Radni posjet Luisterpuntbibliotheek u Bruxellesu - Erasmus+ projekt Hrvatske knjižnice za slijepe
Na tragu uspješno realiziranog Erasmus+ projekta iz 2023., djelatnicima Hrvatske knjižnice za slijepe (dalje u tekstu HKZASL) ponovno se otvorila mogućnost učenja od kolega iz srodnih knjižnica u Europi. Projekt "Putevima pristupačnosti i digitalne inkluzije", kao što je i naznačeno u nazivu, u fokus osim općenite pristupačnosti knjižničnih usluga stavlja i digitalnu inkluziju. Digitalna inkluzija se u kontekstu ovog projekta odnosi prije svega na djelatnosti srodnih knjižnica u digitalnom okruženju, okruženju koje je upravo zbog specifičnosti građe u pristupačnim formatima temelj poslovanja tih institucija. Digitalna inkluzija se iz perspektive korisnika s teškoćama u čitanju standardnog tiska odnosi na sposobnost pojedinca da samostalno koristi usluge i aplikacije koje knjižnica nudi, rukuje medijem bilo da se radi o zvučnoj knjizi, brajici ili EPUB formatu, i reproducira ga na zadovoljavajući način. Iako je skupina korisnika jedne takve knjižnice stavljena pod zajednički nazivnik nije nipošto homogena već potpuno raznorodna s obzirom na tip oštećenja vida odnosno stupanj sljepoće, ili pak fizičke i perceptivne teškoće. Unutar tih se raznorodnih kategorija nalaze i one druge kao, primjerice, stupanj pismenosti i preferirani načini čitanja (taktilno, zvučno ili vizualno čitanje), mogućnost pristupa internetu te informatička i informacijska pismenost. Na koje načine izgradnjom fonda, proizvodnjom, pohranom i kataložnim prikazom, zatim uslugama i aplikacijama, možemo raditi na digitalnoj inkluziji, ono je što se želi ovim projektom istražiti.
U prosincu 2024. godine su ravnateljica HKZASL Karolina Zlatar Radigović, Matija Sinković i Jelena Lešaja posjetili Luisterpuntbibliotheek (dalje u tekstu LPB) u Bruxellesu te u tri dana intenzivno upijali informacije i razmjenjivali iskustva. Dio kolega iz ove knjižnice je djelatnicima bio dobro poznat zbog dugogodišnjeg aktivnog sudjelovanja u IFLA-inim sekcijama i međunarodnim stručnim skupovima u svijetu. Saskia Boets je sa svojim kolegama, prema prethodno poslanoj listi želja, osmislila sjajan program koji je djelatnike HKZASL upoznao s radom LPB, digitalnim fondom u pristupačnim formatima, uslugama, kampanjama i projektima, programom obrade podataka i radom s korisnicima. Kroz prezentacije je prikazan način funkcioniranja mobilnih aplikacija, struktura korisničkog sučelja i onog namijenjenog zaposlenicima, sve opcije i mogućnosti usluge streaminga i preuzimanja digitalnih sadržaja ali i još uvijek aktualna distribucija bespovratnih kopija na CD-ima i brajici.
LPB flamanska je knjižnica koja služi osobama s teškoćama čitanja koje govore flamanskom inačicom nizozemskog. U trenutku posjeta knjižnici, zbirka LPB je uključivala gotovo 55 000 zvučnih knjiga u Daisy formatu i 19 000 knjiga pripremljenih za ispis na brajici. Ne postoji fizički fond tvrdih kopija odnosno posudbenih primjeraka već su matrice predviđene za ispis na brajicu kao i kompletna zbirka zvučnih knjiga pohranjene u digitalnom obliku. Posudba fizičkih primjeraka je bespovratna ali se CD-i vraćaju u knjižnicu na uništavanje. Dio tog otpada se primjerice melje u smjesu za asfalt. LPB surađuje s produkcijskim kućama koje prema selektiranim željama i planu proizvode knjige u pristupačnim formatima, dok se u prostoru knjižnice nalazi jedan studio u kojem flamanski autori čitaju i snimaju svoja djela. U audicijama za naratore zvučnih Daisy knjiga sudjeluje uže povjerenstvo sastavljeno od tonskog snimatelja, logopeda, djelatnika LPB i predstavnika korisničke skupine.
