Sadržajna obrada razglednica u Knjižnici i čitaonici “Fran Galović“ Koprivnica
Koprivnička knjižnica prikuplja i čuva razglednice kao knjižničnu građu još od osamdesetih godina 20. stoljeća i dio su Zavičajne zbirke Caproncensis. Zbirka sadrži najvećim dijelom knjižnu građu kao važan izvor informacija o zavičaju, ali se nadopunjuje i s raznovrsnom neknjižnom građom poput razglednica. Jednim dijelom fond razglednica je digitaliziran, te je stoga vidljiv i pretraživ na mrežnim stranicama Knjižnice i čitaonice “Fran Galović“ Koprivnica (dalje u tekstu: Knjižnica) dok se cjelokupnom fondu razglednica pristupa iz online kataloga.
Današnja zbirka razglednica Zavičajne zbirke Caproncensis broji oko 850 razglednica i fotografija, a unutar zbirke razlikuju se pet sadržajnih skupina ili podzbirki: Razglednice Knjižnice i čitaonice “Fran Galović“ Koprivnica, Fotografije Knjižnice i čitaonice “Fran Galović“ Koprivnica, Razglednice i fotografije Zlatka Ivkovića, Umjetnost na razglednicama i Ostala srodna građa (dopisnice, kuverte). Najstarije razglednice datiraju iz 19. stoljeća i pohranjene su u skupinu Razglednice i fotografije Zlatka Ivkovića jer su prvobitno bile posuđene od privatnog kolekcionara Zlatka Ivkovića iz Zagreba, a onda 2012. otkupljene kako bi postale dio fonda Zavičajne zbirke. Najbrojnije su topografske razglednice s prikazima starih trgova, ulica, kvartova, poznatih građevina, popularnih mjesta izvan grada gdje su se Koprivničanci okupljali i govore o povijesti grada i okolice. Skupina razglednica Umjetnost na razglednicama sadrži reprodukcije slika mnogih poznatih slikara naivne umjetnosti iznikle u prošlosti u podravskom kraju, ali i reprodukcije poznatih suvremenih slikara i drugih umjetnika. Neke od tih razglednica su autorske i imaju neprocjenjivu vrijednost za zbirku. Često su u formi čestitke. U cjelokupnoj su zbirci najbrojnije, osim topografskih, pozdravne, umjetničke i reklamne razglednice i izvrstan su izvor vizualnih informacija o suvremenoj Koprivnici i prošlosti grada i okolice.
Hrvatske knjižnice koriste različite računalne programe u svom poslovanju i stoga polaze od različitih mogućnosti u izradi kataložnih zapisa i predmetnih odrednica. Kao programsku osnovu Knjižnica od 1999. godine koristi računalni program Metelwin – Point Varaždin, a predmetna se odrednica izrađuje u Modulu za katalogizaciju. U kataložnom se zapisu pomoću funkcionalne tipke F7 upisuje predmetna odrednica. Veliki je nedostatak što unos predmetnica ne sadrži standard za strojno čitljivo katalogiziranje UNIMARC, pa se dakle one ne unose pomoću UNIMARC oznaka.
Razglednica je vrsta neknjižne građe i definira se kao poštanska karta sa slikom, fotografijom, crtežom ili reklamom i sl. na poleđini, pa se kao takva tretira kao grafička i vizualna građa. Knjižničar se u svojem radu susreće s problemom kako vizualni jezik pretočiti u tekstualni i kako najbolje opisati takav sadržaj pomoću tekstualnih predmetnih odrednica. Razglednica kao vizualni medij, često na vrlo maloj površini, od svega nekoliko centimetara kvadratnih, sadrži sliku ili drugi vizualni prikaz, s vrlo malo tekstualnih informacija. U nekim slučajevima ne sadrži ni jednu tekstualnu informaciju. Neke se informacije o razglednici mogu pronaći ako se istraži pošiljatelj, primatelj, poslana poruka i pečat poštanske službe. Ako razglednica nije putovala, smanjuje se broj podataka koji se koriste u formalnoj i sadržajnoj obradi.
