Nova signaturna rješenja u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci
Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci u svibnju 2021. godine svoje je poslovanje prebacila iz integriranog knjižničnog sustava CROLIST u integrirani knjižnični sustav ZaKi, nakon čega je cjelokupan knjižnični fond, koji je u tom trenutku brojao blizu 160 000 jedinica knjižnične građe, morao proći postupak resignacije. Za početak je, po uzoru na druge knjižnice u sustavu, izrađen čitav niz novih signaturnih oznaka, što je doprinijelo preciznijem razdvajanju kako lijepe književnosti tako i stručne literature. Najmanje su se promjene zbile u području dječje književnosti, konkretno pri (re)signiranju slikovnica i narodne književnosti. Uz signaturnu oznaku M koja je obuhvaćala sve slikovnice, dodana je i oznaka S, čime su izdvojene slikovnice za najmlađe (do 4 godine), a uz signaturnu oznaku N, pod kojom je bila obuhvaćena cjelokupna narodna književnost, dodana je i oznaka Nh kako bi se izdvojila hrvatska narodna književnost.
Značajnije su se promjene dogodile u signaturnim oznakama za stručnu literaturu i književnost za odrasle. Kada je riječ o stručnoj literaturi, koja je smještena na Znanstveni odjel, reorganizacija signaturnih oznaka imala je za cilj preciznije kategoriziranje tematskih područja. Primjerice, u prijašnjoj praksi naše Knjižnice religijska literatura i mitologija bile su objedinjene pod signaturnom oznakom 2, dok je sada mitologija dobila svoju jedinstvenu oznaku 2-2, a svaka pojedina religija svoju zasebnu oznaku (npr. 26 – Židovstvo, 27 – Kršćanstvo…). Cjelokupna pedagoška literatura ranije je nosila oznaku 37, dok je sada razdvojena na specifične obrazovne razine: 373.2 – Predškolski odgoj i obrazovanje, 373.3 – Osnovna škola. Osnovna razina, 373.5 – Srednja škola, 378 – Visokoškolsko obrazovanje. Sveučilišta. Akademski studij. Osluškujući potrebe korisnika, u području medicinske literature izdvojene su dvije signaturne oznake: 613.95 – Zdravlje i higijena djece i 616.31 – Stomatologija, dok je sve ostalo i dalje pod oznakom 61. Područje inženjerstva, tehnike i tehnologije (stara oznaka 62) podijeljeno je u čitav niz specifičnih oznaka, primjerice: 621 – Strojarstvo. Nuklearna tehnika. Elektrotehnika, 622 – Rudarstvo, 623 – Vojna tehnika, 624 – Građevinarstvo, 625 – Građevinska tehnika kopnenog prometa… Područje agronomije, šumarstva, poljodjelstva i iskorištavanja životinjskog svijeta (nekadašnja signatura 63) razgraničeno je na čitav niz samostalnih signaturnih oznaka: 630 – Šumarstvo, 631 – Poljoprivreda, 632 – Biljne bolesti i zaštita bilja, 633 – Poljski usjevi, 634 – Voćarstvo itd. Nekadašnja oznaka 64 razdvojena je na tri pojedinačne oznake – pod oznakom 64 ostala je Ekonomika kućanstva. Domaćinstvo. Vođenje kućanstva, oznaku 641 dobila je Hrana. Kuhanje. Pojedina jela, a oznaku 646 Odijevanje. Njega tijela. U starome je načinu signiranja korištena signaturna oznaka 65/69 koja je obuhvaćala širok spektar područja, što nije bilo praktično ni za knjižničare ni za korisnike. Stoga su nastale sljedeće oznake: 654 - Telekomunikacije i daljinsko upravljanje, 655 – Tiskarstvo. Izdavaštvo, 656 – Promet. Pošta, 657 – Računovodstvo, 658 – Menadžment. Organizacija poslovanja, 659 – Reklama. Odnosi s javnošću itd. Područje umjetnosti također je iziskivalo razdvajanje signaturnih oznaka prema umjetničkim disciplinama. Primjerice, u starom se načinu signiranja koristila nepraktična