Krajnji se korisnici mogu prijaviti direktno preko mrežnog obrasca, bez međukoraka provjere od strane knjižničara te potpisuju deklaraciju časti (“declaration of honour“) kojom se obvezuju da će građu u pristupačnim formatima i usluge LPB koristiti u skladu sa zakonom i propisima bez daljnjeg raspačavanja. Prilikom učlanjenja nisu dužni predočiti dokument iz kojeg se zaključuje kako postoji teškoća u čitanju standardnog tiska, a knjižničari provjere kontaktiraju člana samo ukoliko detektiraju određenu nelogičnost (u smislu identiteta korisnika ili neutemeljene odnosno nejasne korisničke kategorije). Članstvo je u knjižnici besplatno, kao i slanje knjiga poštom i korištenje aplikacije. Jednom godišnje, oko blagdana, članovima se šalju sugestije za donacije. LPB je na kraju 2023. brojala 174 čitatelja brajice (u 2008. ih je bilo primjerice 330) i 18 333 čitatelja Daisy zvučnih knjiga. Prema tipu teškoće čitanja standardnog tiska, članstvo se sastoji od 5% slijepih osoba, 21% slabovidnih osoba, 3% onih s fizičkim oštećenjem, 58% s disleksijom i 13% s nekim drugim tipom oštećenja. U 2023. je zabilježeno 197 204 posudbi daisy knjiga (preuzimanje/streaming/CD) i 1390 posudbi brajice. Brajica se printa i šalje na zahtjev, a kao i svuda u svijetu bilježi konstantan lagani pad u čitanju. Čitateljima brajice se nastoji izaći što više u susret u smislu širokog odabira naslova. LPB ima vrlo aktivno vijeće korisnika koje se sastoji od 11 članova različitih profila koji donose prijedloge knjiga, komentiraju i predlažu pojedinosti vezane uz usluge, naratore, testiraju pristupačnost te u dobroj namjeri osmišljavaju vlastite kampanje i inicijative.
LPB ima usku suradnju sa institucijama, odnosno školama, narodnim knjižnicama i domovima umirovljenika, koje su u isto vrijeme i članovi i suradnici, a u 2023. ih je bilo 2508. Institucije članice mogu sa svoje strane uključiti nove korisnike u LPB. Na taj način se vrlo dobro može raditi slojevita i sveobuhvatna statistika koja povratno pomaže u boljem kreiranju fonda i usluga. Postoje razni moduli sučelja knjižničnog programa, od onog korisničkog, preko onog s funkcijama prilagođenim potrebama suradnika iz knjižnica, škola i domova umirovljenika, do onog potpuno dubinskog i operativnog kojeg koriste djelatnici LPB. Knjižnice i domovi od LPB naručuju CD-e koje žele izložiti i davati na posudbu, imaju također i osnovnu asistivnu tehnologiju namijenjenu čitanju i slušanju knjiga poput reproduktora Plextalk, Victor Reader, Vivlio tableta i velikih Hubleta. Kao primjer dobre prakse jedne takve suradnje, djelatnici HKZASL su posjetili i narodnu knjižnicu u Zaventemu, Bibliotheek De Factorij. U toj je narodnoj knjižnici dosta pažnje posvećeno i građi laganoj za čitanje kako bi se izašlo u susret lokalnoj zajednici s rastućim brojem migranata i osoba čiji prvi jezik nije flamanski.
Kao i u HKZASL, korisnici LPB ponekad sami odabiru što žele čitati ili se prepuštaju odabiru te se prema tome slažu paketi CD-a (kod kuće ih se u jednom trenutku može imati maksimalno 25) i korisnička polica u sklopu streaminga i downloada (maksimalno 10 naslova na virtualnoj polici, kada se jedan pročita može ga se odmah zamijeniti drugim). Korisnička aplikacija se zove Anderslezen-app (“Drugačije čitanje“) i, kao i sučelje mrežnog kataloga, postoji u više različitih modula i opcija ovisno o tipu korisnika. Novosnimljene knjige ili pak novopripremljene knjige kao prijedlozi odmah pristižu na korisnički račun ukoliko odgovaraju parametrima dotičnog korisnika, preferiranim žanrovima i autorima, ili ih pak zaposlenici direktno predlažu korisnicima. Popularni žanrovi su ljubavni, obiteljski, kriminalistički te klasici, povijesni romani, radio drame (iz produkcije BRT – belgijska radio televizija) i kratke priče.