Glavno je pitanje u sadržajnoj obradi što razglednica prikazuje i o čemu govori. Na prvo je pitanje daleko lakše odgovoriti jer se promatranjem može odrediti o kojem se predmetu radi, na temelju iskustvenog doživljaja. M. Maštrović govori o primarnom ili prirodnom predmetu slike i sekundarnom ili konvencionalnom značenju. U primarnom predmetu razlikuje činjeničnu (prikazani predmet) i izražajnu razinu slike (raspoloženje likovnog djela), a konvencionalno značenje uključuje pitanje o čemu se govori na slici, te je neophodna stručnost i dobro poznavanje umjetničkih, društvenih i kulturnih prilika u kojima je djelo nastalo. Na samom početku pristupanja vizualnom sadržaju generički se opisuje predmet ili događaj, a kasnije dobiva specifično ime. U Knjižnici je konvencionalno značenje vizualnog prikaza riješeno kroz anotaciju koju izrađuje informator, diplomirani povjesničar umjetnosti u Stručno-znanstvenom odjelu, gdje se i čuva Zavičajna zbirka. Anotacija je kratak opis koji se sastoji od nekoliko riječi ili rečenica, objašnjenje ili čak kritički komentar teksta i redovito je dio kataložnog zapisa, vidljiv u online katalogu, no za sada nije pretraživ. Analiza vizualnog sadržaja zabilježena u anotaciji često služi i za oblikovanje predmetnih oznaka.
Jedan od problema sadržajne obrade je i apstraktni vizualni motiv kod umjetničkih razglednica gdje eventualni nedostatak naslova smanjuje broj tekstualnih informacija. Kod apstraktnog motiva utvrđuje se tema, a njezino utvrđivanje zahtijeva poznavanje likovnog djela i stvaralaštva likovnog umjetnika. Klasifikator stoga treba posegnuti za dostupnom literaturom kao što su likovne kritike, katalozi izložbi ili u nekim slučajevima kontaktirati samog autora. Primjerice, u sadržajnoj obradi autorskih razglednica slikarice Sunčanice Tuk, Knjižnica je pismeno komunicirala s autoricom, kako bi došla do podataka za formalnu i sadržajnu obradu.
Kod predmetnog označivanja i oblikovanja predmetniih oznaka, uvažavaju se i korisnički upiti jer je cilj predmetnog kataloga da korisnik što lakše i brže pronađe građu o određenom predmetu.
Katalogizator/klasifikator (i predmetizator) u manjoj se narodnoj knjižnici istodobno bavi formalnom i sadržajnom obradom knjižne i svim vrstama neknjižne građe kao što su razglednice, plakati, grafike, fotografije, zemljopisne karte i drugi audio-vizualni mediji.
Od 2014. godine kada je Knjižnica započela sa stručnom obradom razglednica, dobiven je znatan broj predmetnih odrednica koje se u najvećem broju odnose na poznate koprivničke ulice sa starim i novim nazivima, trgove, kvartove, poznate građevine kao što su crkve, škole, bolnice, gradska vijećnica, željeznički kolodvor, kupalište Šoderica, industrijski objekti i razni događaji. Vizualni prikazi na razglednicama govore o promjenama kroz koje su ti lokaliteti i građevine prošli tijekom različitih povijesnih razdoblja, kao i promjenama okoliša te predstavljaju povijesno-vizualnu dokumentaciju o gradu i okolici Koprivnice. Predmetnim je oznakama obuhvaćen i velik broj poznatih osoba koje su stvarale u Koprivnici ili se njihovo stvaralaštvo vezuje uz grad i okolicu, kao što su, primjerice, Vinko Vošicki, Gjuro Vaić, Gjuro Carnelutti, Antun Rogina, Dragutin Ruhl, Pavao Vuk Pavlović, Milan Fuker, Josip Fluksi, Zlatko Kauzlarić Atač i mnogi drugi.
Ovu relativno malu zbirku razglednica nužno je i dalje razvijati u području nabave, stručne obrade, zaštite, pohrane, prezentacije i načina korištenja, osobito stoga što danas posvuda u svijetu, u sveobuhvatnom procesu globalizacije, nestaju specifičnosti lokalne kulture i povijesti. Jedan dio zbirke predstavljen je u virtualnoj izložbi “Moj je grad mali, ali što će mi veći“ nastaloj u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, u kojoj korisnik “putuje“ kroz vrijeme i kulturnu i prirodnu baštinu zavičaja. Digitalizirane razglednice na mrežnim stranicama Knjižnice, fizičke u online katalogu, kao i virtualna izložba, doprinose većoj dostupnosti i vidljivosti širem broju korisnika koji iz vlastitog doma mogu pretraživati zavičajne teme u obrazovne, stručno-znanstvene ili informativne svrhe.