signaturna oznaka 73/76 koja je obuhvaćala kiparstvo i grafičke umjetnosti – novi način signiranja razdvaja ju na dvije zasebne oznake: 73 – Kiparstvo i 76 – Grafičke umjetnosti. Nadalje, oznaka 79 koja je ranije objedinjavala različite oblike scenske i vizualne umjetnosti, a nerijetko se pod njom znala naći i literatura iz područja sporta iako je i u prijašnjoj praksi signiranja postojala oznaka 796 – Sport, razdvojena je na specifične kategorije te se sada dosljedno koriste oznake: 791 – Kinematografija. Filmska umjetnost, 792 – Kazalište. Dramske izvedbe, 793 – Društvene zabave i razonoda. Umjetnost pokreta. Ples, 794 – Igre na ploči i stolne igre te, već spomenuta, oznaka 796 – Sport. Što se tiče hrvatskoga jezika najveća je novost uvođenje oznake 808.62 pod kojom se okuplja sva stručna literatura iz područja pravopisa, leksikologije, fonetike i gramatike, čime se postiglo da materinski jezik dobije zasebno mjesto među svim ostalim jezicima. Kod signaturnih oznaka za književnu kritiku, književne studije i povijest književnosti došlo je do velikih promjena. Dosadašnja je praska bila da se jedino hrvatska književnost izdvajala pod zasebnim oznakama: 886.2.09 – Hrvatska književna kritika i 886.2(091) – Povijest hrvatske književnosti. Sve su se ostale književnosti okupljale pod oznakama 82.09 i 82(091). Novi način signiranja svakoj pojedinoj književnosti dodjeljuje zasebnu oznaku, primjerice 882.09 – Ruska književna kritika, 820(091) – Povijest engleske književnosti… Ovdje je važno naglasiti kako je odlučeno da ova literatura, iako stručna, stoji na Odjelu književnosti i to uz svaku pojedinu književnost na koju se odnosi i to je jedina stručna literatura koja nije smještena na Znanstveni odjel. U području povijesti u starome je načinu signiranja bila izdvojena jedino oznaka 94(497.5) – Povijest Hrvatske, dok je novi način donio reorganizaciju signaturnih oznaka te omogućio detaljno označavanje povijesnih izvora prema pojedinim zemljama, primjerice 94(430) – Povijest Njemačke, 94(477) – Povijest Ukrajine…
Na Odjelu književnosti, uz već spomenute nove signaturne oznake za književnu kritiku, književne studije i povijest književnosti, došlo je do uvođenja još čitavog niza novih signaturnih oznaka. Književnosti su razdvojene do najsitnijih detalja, tako da sada postoji preko sedamdeset signaturnih oznaka za različite književnosti. Primjerice, u prijašnjoj praksi signiranja koristila se oznaka 839 koja je okupljala skandinavske književnosti. Nova je praksa raščlanila ovu oznaku na sljedeće: 839.3 – Nizozemska i flamanska književnost, 839.59 – Islandska književnost, 839.6 – Norveška književnost, 839.7 – Švedska književnost i 839.8 – Danska književnost.
Isti je slučaj i oznaka 886 koja se u prijašnjoj praksi signiranja koristila za sve južnoslavenske književnosti osim hrvatske koja je i tada imala oznaku 886.2. Uz ovu oznaku, nastale su i sljedeće: 886(497.16) – Crnogorska književnost, 886(497.6) – Bošnjačka književnost, 886.1 – Srpska književnost, 886.3 – Slovenska književnost, 886.6 – Makedonska književnost i 886.7 – Bugarska književnost.
Također, važno je napomenuti da je u svakoj staroj signaturnoj oznaci drugi red sadržavao samo prva tri slova prezimena autora ili naslova, tako da je i ovdje, kao i u trećem redu signature u kojemu se navodilo samo prvo slovo, gdje je bilo potrebno, došlo do promjena, odnosno dodavanja potrebnog broja slova, kako bi svaka jedinica građe imala jedinstvenu signaturu.
