19. međunarodni stručni skup “Knjižnica – središte znanja i zabave!“ na temu “Povratak jednostavnosti! Narodne knjižnice i novi europski Bauhaus“
Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić“, uz svoju redovnu djelatnost narodne knjižnice od 1993. godine, obnaša i ulogu Središnje knjižnice Slovenaca u Hrvatskoj. Program rada knjižnice sastoji se od nabave knjižne i neknjižne građe na slovenskom jeziku te obrade i pružanja građe na uporabu korisnicima. Organiziranjem raznovrsnih kulturnih programa u obliku tribina, predavanja, izložbi te ostalih aspekata kulturnih aktivnosti, međuknjižničnom posudbom te suradnjom sa slovenskim društvima, knjižnica ostvaruje mogućnost prezentiranja programa i dostupnost svim pripadnicima slovenske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Knjižnica Mirana Jarca iz Novog Mesta ima ključnu ulogu u razvoju Središnje knjižnice Slovenaca u Republici Hrvatskoj. Prije 30 godina inicirala je njezino osnivanje, aktivno podupirala njezin rad te sudjelovala u svim knjižničnim događanjima, omogućujući razvoj i jačanje povezanosti stanovništva prekograničnog područja. Suradnja dviju knjižnica dodatno je osnažena organizacijom međunarodnog stručnog skupa knjižničara “Knjižnica – središte znanja i zabave“. Skup se organizira naizmjenično – svake godine jedna knjižnica preuzima ulogu domaćina i organizatora. Tradicija skupa seže još u 2004. godinu, organiziranjem prvog skupa u Novome Mestu.
U četvrtak, 7. studenoga 2024. godine u Knjižnici Mirana Jarca u Novom Mestu održan je 19. po redu stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem, posvećen temi narodnih knjižnica i Novom europskom Bauhausu. Sudionici skupa raspravljali su o novom europskom Bauhausu, inicijativi koja je pokrenuta 2020. godine od strane Europske komisije s ciljem društvenog preoblikovanja.
Kako se narodne knjižnice mogu odazvati pozivu za društvenim preoblikovanjem? Knjižnice već svojim osnovnim djelovanjem prilagođavaju svoje aktivnosti, iako to često prolazi gotovo neprimijećeno. Knjižnice su riznice znanja koje oblikuju pojedince. One nude prostor za obrazovanje, očuvanje kulturne baštine, skrb za ranjive skupine stanovništva, potiču digitalizaciju i ekologiju te promiču građansku znanost. Kako knjižnice provode ove aktivnosti i koja je njihova uloga u lokalnoj zajednici? Mogu li ponuditi još više? Kakva bi bila njihova uloga u novom europskom Bauhausu?
To su samo neka od pitanja na koja smo nastojali odgovoriti na ovom stručnom skupu, čiji je moto bio “Povratak jednostavnosti“. Ovaj izraz je prije stotinu godina označavao jednu od avangardnih strategija, koja je bila odgovor na umjetnost kao kritiku postojećeg društvenog poretka. Slično tome, Novi europski Bauhaus poziva se na povijesnu europsku avangardu, koja se rodila u umjetnosti kao odgovor na Prvi svjetski rat i želju za izgradnjom novog svijeta. Pokreti avangarde okupljali su umjetnike različitih disciplina koji su cjelovito promišljali društvenu stvarnost. Stručnjaci s različitih humanističkih i društvenih područja kroz predavanja su obradili teme vezane uz vrijednosti održivosti, estetike i uključivanja, koje su ključni stupovi novog europskog Bauhausa.