Pri obradi građe knjižničari u LPB preuzimaju podatke iz kataložne središnjice (tretiraju je kao tzv. “apsolutnu istinu“ pri katalogiziranju) kako bi ih nadopunili “raznim manifestacijama“ iste knjige odnosno uz jedan temeljni zapis o određenom izdanju vežu se svi formati u kojima je knjiga dostupna. Koriste se razna korisna i specifična polja, primjerice posebno pretraživo polje naratora zvučne knjige, dok ISBN služi za povezivanje s kataložnom središnjicom preko LPB kataloga ali i obrnuto. Dakle, knjižničar ili čak i korisnik može pretraživati katalog i tamo vidjeti sve “manifestacije“ te knjige kao i gdje se nalaze, kako do njih doći i na koje načine ih se može čitati.
Ono što posebno ističe ovu knjižnicu su inteligentno i kreativno osmišljene kampanje, vođene s puno entuzijazma i upornosti. Više je aktualnih kampanja s time da je kampanja za disleksiju, nazvana “Mrzim čitati“, nakon nekoliko godina jakog angažmana i velikih rezultata počela sama živjeti svoj život pomoću primjera dobre prakse, širenja informacija i promo materijala među školama, knjižnicama i unutar zajednice logopeda. Mjesec svjesnosti o disleksiji obilježava se u cijelom svijetu svakog listopada te se tada djelatnici LPB intenzivno vraćaju kampanji “Mrzim čitati“ kako bi je osvježili. Sada su aktualne svježe kampanje za starije osobe i potiče se prisnija suradnja LPB s domovima umirovljenika.
Nabava pristupačnih formata i produkcija u 2023. godini obuhvaćala je bestselere, dobitnike nagrada, reizdanja klasika, naslove nominirane u širem i užem krugu literarnih nagrada, popularne žanrove među korisnicima, prijedloge vijeća čitatelja dječje i omladinske literature, stripove i grafičke novele. Flamanska produkcija je brojala 1080 Daisy knjiga i 112 naslova prilagođenih za ispis na brajicu. Nizozemska produkcija, uglavnom iz produkcije Dedicona najvećeg proizvođača alternativnih i pristupačnih formata u Nizozemskoj i uopće, brojala je 2192 Daisy odnosno 571 naslov pripremljen na ispis za brajicu. Ostala flamanska produkcija nastala prema željama korisnika je iznosila 361 naslov (339 Daisy / 22 brajica). LPB kao i HKZASL sudjeluje na međunarodnoj ABC platformi za razmjenu knjiga u pristupačnim formatima te na taj način dobavlja naslove na stranim jezicima ili direktno preko knjižnica u Francuskoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji. Također postoji i nabava knjiga preko izdavačke kuće SAM boek koja proizvodi uvećani tisak, jednostavnu brajicu, taktilne slikovnice te izrađuje zvučne opise teksta i slika (koji se ponekad apliciraju primjerice na inkluzivne slikovnice pomoću QR koda). Što se tiče suradnje s komercijalnim izdavačima LPB daje snimke autora koji čitaju svoja djelu u studiju knjižnice, a izdavači daju LPB zvučne knjige iz njihove produkcije.
U budućnosti žele poticati čitanje brajice kod slijepe djece i omogućiti što više inkluzivnih publikacija koje uključuju taktilne i obične ilustracije, uvećani tisak i brajicu te QR kodove koji sadrže zvučne opise. Inkluzivne publikacije su važne kako bi se poticalo zajedničko čitanje između roditelja, djece, braće i sestara te kolega iz razreda bez obzira na preferirani način čitanja. U fondu će biti više knjiga predloženih od strane Leesjury odnosno čitateljskog žirija za djecu i mlade od 4 do 18 godina koji postoji 40 godina i u sastavu ima i predstavnike s teškoćama čitanja standardnog tiska. Članovi tog žirija čitaju, raspravljaju i ocjenjuju brojne knjige, a na kraju čitateljske godine odlučuju koje im se knjige najviše sviđaju i dodjeljuju im nagrade. Pojačat će se produkcija digitalne brajice koju je moguće čitati pomoću brajevog retka te EPUB format s glasovnom naracijom. Intenzivirat će se dijalog s komercijalnim izdavačima u smislu ustupanja digitalnih datoteka zbog lakše prilagodbe u pristupačne formate te obveza koje donosi Europski zakon o pristupačnosti.
