Jubilarni forum Zagrebačkog knjižničarskog društva u Hrvatskoj narodnoj banci
Ovogodišnji jubilarni 50. ZKD forum održan je u Hrvatskoj narodnoj banci, u suradnji Zagrebačkog knjižničarskog društva i specijalne knjižnice Hrvatske narodne banke, pod nazivom "Pedeset nijansi pismenosti". Kao što i sam naslov govori, središnja tema ovog jubilarnog foruma bila je vezana uz važnost pismenosti općenito, u svim njezinim aspektima, s posebnim naglaskom na čitateljsku pismenost i povezane vrste pismenosti neodvojive od svakodnevnog života.
Posebnost ovog skupa bila je u obilježavanju 50 godina postojanja Zagrebačkog knjižničarskog društva, ali i samog prostora održavanja, u palači građenoj prema projektu Viktora Kovačića na Trgu hrvatskih velikana, koja je od završetka Drugog svjetskog rata poslovno sjedište Hrvatske narodne banke. U impozantnoj Okrugloj dvorani, nekadašnjoj glavnoj burzovnoj dvorani Zagrebačke burze, okupilo se više od 130 sudionika. Prostor dvorane, natkriven kasetiranom armiranobetonskom kupolom iz 1927. godine, svjedoči o arhitektonskoj i povijesnoj vrijednosti zgrade.
U Okrugloj dvorani smješten je fond knjižnice Hrvatske narodne banke, i to u vitrinama u kojima su nekada bile telefonske govornice tadašnje burzovne dvorane. Knjižnica je osnovana 1993. godine kao nasljednica tzv. "sindikalne knjižne stanice" bivše republičke ispostave Narodne banke Jugoslavije. Tijekom povijesti prošla je značajne promjene – od reorganizacije fonda do sustavne modernizacije i prelaska na digitalni sustav upravljanja knjižničnom građom. Danas predstavlja važan izvor stručne i istraživačke podrške zaposlenicima banke, kao i prostor za razmjenu znanja, inspiraciju i povezivanje zaposlenika kroz zajedničke interese i stručna usavršavanja.
Nakon pozdravnih riječi zamjenice guvernera dr. sc. Sandre Švaljek i predsjednika ZKD-a Mihaela Bilyija, viceguverner Bojan Fras predstavio je brojne aktivnosti koje Hrvatska narodna banka provodi s ciljem jačanja financijske pismenosti, istaknuvši važnost razumijevanja financijskih pojmova i donošenja informiranih odluka u suvremenom društvu.
Potom je održana panel-diskusija na temu različitih vrsta pismenosti s uglednim hrvatskim stručnjacima, a moderirala ju je Ana Dasović. Gosti panela bili su dr. sc. Nataša Govedić, književna kritičarka, dramaturginja, esejistica i profesorica, Tanja Rudež, znanstvena novinarka, dr. med. Natko Beck, poznati hrvatski liječnik, specijalist radiologije i medicinski edukator, dr. sc. Božo Skoko, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, i dr. sc. Lana Ciboci Perša, izvanredna profesorica na Sveučilišnom odjelu za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.
Nataša Govedić istaknula je da pismenost ne počiva samo na tehničkoj vještini čitanja i pisanja, već na sposobnosti da suosjećamo, slušamo, stvaramo i biramo riječi koje zbližavaju. Pismenost je, po njezinu mišljenju, prostor slobode i otpora šutnji – posebno u obrazovanju i kulturi.
O izazovima znanstvenog novinarstva u vremenu dezinformacija i površnih medijskih sadržaja govorila je Tanja Rudež. Posebno je istaknula važnost razumijevanja znanstvene metodologije i odgovornosti novinara koji prenose kompleksne informacije javnosti.
Natko Beck osvrnuo se na ulogu stručnjaka iz područja zdravstva u prenošenju znanja – ne samo unutar nekog vida sustava, već i prema onima koji se često nalaze izvan njega. Iz tog razloga osobno zagovara potrebu obraćanja publici koju sustav zaobilazi i koja najčešće nema pristup pouzdanim izvorima zdravstvenih informacija.
Božo Skoko osvrnuo se na važnost pismenosti u javnoj komunikaciji, osobito u kontekstu djelovanja institucija. Naglasio je kako pismenost nije samo pitanje pravilnog izražavanja, već i sposobnost artikuliranja poruka koje su jasne, društveno osjetljive i u skladu s vrijednostima zajednice.
Lana Ciboci Perša istaknula je važnost medijskog opismenjavanja djece i mladih. Naglasila je kako djeca danas već od najranije dobi dolaze u dodir s digitalnim sadržajima, zbog čega je važno da ih učimo prepoznati manipulaciju, razumjeti kontekst i odgovorno se ponašati u online prostoru.