Nakon uvodnih riječi ravnatelja Knjižnice Mirana Jarca, Luke Blažiča, ravnateljice karlovačke knjižnice, Kristine Čunović, zamjenika gradonačelnika Grada Novog Mesta, Urbana Kramarja te Maje Adžije, više savjetnice iz Službe za arhivsku i knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, prvo predavanje pod nazivom “Avangardne strategije protiv produkcionizma, automatizacije i standardizacije“ održala je prof. dr. Kristina Pranjić s Univerze u Novoj Gorici. Prof. dr. Pranjić u svom je izlaganju istaknula naslijeđe povijesnih avangardi i njihovu aktualnost u suvremenim projektima poput novog europskog Bauhausa. U današnjem kontekstu, ovaj projekt koristi estetiku avangarde za stvaranje “ljepših, održivih i inkluzivnih“ rješenja. Predavačica je istraživala nudi li Novi europski Bauhaus stvarne promjene ili samo reproducira stare koncepte napretka koji se udaljavaju od radikalnosti avangarde. Posebnu je pozornost posvetila ulozi knjižnica u digitalnom ekosustavu, koji se protive standardizaciji i automatizaciji te njihovom utjecaju na decentralizaciju znanja, stvaranje novih kulturnih prostora i poticanje kritičkog mišljenja.
Dr. Ivana Podnar, predavačica dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, u svom je izlaganju “Pomicanje granica, uzmicanje institucija“ obradila političke, društvene i kulturne pomake koji su obilježili prijelomne trenutke u povijesti. Tehnološke inovacije, od parnog stroja do umjetničke inteligencije, izazvale su važne promjene u ljudskom životu i pojmu ljudskosti. Istaknula je izazove s kojima se susreću suvremene institucije koje pokušavaju pronaći ravnotežu između zaštite znanja i otvorenosti za promjene.
Matevž Granda, arhitekt i suosnivač slovenskog časopisa “Outsider“, u svom je izlaganju pojasnio nastanak škole Bauhaus, koja je postala sinonim za inovativna rješenja na presjeku umjetnosti, tehnologije i industrije. Dotaknuo se i Novog europskog Bauhausa, čiji su ciljevi dobra podloga za oblikovanje održivih i lijepih životnih prostora. No, prema njegovom mišljenju, prakse su još uvijek u fazi razvoja jer napredak često donosi nepredvidive posljedice koje mogu dovesti do samodestrukcije.
Marko Zlonoga iz Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske predstavio je inicijative Novog europskog Bauhausa, ističući ulogu knjižnica kao ključnih institucija u svim kulturnim, socijalnim i obrazovnim dimenzijama. Knjižnice su središta društvenog i kulturnog života koja doprinose preobrazbi mjesta u kojima živimo.
Maja Žužak Horvatić iz Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić“ te Ingeborg Rudomino iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavile su i HAWaton – natjecanje gimnazijalaca u prikupljanju mrežnog sadržaja koje je održano protekle godine u Gimnaziji Karlovac povodom obljetnice rođenja hrvatskog autora Ivana Gorana Kovačića. Natjecanje je organizirala Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Gradskom knjižnicom “Ivan Goran Kovačić“ Karlovac. Krajnji produkt HAWatona rezultirao je objavom tematske zbirke “Ivan Goran Kovačić“ na Hrvatskom arhivu weba.
Kristina Košič Humar iz Slovanske knjižnice podijelila je svoja iskustva sa stručnog usavršavanja u Parizu, gdje je istraživala utjecaj javnih knjižnica, poput “Bibliothèque publique d’information“, koje sve više preuzimaju ulogu prostora za obrazovanje, društvene aktivnosti i kulturnu razmjenu.
Darja Peperko Golob, voditeljica Zavičajnog odjela Knjižnice Mirana Jarca, na kraju je predstavila bogatu kulturnu baštinu Novoga Mesta koja seže sto godina unatrag, u razdoblje nakon Prvog svjetskog rata. Tadašnja kulturno-umjetnička manifestacija “novomeško proljeće“ donijela je značajnu kritiku starog svijeta i poziv na promjene u umjetnosti i kulturi.
