Predmetna obrada hrvatskih poslovica od 12. do 19. stoljeća na Portalu hrvatskih poslovica
U 2024. godini pri Centru za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (https://www.ffos.unios.hr/znanstveni-portal/centri/centar-za-istrazivanje-kulturnog-identiteta-i-regionalne-bastine/) proveden je drugi dio projekta “Digitalizacija hrvatske gramatikografske i paremiološke građe”. Drugi dio projekta imao je za cilj predmetnu obradu poslovica od 12. do 19. stoljeća te izradu mrežnog mjesta Portal hrvatskih poslovica (https://poslovice.ffos.hr/, voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari).
Područje predmetne obrade hrvatske paremiološke građe u 2024. godini podrazumijevalo je postavljanje mrežnog sučelja, Portala hrvatskih poslovica, kojim su hrvatske poslovice od 12. do 19. stoljeća, preuzete iz zbirki poslovica autora Josipa Kekeza “Svaki je kamen da se kuća gradi” (1990.) i Tvrtka Čubelića “Usmene narodne pitalice, poslovice i zagonetke” (1975.), kroz jedinstveni paremiološki korpus postale dostupne istraživačima i znanstvenicima na području paremiologije, frazeologije, usmenih žanrova i dijakronijskog jezikoslovlja, ali i široj javnosti, odnosno svima zainteresiranima za ovu materiju.
Za razliku od određenih drugih jezika u kojima već postoje paremiološke zbirke ili rječnici poslovica u tiskanom ili digitalnom obliku, kao što su “A Dictionary Of American Proverbs” (Mieder, Kingsbury i Harder, 1996), “Bǎlgarski poslovici i pogovorki” (Stojkova, 2007), “Deutsches Sprichwörter-Lexikon: Ein Hausschatz für das deutsche Volk” (Wander, 1867-1880), “Magyar közmondástár” (Litovkina, 2005), “Slovar pregovorov in sorodnih paremioloških izrazov” (Meterc, 2024) i “Yoruba Proverbs” (Owomoyela, 2008), većina je hrvatskih poslovica dokumentirana u zbirkama od 1846. do 1987. godine te do provedbe ovoga projekta nije bila izrađena zbirka hrvatskih poslovica koja bi odgovarala očekivanjima suvremene paremiologije i paremiografije. S obzirom na postupke obrade kojima se bavi knjižničarstvo kao struka, na ovom projektu povezana su upravo ova dva područja.
Predmetno označivanje poslovica na Portalu provodi se u vidu filološke analize prikupljene građe – jezikoslovnom analizom svake poslovice, odnosno opisom značenja (očemnosti) poslovice te dodavanjem ključnih riječi (i pripadajućih sinonima) povezanih sa značenjem poslovice. S obzirom na to da je baza, osim istraživačima namijenjena i široj javnosti, u ovom se dijelu označivanja posebice u obzir uzimaju termini po kojima bi korisnik mogao pretraživati poslovice te se za odabrane usvojene termine stvaraju uputnice, a na neusvojene termine unakrsne uputnice koje korisnicima olakšavaju pronalazak traženoga tematskog skupa poslovica, ali mu omogućuju i otkrivanje novih, potencijalno zanimljivih i korisnih. Dodatnu vrijednost predmetnom opisu poslovica daje međunarodni klasifikacijski sustav “The Matti Kuusi International Type System of Proverbs” (2001, https://mattikuusiproverbtypology.fi/) finskih paremiologa Mattija Kuusija i Outi Lauhakangas, koji poslovice okuplja prema temeljnim predmetnim kategorijama (npr. moralnost, društvena logika, suočavanje s izazovima, vrijeme), što korisnicima omogućuje lakše pretraživanje i pronalaženje poslovica prema određenim životnim situacijama ili konceptima koje žele istražiti.
Usporedno s predmetnim označivanjem poslovica od 12. do 19. stoljeća, tijekom 2025. godine provodi se i unošenje zbirke suvremenih poslovica u Portal te izrada dvostrukog mrežnog tezaurusa s terminima u denotativnom i konotativnom značenju. Izrada ovakvog tezaurusa nakon provedene jezikoslovne analize podrazumijeva izbor termina (deskriptora), kategorija (faseta) kojima termini pripadaju te dodatnih podkategorija (podfaseta), kao i nadređenih, podređenih i srodnih termina. Ovakav će tezaurus korisnicima olakšati pronalazak željenih poslovica jer je svaki termin jasno definiran u svojem denotativnom i konotativnom značenju, što omogućuje pretraživanje ne samo prema doslovnim riječima, već i prema metaforičkim, simboličkim ili prenesenim značenjima koja su ključna za razumijevanje poslovica. Jasno razgraničavanje između doslovnog i prenesenog značenja također može poslužiti nastavnicima hrvatskoga jezika u jednostavnijem objašnjavanju kompleksnijih jezičnih pojava poput metafora, alegorija ili simbolike svojim učenicima.
