"Božićni storytelling" i radionica izrade arabeski u Knjižnici "Nikola Zrinski" Čakovec
U Knjižnici “Nikola Zrinski” Čakovec u predbožićno je vrijeme za korisnike organiziran "Božićni storytelling". Storytelling predstavlja umijeće pripovijedanja priče, a star je koliko i ljudska zajednica. Počeci mu sežu u vremena okupljanja plemena oko vatre, kada su oni najstariji iz plemena okupljenima pričali priče praktičnih i životnih savjeta (npr. tehnike lova, odnosi u plemenu i sl.) ispričane kroz apstraktne i simbolične sadržaje. Storytelling kakvog danas znamo kompleksno je umijeće koje zahtijeva odabir i pripremu priče te pripremu pripovjedača koji će ju pripovijedati. Naime, ista priča može biti ispričana i prenesena publici na nebrojeno mnogo načina, ovisno o pripovjednoj tehnici pripovjedača. Pripovjedne tehnike kao što su neverbalna komunikacija, gestikulacija, mimika, kreativna improvizacija, ali i praćenje reakcija publike, stvaranje atmosfere te poticanje interakcije i dinamike utječu na “smjer kretanja" priče, stoga ni jedna priča nikada nije ispričana identično. Njena poruka, likovi i osnove su iste, no detalji se razlikuju. Također, storytelling publiku potiče na aktivnu imaginaciju, jer svaki slušatelj individualno, paralelno uz priču zamišlja spomenute scene, likove i događaje. Svaki ih slušatelj zamišlja različito i personalizirano na temelju svojih životnih iskustava, čime se broj verzija iste priče dodatno povećava.
"Božićni storytelling" za cilj je imao kroz pripovijedanje predstaviti božićne običaje koji se znatno razlikuju od naših te su publici predstavljeni neki od običaja Švedske, Islanda, Irske i Engleske. Božićni običaji predstavili su dobar temelj za pripovijedanje priča, jer uz njih je bilo lako identificirati emociju i poruku koju želimo prenijeti publici, no bilo je potrebno za to odabrati dobre priče te ih prilagoditi, vizualizirati i predstaviti publici. Pripovjedačice su tako dobile priliku i publiku za uvježbavanje svog pripovjedačkog umijeća, a publika zanimljivu priču, interakciju te nova saznanja o božićnim običajima. U ugodnom blagdanskom ozračju, uz domaće kolače i stare božićne pjesme u pozadini, pričalo se o švedskom običaju obiteljskog gledanja animiranih filmova (naročito Paška Patka), islandskom običaju darivanja knjiga ("Jolabokaflod" ili božićna poplava knjiga), obilascima irskih pubova ("12 božićnih pubova"), tradicionalnom engleskom božićnom pudingu i brojnim drugim zanimljivim običajima. Također, čitani su i ulomci djela "Božićna priča" Charlesa Dickensa, "Tiha noć" Selme Lagerlöf te islandska saga i irska priča, čime je ujedno obilježen i značaj pisane riječi.
Kako je kod storytellinga važno da odabrana priča izazove emociju kod publike te poveže pripovjedača i publiku, povratne informacije dobivene od obiju strana idu u prilog tome kako je taj kriterij uspješno ostvaren. Naime, druženje pripovjedačica i publike nastavilo se uz radionicu izrade arabeski od papira, čija izrada zahtijeva strpljenje i predanost, što se lijepo nadovezalo uz duh blagdana, a tijekom koje su spontano bile dijeljene priče i sjećanja potaknuti predstavljenim pričama. Koncept održanog storytellinga sudionicima jako se svidio zbog interakcije i slojevitosti, što je potvrdilo da dobra priča, ispričana na dobar način i u današnje vrijeme modernih tehnologija još uvijek može zaokupiti pažnju publike i potaknuti je na interakciju.
Više o događanju dostupno je na internet stranici Knjižnice:
https://kcc.hr/bozicni-storytelling-2/ te Facebook profilu : https://www.facebook.com/KnjiznicaNikolaZrinskiCakovec/
"Božićni storytelling" za cilj je imao kroz pripovijedanje predstaviti božićne običaje koji se znatno razlikuju od naših te su publici predstavljeni neki od običaja Švedske, Islanda, Irske i Engleske. Božićni običaji predstavili su dobar temelj za pripovijedanje priča, jer uz njih je bilo lako identificirati emociju i poruku koju želimo prenijeti publici, no bilo je potrebno za to odabrati dobre priče te ih prilagoditi, vizualizirati i predstaviti publici. Pripovjedačice su tako dobile priliku i publiku za uvježbavanje svog pripovjedačkog umijeća, a publika zanimljivu priču, interakciju te nova saznanja o božićnim običajima. U ugodnom blagdanskom ozračju, uz domaće kolače i stare božićne pjesme u pozadini, pričalo se o švedskom običaju obiteljskog gledanja animiranih filmova (naročito Paška Patka), islandskom običaju darivanja knjiga ("Jolabokaflod" ili božićna poplava knjiga), obilascima irskih pubova ("12 božićnih pubova"), tradicionalnom engleskom božićnom pudingu i brojnim drugim zanimljivim običajima. Također, čitani su i ulomci djela "Božićna priča" Charlesa Dickensa, "Tiha noć" Selme Lagerlöf te islandska saga i irska priča, čime je ujedno obilježen i značaj pisane riječi.
Kako je kod storytellinga važno da odabrana priča izazove emociju kod publike te poveže pripovjedača i publiku, povratne informacije dobivene od obiju strana idu u prilog tome kako je taj kriterij uspješno ostvaren. Naime, druženje pripovjedačica i publike nastavilo se uz radionicu izrade arabeski od papira, čija izrada zahtijeva strpljenje i predanost, što se lijepo nadovezalo uz duh blagdana, a tijekom koje su spontano bile dijeljene priče i sjećanja potaknuti predstavljenim pričama. Koncept održanog storytellinga sudionicima jako se svidio zbog interakcije i slojevitosti, što je potvrdilo da dobra priča, ispričana na dobar način i u današnje vrijeme modernih tehnologija još uvijek može zaokupiti pažnju publike i potaknuti je na interakciju.
Više o događanju dostupno je na internet stranici Knjižnice:
https://kcc.hr/bozicni-storytelling-2/ te Facebook profilu : https://www.facebook.com/KnjiznicaNikolaZrinskiCakovec/