Stručni skup završio je u opuštenom ozračju. Uz knjižničarku Mateju Kambič sudionici su uživali u književnoj šetnji po Novom Mestu. Zaključeno je da knjižnice, osim svojih tradicionalnih zadataka, sve više postaju ključni akteri u skrbi za ranjive skupine, podržavaju obrazovanje i povezuju zajednice. U Novom europskom Bauhausu knjižnice predstavljaju ključne aktere održive transformacije društva jer su središta kulturnog i društvenog života koja aktivno doprinose oblikovanju bolje, uključivije i održive budućnosti.
Knjižnica Mirana Jarca iz Novog Mesta ima ključnu ulogu u razvoju Središnje knjižnice Slovenaca u Republici Hrvatskoj. Prije 30 godina inicirala je njezino osnivanje, aktivno podupirala njezin rad te sudjelovala u svim knjižničnim događanjima, omogućujući razvoj i jačanje povezanosti stanovništva prekograničnog područja. Suradnja dviju knjižnica dodatno je osnažena organizacijom međunarodnog stručnog skupa knjižničara “Knjižnica – središte znanja i zabave“. Skup se organizira naizmjenično – svake godine jedna knjižnica preuzima ulogu domaćina i organizatora. Tradicija skupa seže još u 2004. godinu, organiziranjem prvog skupa u Novome Mestu.
U četvrtak, 7. studenoga 2024. godine u Knjižnici Mirana Jarca u Novom Mestu održan je 19. po redu stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem, posvećen temi narodnih knjižnica i Novom europskom Bauhausu. Sudionici skupa raspravljali su o novom europskom Bauhausu, inicijativi koja je pokrenuta 2020. godine od strane Europske komisije s ciljem društvenog preoblikovanja.
Kako se narodne knjižnice mogu odazvati pozivu za društvenim preoblikovanjem? Knjižnice već svojim osnovnim djelovanjem prilagođavaju svoje aktivnosti, iako to često prolazi gotovo neprimijećeno. Knjižnice su riznice znanja koje oblikuju pojedince. One nude prostor za obrazovanje, očuvanje kulturne baštine, skrb za ranjive skupine stanovništva, potiču digitalizaciju i ekologiju te promiču građansku znanost. Kako knjižnice provode ove aktivnosti i koja je njihova uloga u lokalnoj zajednici? Mogu li ponuditi još više? Kakva bi bila njihova uloga u novom europskom Bauhausu?
To su samo neka od pitanja na koja smo nastojali odgovoriti na ovom stručnom skupu, čiji je moto bio “Povratak jednostavnosti“. Ovaj izraz je prije stotinu godina označavao jednu od avangardnih strategija, koja je bila odgovor na umjetnost kao kritiku postojećeg društvenog poretka. Slično tome, Novi europski Bauhaus poziva se na povijesnu europsku avangardu, koja se rodila u umjetnosti kao odgovor na Prvi svjetski rat i želju za izgradnjom novog svijeta. Pokreti avangarde okupljali su umjetnike različitih disciplina koji su cjelovito promišljali društvenu stvarnost. Stručnjaci s različitih humanističkih i društvenih područja kroz predavanja su obradili teme vezane uz vrijednosti održivosti, estetike i uključivanja, koje su ključni stupovi novog europskog Bauhausa.
Nakon uvodnih riječi ravnatelja Knjižnice Mirana Jarca, Luke Blažiča, ravnateljice karlovačke knjižnice, Kristine Čunović, zamjenika gradonačelnika Grada Novog Mesta, Urbana Kramarja te Maje Adžije, više savjetnice iz Službe za arhivsku i knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, prvo predavanje pod nazivom “Avangardne strategije protiv produkcionizma, automatizacije i standardizacije“ održala je prof. dr. Kristina Pranjić s Univerze u Novoj Gorici. Prof. dr. Pranjić u svom je izlaganju istaknula naslijeđe povijesnih avangardi i njihovu aktualnost u suvremenim projektima poput novog europskog Bauhausa. U današnjem kontekstu, ovaj projekt koristi estetiku avangarde za stvaranje “ljepših, održivih i inkluzivnih“ rješenja. Predavačica je istraživala nudi li Novi europski Bauhaus stvarne promjene ili samo reproducira stare koncepte napretka koji se udaljavaju od radikalnosti avangarde. Posebnu je pozornost posvetila ulozi knjižnica u digitalnom ekosustavu, koji se protive standardizaciji i automatizaciji te njihovom utjecaju na decentralizaciju znanja, stvaranje novih kulturnih prostora i poticanje kritičkog mišljenja.