Djelatnici Hrvatske knjižnice za slijepe zahvalni su na prilici koja im se pružila posredstvom Erasmus+ projekta i omogućila im učenje od stručnjaka na primjerima iz prakse. Boravak u Luisterpuntbibliotheek i razgovori s kolegama prepunim entuzijazma djelovali su izuzetno poticajno. Nesumnjivo će se pomoću tih iskustava oplemeniti i rad Hrvatske knjižnice za slijepe posebice u vidokrugu digitalne inkluzije prilikom razvoja pristupačnih usluga te kroz jačanje suradnje s različitim institucijama i izdavačima. Ono što valja još jednom istaknuti je kreativan i agilan pristup kampanjama belgijskih kolega, što svakako može biti referentna točka u osmišljavanju budućih inicijativa na razini Hrvatske.
U prosincu 2024. godine su ravnateljica HKZASL Karolina Zlatar Radigović, Matija Sinković i Jelena Lešaja posjetili Luisterpuntbibliotheek (dalje u tekstu LPB) u Bruxellesu te u tri dana intenzivno upijali informacije i razmjenjivali iskustva. Dio kolega iz ove knjižnice je djelatnicima bio dobro poznat zbog dugogodišnjeg aktivnog sudjelovanja u IFLA-inim sekcijama i međunarodnim stručnim skupovima u svijetu. Saskia Boets je sa svojim kolegama, prema prethodno poslanoj listi želja, osmislila sjajan program koji je djelatnike HKZASL upoznao s radom LPB, digitalnim fondom u pristupačnim formatima, uslugama, kampanjama i projektima, programom obrade podataka i radom s korisnicima. Kroz prezentacije je prikazan način funkcioniranja mobilnih aplikacija, struktura korisničkog sučelja i onog namijenjenog zaposlenicima, sve opcije i mogućnosti usluge streaminga i preuzimanja digitalnih sadržaja ali i još uvijek aktualna distribucija bespovratnih kopija na CD-ima i brajici.
LPB flamanska je knjižnica koja služi osobama s teškoćama čitanja koje govore flamanskom inačicom nizozemskog. U trenutku posjeta knjižnici, zbirka LPB je uključivala gotovo 55 000 zvučnih knjiga u Daisy formatu i 19 000 knjiga pripremljenih za ispis na brajici. Ne postoji fizički fond tvrdih kopija odnosno posudbenih primjeraka već su matrice predviđene za ispis na brajicu kao i kompletna zbirka zvučnih knjiga pohranjene u digitalnom obliku. Posudba fizičkih primjeraka je bespovratna ali se CD-i vraćaju u knjižnicu na uništavanje. Dio tog otpada se primjerice melje u smjesu za asfalt. LPB surađuje s produkcijskim kućama koje prema selektiranim željama i planu proizvode knjige u pristupačnim formatima, dok se u prostoru knjižnice nalazi jedan studio u kojem flamanski autori čitaju i snimaju svoja djela. U audicijama za naratore zvučnih Daisy knjiga sudjeluje uže povjerenstvo sastavljeno od tonskog snimatelja, logopeda, djelatnika LPB i predstavnika korisničke skupine.