Današnja zbirka razglednica Zavičajne zbirke Caproncensis broji oko 850 razglednica i fotografija, a unutar zbirke razlikuju se pet sadržajnih skupina ili podzbirki: Razglednice Knjižnice i čitaonice “Fran Galović“ Koprivnica, Fotografije Knjižnice i čitaonice “Fran Galović“ Koprivnica, Razglednice i fotografije Zlatka Ivkovića, Umjetnost na razglednicama i Ostala srodna građa (dopisnice, kuverte). Najstarije razglednice datiraju iz 19. stoljeća i pohranjene su u skupinu Razglednice i fotografije Zlatka Ivkovića jer su prvobitno bile posuđene od privatnog kolekcionara Zlatka Ivkovića iz Zagreba, a onda 2012. otkupljene kako bi postale dio fonda Zavičajne zbirke. Najbrojnije su topografske razglednice s prikazima starih trgova, ulica, kvartova, poznatih građevina, popularnih mjesta izvan grada gdje su se Koprivničanci okupljali i govore o povijesti grada i okolice. Skupina razglednica Umjetnost na razglednicama sadrži reprodukcije slika mnogih poznatih slikara naivne umjetnosti iznikle u prošlosti u podravskom kraju, ali i reprodukcije poznatih suvremenih slikara i drugih umjetnika. Neke od tih razglednica su autorske i imaju neprocjenjivu vrijednost za zbirku. Često su u formi čestitke. U cjelokupnoj su zbirci najbrojnije, osim topografskih, pozdravne, umjetničke i reklamne razglednice i izvrstan su izvor vizualnih informacija o suvremenoj Koprivnici i prošlosti grada i okolice.
Hrvatske knjižnice koriste različite računalne programe u svom poslovanju i stoga polaze od različitih mogućnosti u izradi kataložnih zapisa i predmetnih odrednica. Kao programsku osnovu Knjižnica od 1999. godine koristi računalni program Metelwin – Point Varaždin, a predmetna se odrednica izrađuje u Modulu za katalogizaciju. U kataložnom se zapisu pomoću funkcionalne tipke F7 upisuje predmetna odrednica. Veliki je nedostatak što unos predmetnica ne sadrži standard za strojno čitljivo katalogiziranje UNIMARC, pa se dakle one ne unose pomoću UNIMARC oznaka.
Razglednica je vrsta neknjižne građe i definira se kao poštanska karta sa slikom, fotografijom, crtežom ili reklamom i sl. na poleđini, pa se kao takva tretira kao grafička i vizualna građa. Knjižničar se u svojem radu susreće s problemom kako vizualni jezik pretočiti u tekstualni i kako najbolje opisati takav sadržaj pomoću tekstualnih predmetnih odrednica. Razglednica kao vizualni medij, često na vrlo maloj površini, od svega nekoliko centimetara kvadratnih, sadrži sliku ili drugi vizualni prikaz, s vrlo malo tekstualnih informacija. U nekim slučajevima ne sadrži ni jednu tekstualnu informaciju. Neke se informacije o razglednici mogu pronaći ako se istraži pošiljatelj, primatelj, poslana poruka i pečat poštanske službe. Ako razglednica nije putovala, smanjuje se broj podataka koji se koriste u formalnoj i sadržajnoj obradi.