Dr. Ivana Podnar, predavačica dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, u svom je izlaganju “Pomicanje granica, uzmicanje institucija“ obradila političke, društvene i kulturne pomake koji su obilježili prijelomne trenutke u povijesti. Tehnološke inovacije, od parnog stroja do umjetničke inteligencije, izazvale su važne promjene u ljudskom životu i pojmu ljudskosti. Istaknula je izazove s kojima se susreću suvremene institucije koje pokušavaju pronaći ravnotežu između zaštite znanja i otvorenosti za promjene.
Matevž Granda, arhitekt i suosnivač slovenskog časopisa “Outsider“, u svom je izlaganju pojasnio nastanak škole Bauhaus, koja je postala sinonim za inovativna rješenja na presjeku umjetnosti, tehnologije i industrije. Dotaknuo se i Novog europskog Bauhausa, čiji su ciljevi dobra podloga za oblikovanje održivih i lijepih životnih prostora. No, prema njegovom mišljenju, prakse su još uvijek u fazi razvoja jer napredak često donosi nepredvidive posljedice koje mogu dovesti do samodestrukcije.
Marko Zlonoga iz Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske predstavio je inicijative Novog europskog Bauhausa, ističući ulogu knjižnica kao ključnih institucija u svim kulturnim, socijalnim i obrazovnim dimenzijama. Knjižnice su središta društvenog i kulturnog života koja doprinose preobrazbi mjesta u kojima živimo.
Maja Žužak Horvatić iz Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić“ te Ingeborg Rudomino iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavile su i HAWaton – natjecanje gimnazijalaca u prikupljanju mrežnog sadržaja koje je održano protekle godine u Gimnaziji Karlovac povodom obljetnice rođenja hrvatskog autora Ivana Gorana Kovačića. Natjecanje je organizirala Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Gradskom knjižnicom “Ivan Goran Kovačić“ Karlovac. Krajnji produkt HAWatona rezultirao je objavom tematske zbirke “Ivan Goran Kovačić“ na Hrvatskom arhivu weba.
Kristina Košič Humar iz Slovanske knjižnice podijelila je svoja iskustva sa stručnog usavršavanja u Parizu, gdje je istraživala utjecaj javnih knjižnica, poput “Bibliothèque publique d’information“, koje sve više preuzimaju ulogu prostora za obrazovanje, društvene aktivnosti i kulturnu razmjenu.
Darja Peperko Golob, voditeljica Zavičajnog odjela Knjižnice Mirana Jarca, na kraju je predstavila bogatu kulturnu baštinu Novoga Mesta koja seže sto godina unatrag, u razdoblje nakon Prvog svjetskog rata. Tadašnja kulturno-umjetnička manifestacija “novomeško proljeće“ donijela je značajnu kritiku starog svijeta i poziv na promjene u umjetnosti i kulturi.
Stručni skup završio je u opuštenom ozračju. Uz knjižničarku Mateju Kambič sudionici su uživali u književnoj šetnji po Novom Mestu. Zaključeno je da knjižnice, osim svojih tradicionalnih zadataka, sve više postaju ključni akteri u skrbi za ranjive skupine, podržavaju obrazovanje i povezuju zajednice. U Novom europskom Bauhausu knjižnice predstavljaju ključne aktere održive transformacije društva jer su središta kulturnog i društvenog života koja aktivno doprinose oblikovanju bolje, uključivije i održive budućnosti.