Na Portalu se trenutno nalazi nešto više od tisuću aktivnih poslovica, a baza se periodično ažurira novoobrađenim poslovicama. Korisnici imaju mogućnost pretraživanja prema riječima iz teksta, prema dodijeljenim ključnim riječima ili prema fasetama klasifikacije Mattija Kuusija. Korištenjem Booleovih operatora moguće je proširiti ili suziti rezultate pretraživanja, što korisnicima omogućuje preciznije određivanje rezultata pretraživanja i smanjivanje broja nerelevantnih pogodaka. Također, moguće je ograničiti rezultate istraživanja samo na poslovice iz određene zbirke, što može biti posebno korisno istraživačima koji proučavaju razvoj poslovica kroz povijest ili njihove specifične regionalne varijante.
Postavljanje Portala hrvatskih poslovica predstavlja važan iskorak u očuvanju hrvatske kulturne i jezične baštine te njezinu promicanju. Uspješnom realizacijom ovoga projekta ne samo da se doprinijelo popularizaciji znanosti i povećanju vidljivosti znanstvenih aktivnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, već je stvorena i trajna podloga za buduća istraživanja ove naravi te se promiče aktivno istraživanje hrvatske kulturne baštine u široj javnosti. U projekt su uključeni i studenti diplomskoga studija Informatologije (Borna Petrović, Irena Poje, Monika Brandić, Kristina Gagulić) koji za obradu poslovica primjenjuju znanja intelektualne analize građe i predmetnog označivanja stečena na kolegijima “Organizacija informacija II”, “Predmetno označivanje i pretraživanje” te “Napredno označivanje i sažimanje za informacijske stručnjake”.
U budućim fazama projekta planira se proširenje baze suvremenim poslovicama i antiposlovicama te srodnim oblicima, čime će se ostvariti temelji ne samo za dublje dijakronijsko istraživanje hrvatske jezične baštine, već će se ispuniti preduvjeti za didaktiziranje hrvatskoga paremiološkog blaga, a posljedično doprinijeti očuvanju i popularizaciji hrvatskoga paremiološkog naslijeđa među populacijom školske djece.
Naslovna stranica Portala hrvatskih poslovica
Područje predmetne obrade hrvatske paremiološke građe u 2024. godini podrazumijevalo je postavljanje mrežnog sučelja, Portala hrvatskih poslovica, kojim su hrvatske poslovice od 12. do 19. stoljeća, preuzete iz zbirki poslovica autora Josipa Kekeza “Svaki je kamen da se kuća gradi” (1990.) i Tvrtka Čubelića “Usmene narodne pitalice, poslovice i zagonetke” (1975.), kroz jedinstveni paremiološki korpus postale dostupne istraživačima i znanstvenicima na području paremiologije, frazeologije, usmenih žanrova i dijakronijskog jezikoslovlja, ali i široj javnosti, odnosno svima zainteresiranima za ovu materiju.
Za razliku od određenih drugih jezika u kojima već postoje paremiološke zbirke ili rječnici poslovica u tiskanom ili digitalnom obliku, kao što su “A Dictionary Of American Proverbs” (Mieder, Kingsbury i Harder, 1996), “Bǎlgarski poslovici i pogovorki” (Stojkova, 2007), “Deutsches Sprichwörter-Lexikon: Ein Hausschatz für das deutsche Volk” (Wander, 1867-1880), “Magyar közmondástár” (Litovkina, 2005), “Slovar pregovorov in sorodnih paremioloških izrazov” (Meterc, 2024) i “Yoruba Proverbs” (Owomoyela, 2008), većina je hrvatskih poslovica dokumentirana u zbirkama od 1846. do 1987. godine te do provedbe ovoga projekta nije bila izrađena zbirka hrvatskih poslovica koja bi odgovarala očekivanjima suvremene paremiologije i paremiografije. S obzirom na postupke obrade kojima se bavi knjižničarstvo kao struka, na ovom projektu povezana su upravo ova dva područja.