Panel-rasprava otvorila je mnoge važne teme i pokazala koliko je pojam pismenosti danas širok, slojevit i duboko povezan sa svakodnevicom. Od zdravstvene i medijske do znanstvene i institucionalne pismenosti – svi sudionici ukazali su na važnost jasne, autentične i odgovorne komunikacije. U godini kada Zagrebačko knjižničarsko društvo slavi pola stoljeća postojanja, upravo ovakvi susreti potvrđuju njegovu trajnu ulogu u njegovanju dijaloga, razmjeni znanja i promicanju svih nijansi pismenosti koje današnje društvo treba više nego ikad.
Posebnost ovog skupa bila je u obilježavanju 50 godina postojanja Zagrebačkog knjižničarskog društva, ali i samog prostora održavanja, u palači građenoj prema projektu Viktora Kovačića na Trgu hrvatskih velikana, koja je od završetka Drugog svjetskog rata poslovno sjedište Hrvatske narodne banke. U impozantnoj Okrugloj dvorani, nekadašnjoj glavnoj burzovnoj dvorani Zagrebačke burze, okupilo se više od 130 sudionika. Prostor dvorane, natkriven kasetiranom armiranobetonskom kupolom iz 1927. godine, svjedoči o arhitektonskoj i povijesnoj vrijednosti zgrade.
U Okrugloj dvorani smješten je fond knjižnice Hrvatske narodne banke, i to u vitrinama u kojima su nekada bile telefonske govornice tadašnje burzovne dvorane. Knjižnica je osnovana 1993. godine kao nasljednica tzv. "sindikalne knjižne stanice" bivše republičke ispostave Narodne banke Jugoslavije. Tijekom povijesti prošla je značajne promjene – od reorganizacije fonda do sustavne modernizacije i prelaska na digitalni sustav upravljanja knjižničnom građom. Danas predstavlja važan izvor stručne i istraživačke podrške zaposlenicima banke, kao i prostor za razmjenu znanja, inspiraciju i povezivanje zaposlenika kroz zajedničke interese i stručna usavršavanja.
Potom je održana panel-diskusija na temu različitih vrsta pismenosti s uglednim hrvatskim stručnjacima, a moderirala ju je Ana Dasović. Gosti panela bili su dr. sc. Nataša Govedić, književna kritičarka, dramaturginja, esejistica i profesorica, Tanja Rudež, znanstvena novinarka, dr. med. Natko Beck, poznati hrvatski liječnik, specijalist radiologije i medicinski edukator, dr. sc. Božo Skoko, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, i dr. sc. Lana Ciboci Perša, izvanredna profesorica na Sveučilišnom odjelu za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.
Nataša Govedić istaknula je da pismenost ne počiva samo na tehničkoj vještini čitanja i pisanja, već na sposobnosti da suosjećamo, slušamo, stvaramo i biramo riječi koje zbližavaju. Pismenost je, po njezinu mišljenju, prostor slobode i otpora šutnji – posebno u obrazovanju i kulturi.
O izazovima znanstvenog novinarstva u vremenu dezinformacija i površnih medijskih sadržaja govorila je Tanja Rudež. Posebno je istaknula važnost razumijevanja znanstvene metodologije i odgovornosti novinara koji prenose kompleksne informacije javnosti.
Natko Beck osvrnuo se na ulogu stručnjaka iz područja zdravstva u prenošenju znanja – ne samo unutar nekog vida sustava, već i prema onima koji se često nalaze izvan njega. Iz tog razloga osobno zagovara potrebu obraćanja publici koju sustav zaobilazi i koja najčešće nema pristup pouzdanim izvorima zdravstvenih informacija.
Božo Skoko osvrnuo se na važnost pismenosti u javnoj komunikaciji, osobito u kontekstu djelovanja institucija. Naglasio je kako pismenost nije samo pitanje pravilnog izražavanja, već i sposobnost artikuliranja poruka koje su jasne, društveno osjetljive i u skladu s vrijednostima zajednice.
Lana Ciboci Perša istaknula je važnost medijskog opismenjavanja djece i mladih. Naglasila je kako djeca danas već od najranije dobi dolaze u dodir s digitalnim sadržajima, zbog čega je važno da ih učimo prepoznati manipulaciju, razumjeti kontekst i odgovorno se ponašati u online prostoru.
Panel-rasprava otvorila je mnoge važne teme i pokazala koliko je pojam pismenosti danas širok, slojevit i duboko povezan sa svakodnevicom. Od zdravstvene i medijske do znanstvene i institucionalne pismenosti – svi sudionici ukazali su na važnost jasne, autentične i odgovorne komunikacije. U godini kada Zagrebačko knjižničarsko društvo slavi pola stoljeća postojanja, upravo ovakvi susreti potvrđuju njegovu trajnu ulogu u njegovanju dijaloga, razmjeni znanja i promicanju svih nijansi pismenosti koje današnje društvo treba više nego ikad.