Važno je naglasiti da je resignacija fonda Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci bila iznimno zahtjevan i opsežan posao, ali su na samome početku oformljeni posebni timovi koji su cjelodnevno radili na tome, dok je ostatak djelatnika normalno pružao knjižnične usluge, tako da Knjižnica ni u jednom trenutku rada na fondu nije bila zatvorena za korisnike.
Značajnije su se promjene dogodile u signaturnim oznakama za stručnu literaturu i književnost za odrasle. Kada je riječ o stručnoj literaturi, koja je smještena na Znanstveni odjel, reorganizacija signaturnih oznaka imala je za cilj preciznije kategoriziranje tematskih područja. Primjerice, u prijašnjoj praksi naše Knjižnice religijska literatura i mitologija bile su objedinjene pod signaturnom oznakom 2, dok je sada mitologija dobila svoju jedinstvenu oznaku 2-2, a svaka pojedina religija svoju zasebnu oznaku (npr. 26 – Židovstvo, 27 – Kršćanstvo…). Cjelokupna pedagoška literatura ranije je nosila oznaku 37, dok je sada razdvojena na specifične obrazovne razine: 373.2 – Predškolski odgoj i obrazovanje, 373.3 – Osnovna škola. Osnovna razina, 373.5 – Srednja škola, 378 – Visokoškolsko obrazovanje. Sveučilišta. Akademski studij. Osluškujući potrebe korisnika, u području medicinske literature izdvojene su dvije signaturne oznake: 613.95 – Zdravlje i higijena djece i 616.31 – Stomatologija, dok je sve ostalo i dalje pod oznakom 61. Područje inženjerstva, tehnike i tehnologije (stara oznaka 62) podijeljeno je u čitav niz specifičnih oznaka, primjerice: 621 – Strojarstvo. Nuklearna tehnika. Elektrotehnika, 622 – Rudarstvo, 623 – Vojna tehnika, 624 – Građevinarstvo, 625 – Građevinska tehnika kopnenog prometa… Područje agronomije, šumarstva, poljodjelstva i iskorištavanja životinjskog svijeta (nekadašnja signatura 63) razgraničeno je na čitav niz samostalnih signaturnih oznaka: 630 – Šumarstvo, 631 – Poljoprivreda, 632 – Biljne bolesti i zaštita bilja, 633 – Poljski usjevi, 634 – Voćarstvo itd. Nekadašnja oznaka 64 razdvojena je na tri pojedinačne oznake – pod oznakom 64 ostala je Ekonomika kućanstva. Domaćinstvo. Vođenje kućanstva, oznaku 641 dobila je Hrana. Kuhanje. Pojedina jela, a oznaku 646 Odijevanje. Njega tijela. U starome je načinu signiranja korištena signaturna oznaka 65/69 koja je obuhvaćala širok spektar područja, što nije bilo praktično ni za knjižničare ni za korisnike. Stoga su nastale sljedeće oznake: 654 - Telekomunikacije i daljinsko upravljanje, 655 – Tiskarstvo. Izdavaštvo, 656 – Promet. Pošta, 657 – Računovodstvo, 658 – Menadžment. Organizacija poslovanja, 659 – Reklama. Odnosi s javnošću itd. Područje umjetnosti također je iziskivalo razdvajanje signaturnih oznaka prema umjetničkim disciplinama. Primjerice, u starom se načinu signiranja koristila nepraktična signaturna oznaka 73/76 koja je obuhvaćala kiparstvo i grafičke umjetnosti – novi način signiranja razdvaja ju na dvije zasebne oznake: 73 – Kiparstvo i 76 – Grafičke umjetnosti. Nadalje, oznaka 79 koja je ranije objedinjavala različite oblike scenske i vizualne umjetnosti, a nerijetko se pod njom znala naći i literatura iz područja sporta iako je i u prijašnjoj praksi signiranja postojala oznaka 796 – Sport, razdvojena je na specifične kategorije te se sada dosljedno koriste oznake: 791 – Kinematografija. Filmska umjetnost, 792 – Kazalište. Dramske izvedbe, 793 – Društvene zabave i razonoda. Umjetnost pokreta. Ples, 794 – Igre na ploči i stolne igre te, već spomenuta, oznaka 796 – Sport. Što se tiče hrvatskoga jezika najveća je novost uvođenje oznake 808.62 pod kojom se okuplja sva stručna literatura