Predmetno označivanje poslovica na Portalu provodi se u vidu filološke analize prikupljene građe – jezikoslovnom analizom svake poslovice, odnosno opisom značenja (očemnosti) poslovice te dodavanjem ključnih riječi (i pripadajućih sinonima) povezanih sa značenjem poslovice. S obzirom na to da je baza, osim istraživačima namijenjena i široj javnosti, u ovom se dijelu označivanja posebice u obzir uzimaju termini po kojima bi korisnik mogao pretraživati poslovice te se za odabrane usvojene termine stvaraju uputnice, a na neusvojene termine unakrsne uputnice koje korisnicima olakšavaju pronalazak traženoga tematskog skupa poslovica, ali mu omogućuju i otkrivanje novih, potencijalno zanimljivih i korisnih. Dodatnu vrijednost predmetnom opisu poslovica daje međunarodni klasifikacijski sustav “The Matti Kuusi International Type System of Proverbs” (2001, https://mattikuusiproverbtypology.fi/) finskih paremiologa Mattija Kuusija i Outi Lauhakangas, koji poslovice okuplja prema temeljnim predmetnim kategorijama (npr. moralnost, društvena logika, suočavanje s izazovima, vrijeme), što korisnicima omogućuje lakše pretraživanje i pronalaženje poslovica prema određenim životnim situacijama ili konceptima koje žele istražiti.
Usporedno s predmetnim označivanjem poslovica od 12. do 19. stoljeća, tijekom 2025. godine provodi se i unošenje zbirke suvremenih poslovica u Portal te izrada dvostrukog mrežnog tezaurusa s terminima u denotativnom i konotativnom značenju. Izrada ovakvog tezaurusa nakon provedene jezikoslovne analize podrazumijeva izbor termina (deskriptora), kategorija (faseta) kojima termini pripadaju te dodatnih podkategorija (podfaseta), kao i nadređenih, podređenih i srodnih termina. Ovakav će tezaurus korisnicima olakšati pronalazak željenih poslovica jer je svaki termin jasno definiran u svojem denotativnom i konotativnom značenju, što omogućuje pretraživanje ne samo prema doslovnim riječima, već i prema metaforičkim, simboličkim ili prenesenim značenjima koja su ključna za razumijevanje poslovica. Jasno razgraničavanje između doslovnog i prenesenog značenja također može poslužiti nastavnicima hrvatskoga jezika u jednostavnijem objašnjavanju kompleksnijih jezičnih pojava poput metafora, alegorija ili simbolike svojim učenicima.
Na Portalu se trenutno nalazi nešto više od tisuću aktivnih poslovica, a baza se periodično ažurira novoobrađenim poslovicama. Korisnici imaju mogućnost pretraživanja prema riječima iz teksta, prema dodijeljenim ključnim riječima ili prema fasetama klasifikacije Mattija Kuusija. Korištenjem Booleovih operatora moguće je proširiti ili suziti rezultate pretraživanja, što korisnicima omogućuje preciznije određivanje rezultata pretraživanja i smanjivanje broja nerelevantnih pogodaka. Također, moguće je ograničiti rezultate istraživanja samo na poslovice iz određene zbirke, što može biti posebno korisno istraživačima koji proučavaju razvoj poslovica kroz povijest ili njihove specifične regionalne varijante.
Korisničko sučelje za pretraživanje poslovica na Portalu
Postavljanje Portala hrvatskih poslovica predstavlja važan iskorak u očuvanju hrvatske kulturne i jezične baštine te njezinu promicanju. Uspješnom realizacijom ovoga projekta ne samo da se doprinijelo popularizaciji znanosti i povećanju vidljivosti znanstvenih aktivnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, već je stvorena i trajna podloga za buduća istraživanja ove naravi te se promiče aktivno istraživanje hrvatske kulturne baštine u široj javnosti. U projekt su uključeni i studenti diplomskoga studija Informatologije (Borna Petrović, Irena Poje, Monika Brandić, Kristina Gagulić) koji za obradu poslovica primjenjuju znanja intelektualne analize građe i predmetnog označivanja stečena na kolegijima “Organizacija informacija II”, “Predmetno označivanje i pretraživanje” te “Napredno označivanje i sažimanje za informacijske stručnjake”.
U budućim fazama projekta planira se proširenje baze suvremenim poslovicama i antiposlovicama te srodnim oblicima, čime će se ostvariti temelji ne samo za dublje dijakronijsko istraživanje hrvatske jezične baštine, već će se ispuniti preduvjeti za didaktiziranje hrvatskoga paremiološkog blaga, a posljedično doprinijeti očuvanju i popularizaciji hrvatskoga paremiološkog naslijeđa među populacijom školske djece.