Glavno je pitanje u sadržajnoj obradi što razglednica prikazuje i o čemu govori. Na prvo je pitanje daleko lakše odgovoriti jer se promatranjem može odrediti o kojem se predmetu radi, na temelju iskustvenog doživljaja. M. Maštrović govori o primarnom ili prirodnom predmetu slike i sekundarnom ili konvencionalnom značenju. U primarnom predmetu razlikuje činjeničnu (prikazani predmet) i izražajnu razinu slike (raspoloženje likovnog djela), a konvencionalno značenje uključuje pitanje o čemu se govori na slici, te je neophodna stručnost i dobro poznavanje umjetničkih, društvenih i kulturnih prilika u kojima je djelo nastalo. Na samom početku pristupanja vizualnom sadržaju generički se opisuje predmet ili događaj, a kasnije dobiva specifično ime. U Knjižnici je konvencionalno značenje vizualnog prikaza riješeno kroz anotaciju koju izrađuje informator, diplomirani povjesničar umjetnosti u Stručno-znanstvenom odjelu, gdje se i čuva Zavičajna zbirka. Anotacija je kratak opis koji se sastoji od nekoliko riječi ili rečenica, objašnjenje ili čak kritički komentar teksta i redovito je dio kataložnog zapisa, vidljiv u online katalogu, no za sada nije pretraživ. Analiza vizualnog sadržaja zabilježena u anotaciji često služi i za oblikovanje predmetnih oznaka.
Jedan od problema sadržajne obrade je i apstraktni vizualni motiv kod umjetničkih razglednica gdje eventualni nedostatak naslova smanjuje broj tekstualnih informacija. Kod apstraktnog motiva utvrđuje se tema, a njezino utvrđivanje zahtijeva poznavanje likovnog djela i stvaralaštva likovnog umjetnika. Klasifikator stoga treba posegnuti za dostupnom literaturom kao što su likovne kritike, katalozi izložbi ili u nekim slučajevima kontaktirati samog autora. Primjerice, u sadržajnoj obradi autorskih razglednica slikarice Sunčanice Tuk, Knjižnica je pismeno komunicirala s autoricom, kako bi došla do podataka za formalnu i sadržajnu obradu.
Kod predmetnog označivanja i oblikovanja predmetniih oznaka, uvažavaju se i korisnički upiti jer je cilj predmetnog kataloga da korisnik što lakše i brže pronađe građu o određenom predmetu.
Katalogizator/klasifikator (i predmetizator) u manjoj se narodnoj knjižnici istodobno bavi formalnom i sadržajnom obradom knjižne i svim vrstama neknjižne građe kao što su razglednice, plakati, grafike, fotografije, zemljopisne karte i drugi audio-vizualni mediji.
Od 2014. godine kada je Knjižnica započela sa stručnom obradom razglednica, dobiven je znatan broj predmetnih odrednica koje se u najvećem broju odnose na poznate koprivničke ulice sa starim i novim nazivima, trgove, kvartove, poznate građevine kao što su crkve, škole, bolnice, gradska vijećnica, željeznički kolodvor, kupalište Šoderica, industrijski objekti i razni događaji. Vizualni prikazi na razglednicama govore o promjenama kroz koje su ti lokaliteti i građevine prošli tijekom različitih povijesnih razdoblja, kao i promjenama okoliša te predstavljaju povijesno-vizualnu dokumentaciju o gradu i okolici Koprivnice. Predmetnim je oznakama obuhvaćen i velik broj poznatih osoba koje su stvarale u Koprivnici ili se njihovo stvaralaštvo vezuje uz grad i okolicu, kao što su, primjerice, Vinko Vošicki, Gjuro Vaić, Gjuro Carnelutti, Antun Rogina, Dragutin Ruhl, Pavao Vuk Pavlović, Milan Fuker, Josip Fluksi, Zlatko Kauzlarić Atač i mnogi drugi.
Ovu relativno malu zbirku razglednica nužno je i dalje razvijati u području nabave, stručne obrade, zaštite, pohrane, prezentacije i načina korištenja, osobito stoga što danas posvuda u svijetu, u sveobuhvatnom procesu globalizacije, nestaju specifičnosti lokalne kulture i povijesti. Jedan dio zbirke predstavljen je u virtualnoj izložbi “Moj je grad mali, ali što će mi veći“ nastaloj u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, u kojoj korisnik “putuje“ kroz vrijeme i kulturnu i prirodnu baštinu zavičaja. Digitalizirane razglednice na mrežnim stranicama Knjižnice, fizičke u online katalogu, kao i virtualna izložba, doprinose većoj dostupnosti i vidljivosti širem broju korisnika koji iz vlastitog doma mogu pretraživati zavičajne teme u obrazovne, stručno-znanstvene ili informativne svrhe.
Razglednica Pozdrav iz Koprivnice iz 1906.
Umjetnost na razglednicama – Hlebinska Mona Liza Ivana Generalića