iz područja pravopisa, leksikologije, fonetike i gramatike, čime se postiglo da materinski jezik dobije zasebno mjesto među svim ostalim jezicima. Kod signaturnih oznaka za književnu kritiku, književne studije i povijest književnosti došlo je do velikih promjena. Dosadašnja je praska bila da se jedino hrvatska književnost izdvajala pod zasebnim oznakama: 886.2.09 – Hrvatska književna kritika i 886.2(091) – Povijest hrvatske književnosti. Sve su se ostale književnosti okupljale pod oznakama 82.09 i 82(091). Novi način signiranja svakoj pojedinoj književnosti dodjeljuje zasebnu oznaku, primjerice 882.09 – Ruska književna kritika, 820(091) – Povijest engleske književnosti… Ovdje je važno naglasiti kako je odlučeno da ova literatura, iako stručna, stoji na Odjelu književnosti i to uz svaku pojedinu književnost na koju se odnosi i to je jedina stručna literatura koja nije smještena na Znanstveni odjel. U području povijesti u starome je načinu signiranja bila izdvojena jedino oznaka 94(497.5) – Povijest Hrvatske, dok je novi način donio reorganizaciju signaturnih oznaka te omogućio detaljno označavanje povijesnih izvora prema pojedinim zemljama, primjerice 94(430) – Povijest Njemačke, 94(477) – Povijest Ukrajine…
Na Odjelu književnosti, uz već spomenute nove signaturne oznake za književnu kritiku, književne studije i povijest književnosti, došlo je do uvođenja još čitavog niza novih signaturnih oznaka. Književnosti su razdvojene do najsitnijih detalja, tako da sada postoji preko sedamdeset signaturnih oznaka za različite književnosti. Primjerice, u prijašnjoj praksi signiranja koristila se oznaka 839 koja je okupljala skandinavske književnosti. Nova je praksa raščlanila ovu oznaku na sljedeće: 839.3 – Nizozemska i flamanska književnost, 839.59 – Islandska književnost, 839.6 – Norveška književnost, 839.7 – Švedska književnost i 839.8 – Danska književnost.
Isti je slučaj i oznaka 886 koja se u prijašnjoj praksi signiranja koristila za sve južnoslavenske književnosti osim hrvatske koja je i tada imala oznaku 886.2. Uz ovu oznaku, nastale su i sljedeće: 886(497.16) – Crnogorska književnost, 886(497.6) – Bošnjačka književnost, 886.1 – Srpska književnost, 886.3 – Slovenska književnost, 886.6 – Makedonska književnost i 886.7 – Bugarska književnost.
Također, važno je napomenuti da je u svakoj staroj signaturnoj oznaci drugi red sadržavao samo prva tri slova prezimena autora ili naslova, tako da je i ovdje, kao i u trećem redu signature u kojemu se navodilo samo prvo slovo, gdje je bilo potrebno, došlo do promjena, odnosno dodavanja potrebnog broja slova, kako bi svaka jedinica građe imala jedinstvenu signaturu.
Primjer 1.: Za dvojicu različitih autora istoga prezimena, npr. Josip i Ivan Kozarac, u starome načinu signiranja drugi je red signature bio identičan i glasio KOZ. Novim se načinom signiranja drugome autoru dodaje točka i početno slovo imena te drugi red signature glasi KOZ.I.
Primjer 2.: Za dva djela istoga autora s istim početnim slovom naslova, npr. Veliki meštar sviju hulja i Vražji otok Miroslava Krleže, u starome načinu signiranja treći je red signature bio identičan i glasio v. Novim se načinom signiranja drugome djelu dodaje još jedno slovo te treći rad signature glasi vr.
Važno je naglasiti da je resignacija fonda Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci bila iznimno zahtjevan i opsežan posao, ali su na samome početku oformljeni posebni timovi koji su cjelodnevno radili na tome, dok je ostatak djelatnika normalno pružao knjižnične usluge, tako da Knjižnica ni u jednom trenutku rada na fondu nije bila zatvorena za korisnike.