“Hrvatska vinska kultura“ Tanje Baran predstavljena u Kaštelima
Znanstveno-popularna monografija “Hrvatska vinska kultura“ autorice dr. sc. Tanje Baran predstavljena je u Nadbiskupovu kaštelu u Kaštel Sućurcu u srijedu 26. lipnja 2024. u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela.
Uz autoricu, koja je naslovna docentica na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, ali i novinarka, radijska voditeljica i glavna urednica Radija Sljeme HRT-a, monografiju je predstavila Renata Dobrić, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela. U glazbenom programu su nastupili Miroslav Miše, Marija Miše i Radenko Lovre Jokić pjevajući vinske pjesme iz svih hrvatskih krajeva. Predstavljanju ove iznimno vrijedne i zanimljive monografije, u kojoj autorica Tanja Baran kao autohtonu sortu spominje i Kaštelanski crljenak, koji u SAD-u nosi nasiv Zinfandel, odazvalo se i desetak kaštelanskih vinara pa su tako neka od svojih vina ovom prilikom izložili: Anton Kovač, Ivan Kovač, Ante i Anita Kuzmanić, Ivica Milan, Marin Milan, Ivan i Vlado Perišin, Neven Vuina i ostali.
Prema riječima autorice monografije “Hrvatska vinska kultura“, značajnije knjige kulturološkog, identitetskog sadržaja vezane uz vino u novije doba u Hrvatskoj nemamo, a taj sadržaj uljudbe uz vino sveobuhvatno se prikazuje u predstavljanoj monografiji. Opisuje se razvoj vinske kulture u svijetu i utjecaj na hrvatsku vinsku kulturu, kako su Hrvati od dolaska na današnje prostore u VII. stoljeću prihvatili vinovu lozu kao svoju, i to na gotovo cjelokupnom hrvatskom prostoru. U knjizi se zatim govori o mnogim vinogradarskim običajima diljem domovine, o vinskim svecima, vinu u Bibliji, pijačkim klubovima, društvima, vinskim regulama, hrvatskoj vinskoj kulturi u umjetnostima: književnosti, likovnosti (kiparstvo, slikarstvo, karikatura, fotografija, primijenjeni dizajn) i glazbi. Posebnost knjige su opisi, ali i cjelovito objavljene vinsko-pajdaške regule: Križevački štatuti, Varaždinski fureš, Zagrebačka puntarija, Ivanečka smešancija, Krapinski vandrček, Turopoljski štatuti, Koprivničke regule i Svetojanska lumparija, kao i Veliki ritual o krštenju mošta koji se izvodi na cjelokupnom hrvatskom prostoru.
“Sve vinske tradicije nisu jednako zastupljene u cijeloj Hrvatskoj, ali nema hrvatskoga kraja u kojem nemamo nešto vezano uz vino. Zaključujem odmah u uvodu da je vino kao nogomet, o njemu svi sve znaju, o njemu svi imaju mišljenje, i svi su najbolji izbornici. Svi su bili u nekoj dobroj konobi, svi su pili dobro vino, svi su bili u vinskom podrumu ili u nekoj kleti… Život uz vino, uljudba uz vino i zajedništvo uz vino ono je što je meni kao autorici bilo najvažnije u ovoj knjizi, sama kapljica mi je manje bitna“, objasnila je autorica Tanja Baran.
“Ovom knjigom znanstvenica povezuje hrvatski sjever i jug, istok i zapad. Ona je u ovoj knjizi sveobuhvatno prikazala vinsku kulturu od VII. stoljeća, otkako su Hrvati došli na današnje prostore. Posebno je to važno za ove naše prostore koji su kolijevka hrvatske državnosti. Ovom pričom predstavljamo i naše kaštelanske vinare, drago nam je da je u knjizi zastupljen i naš autohtoni Kaštelanski crljenak s našim vinogradima podno Kozjaka“, istaknula je ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela Renata Dobrić, uputivši pritom zahvalu direktorici Turističke zajednice Grada Kaštela Nadi Maršić na pomoći prilikom organizacije.
Svečanost je obogaćena interpretacijom vinskih stihova poznatih hrvatskih književnika te kaštelanskom zdravicom i zdravicom po “Križevačkim štatutima“, najpoznatijim hrvatskim vinsko-pajdaškim regulama.
