina života, ali i ulomke njezinih priča koje su posjetitelje vratili u djetinjstvo. Šetnju je u Ogulinu organizirao Centar za posjetitelje “Ivanina kuća bajke“, u Slavonskom Brodu Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda i Kuća Brlić u suradnji s Kazališnom družinom “Ivana Brlić-Mažuranić“, a u Zagrebu Programski i organizacijski odbor manifestacije i Knjižnice grada Zagreba.
Čarolija izgovorene riječi 1
Pod nazivom “Ulovi se za riječ" održano je šest večeri pripovijedanja (storytellinga) u četiri grada. Večeri su bile inspirirane Svjetskim danom pripovijedanja, čija je ovogodišnja tema bila izgradnja mostova, a tijekom kojih su pripovjedačice i pripovjedači pričali neku svoju priču, osobnu ili izmišljenu. Vještinom kazivanja slušateljima u publici izmamili su osmijeh, rasplakali ih ili pružili blagotvorne riječi utjehe, a možda i potaknuli da naprave nešto hrabro i dobro. Ove su večeri organizirane u Narodnoj knjižnici Grad u Dubrovniku, u Knjižnici “Nikola Zrinski“ Čakovcu u suradnji s Gimnazijom Josipa Slavenskog; u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, u suradnji s Volonterskim centrom Zagreb, u Knjižnici Dubrava u Zagrebu, u kafiću “Botaničar” u Zagrebu u organizaciji Knjižnica grada Zagreba te u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu, u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca.
Čarolija izgovorene riječi 2
I ove je godine održan Nacionalni kviz za poticanje čitanja, natjecanje organizirano kako bi se dodatno potaknulo čitanje kod mladih, učenika viših razreda osnovne škole, pod nazivom “Velike male priče“. Kvizom su bile predstavljene ilustrirana priča i dvije slikovnice: “Tminice“ Igora Rajkija, “Gdje se skriva Vedran?“ Ive Bezinović-Haydon i “Menažerija“ Ivane Brlić-Mažuranić, kako bi se ukazalo na važnost slikovnice kao vrste koja spaja književni i likovni izraz, često progovarajući o važnim životnim temama, a koja se u javnosti nerijetko doživljava kao štivo namijenjeno djeci najmlađe dobi. Završnica kviza, održana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 15. studenoga, ujedno je bila i službeni završetak manifestacije, okupivši velik broj djece koja su u programu slušala priče i saznala pobjednike.
Aktivno je bilo i na Facebook stranici Mjeseca hrvatske knjige na kojoj je objavljivan sadržaj vezan za ovogodišnju temu, poput preporuka za čitanje knjiga koje se bave pripovijedanjem, kao i videozapisi pristigli na Booktube, također jedan od središnjih programa. U odnosu na prošlu godinu, puno je više sudionika prepoznalo ovu društvenu mrežu “označujući” stranicu što je doprinijelo većoj vidljivosti i interakciji s pratiteljima.
U sadržajnih mjesec dana ova je književna manifestacija podsjetila brojnu publiku na ljepotu i čaroliju izgovorene riječi te na važnost slušanja, ali i na brojne blagodati koje nam pripovijedanje daje, od najranije životne dobi. Najvažnije, podsjetila nas je na priče, sastavni dio naših života, kojima prenosimo iskustva, koje nas pokreću i povezuju te pomoću kojih pronalazimo smisao u svijetu oko nas. Ukazala je i na one koji se pripovijedanjem profesionalno bave potičući zajedništvo i podsjećajući nas na snagu riječi i priča kao alata za razumijevanje i promjenu.