Hrvatska vinska kultura-Tanja Baran-Gradska knjižnica Kaštela
Uz autoricu, koja je naslovna docentica na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, ali i novinarka, radijska voditeljica i glavna urednica Radija Sljeme HRT-a, monografiju je predstavila Renata Dobrić, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela. U glazbenom programu su nastupili Miroslav Miše, Marija Miše i Radenko Lovre Jokić pjevajući vinske pjesme iz svih hrvatskih krajeva. Predstavljanju ove iznimno vrijedne i zanimljive monografije, u kojoj autorica Tanja Baran kao autohtonu sortu spominje i Kaštelanski crljenak, koji u SAD-u nosi nasiv Zinfandel, odazvalo se i desetak kaštelanskih vinara pa su tako neka od svojih vina ovom prilikom izložili: Anton Kovač, Ivan Kovač, Ante i Anita Kuzmanić, Ivica Milan, Marin Milan, Ivan i Vlado Perišin, Neven Vuina i ostali.
Hrvatska vinska kultura-Tanja Baran-Kaštelanski crljenak-Gradska knjižnica Kaštela
Prema riječima autorice monografije “Hrvatska vinska kultura“, značajnije knjige kulturološkog, identitetskog sadržaja vezane uz vino u novije doba u Hrvatskoj nemamo, a taj sadržaj uljudbe uz vino sveobuhvatno se prikazuje u predstavljanoj monografiji. Opisuje se razvoj vinske kulture u svijetu i utjecaj na hrvatsku vinsku kulturu, kako su Hrvati od dolaska na današnje prostore u VII. stoljeću prihvatili vinovu lozu kao svoju, i to na gotovo cjelokupnom hrvatskom prostoru. U knjizi se zatim govori o mnogim vinogradarskim običajima diljem domovine, o vinskim svecima, vinu u Bibliji, pijačkim klubovima, društvima, vinskim regulama, hrvatskoj vinskoj kulturi u umjetnostima: književnosti, likovnosti (kiparstvo, slikarstvo, karikatura, fotografija, primijenjeni dizajn) i glazbi. Posebnost knjige su opisi, ali i cjelovito objavljene vinsko-pajdaške regule: Križevački štatuti, Varaždinski fureš, Zagrebačka puntarija, Ivanečka smešancija, Krapinski vandrček, Turopoljski štatuti, Koprivničke regule i Svetojanska lumparija, kao i Veliki ritual o krštenju mošta koji se izvodi na cjelokupnom hrvatskom prostoru.
“Sve vinske tradicije nisu jednako zastupljene u cijeloj Hrvatskoj, ali nema hrvatskoga kraja u kojem nemamo nešto vezano uz vino. Zaključujem odmah u uvodu da je vino kao nogomet, o njemu svi sve znaju, o njemu svi imaju mišljenje, i svi su najbolji izbornici. Svi su bili u nekoj dobroj konobi, svi su pili dobro vino, svi su bili u vinskom podrumu ili u nekoj kleti… Život uz vino, uljudba uz vino i zajedništvo uz vino ono je što je meni kao autorici bilo najvažnije u ovoj knjizi, sama kapljica mi je manje bitna“, objasnila je autorica Tanja Baran.
“Ovom knjigom znanstvenica povezuje hrvatski sjever i jug, istok i zapad. Ona je u ovoj knjizi sveobuhvatno prikazala vinsku kulturu od VII. stoljeća, otkako su Hrvati došli na današnje prostore. Posebno je to važno za ove naše prostore koji su kolijevka hrvatske državnosti. Ovom pričom predstavljamo i naše kaštelanske vinare, drago nam je da je u knjizi zastupljen i naš autohtoni Kaštelanski crljenak s našim vinogradima podno Kozjaka“, istaknula je ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela Renata Dobrić, uputivši pritom zahvalu direktorici Turističke zajednice Grada Kaštela Nadi Maršić na pomoći prilikom organizacije.
Hrvatska vinska kultura-Tanja Baran-Renata Dobrić-Kaštelanski crljenak-Gradska knjižnica Kaštela-GKK-sudionici promocije i dio publike
Svečanost je obogaćena interpretacijom vinskih stihova poznatih hrvatskih književnika te kaštelanskom zdravicom i zdravicom po “Križevačkim štatutima“, najpoznatijim hrvatskim vinsko-pajdaškim regulama.
Foto: Marko Moravec (Portal grada Kaštela)