Krajnji se korisnici mogu prijaviti direktno preko mrežnog obrasca, bez međukoraka provjere od strane knjižničara te potpisuju deklaraciju časti (“declaration of honour“) kojom se obvezuju da će građu u pristupačnim formatima i usluge LPB koristiti u skladu sa zakonom i propisima bez daljnjeg raspačavanja. Prilikom učlanjenja nisu dužni predočiti dokument iz kojeg se zaključuje kako postoji teškoća u čitanju standardnog tiska, a knjižničari provjere kontaktiraju člana samo ukoliko detektiraju određenu nelogičnost (u smislu identiteta korisnika ili neutemeljene odnosno nejasne korisničke kategorije). Članstvo je u knjižnici besplatno, kao i slanje knjiga poštom i korištenje aplikacije. Jednom godišnje, oko blagdana, članovima se šalju sugestije za donacije. LPB je na kraju 2023. brojala 174 čitatelja brajice (u 2008. ih je bilo primjerice 330) i 18 333 čitatelja Daisy zvučnih knjiga. Prema tipu teškoće čitanja standardnog tiska, članstvo se sastoji od 5% slijepih osoba, 21% slabovidnih osoba, 3% onih s fizičkim oštećenjem, 58% s disleksijom i 13% s nekim drugim tipom oštećenja. U 2023. je zabilježeno 197 204 posudbi daisy knjiga (preuzimanje/streaming/CD) i 1390 posudbi brajice. Brajica se printa i šalje na zahtjev, a kao i svuda u svijetu bilježi konstantan lagani pad u čitanju. Čitateljima brajice se nastoji izaći što više u susret u smislu širokog odabira naslova. LPB ima vrlo aktivno vijeće korisnika koje se sastoji od 11 članova različitih profila koji donose prijedloge knjiga, komentiraju i predlažu pojedinosti vezane uz usluge, naratore, testiraju pristupačnost te u dobroj namjeri osmišljavaju vlastite kampanje i inicijative.
LPB ima usku suradnju sa institucijama, odnosno školama, narodnim knjižnicama i domovima umirovljenika, koje su u isto vrijeme i članovi i suradnici, a u 2023. ih je bilo 2508. Institucije članice mogu sa svoje strane uključiti nove korisnike u LPB. Na taj način se vrlo dobro može raditi slojevita i sveobuhvatna statistika koja povratno pomaže u boljem kreiranju fonda i usluga. Postoje razni moduli sučelja knjižničnog programa, od onog korisničkog, preko onog s funkcijama prilagođenim potrebama suradnika iz knjižnica, škola i domova umirovljenika, do onog potpuno dubinskog i operativnog kojeg koriste djelatnici LPB. Knjižnice i domovi od LPB naručuju CD-e koje žele izložiti i davati na posudbu, imaju također i osnovnu asistivnu tehnologiju namijenjenu čitanju i slušanju knjiga poput reproduktora Plextalk, Victor Reader, Vivlio tableta i velikih Hubleta. Kao primjer dobre prakse jedne takve suradnje, djelatnici HKZASL su posjetili i narodnu knjižnicu u Zaventemu, Bibliotheek De Factorij. U toj je narodnoj knjižnici dosta pažnje posvećeno i građi laganoj za čitanje kako bi se izašlo u susret lokalnoj zajednici s rastućim brojem migranata i osoba čiji prvi jezik nije flamanski.
Kao i u HKZASL, korisnici LPB ponekad sami odabiru što žele čitati ili se prepuštaju odabiru te se prema tome slažu paketi CD-a (kod kuće ih se u jednom trenutku može imati maksimalno 25) i korisnička polica u sklopu streaminga i downloada (maksimalno 10 naslova na virtualnoj polici, kada se jedan pročita može ga se odmah zamijeniti drugim). Korisnička aplikacija se zove Anderslezen-app (“Drugačije čitanje“) i, kao i sučelje mrežnog kataloga, postoji u više različitih modula i opcija ovisno o tipu korisnika. Novosnimljene knjige ili pak novopripremljene knjige kao prijedlozi odmah pristižu na korisnički račun ukoliko odgovaraju parametrima dotičnog korisnika, preferiranim žanrovima i autorima, ili ih pak zaposlenici direktno predlažu korisnicima. Popularni žanrovi su ljubavni, obiteljski, kriminalistički te klasici, povijesni romani, radio drame (iz produkcije BRT – belgijska radio televizija) i kratke priče.
Pri obradi građe knjižničari u LPB preuzimaju podatke iz kataložne središnjice (tretiraju je kao tzv. “apsolutnu istinu“ pri katalogiziranju) kako bi ih nadopunili “raznim manifestacijama“ iste knjige odnosno uz jedan temeljni zapis o određenom izdanju vežu se svi formati u kojima je knjiga dostupna. Koriste se razna korisna i specifična polja, primjerice posebno pretraživo polje naratora zvučne knjige, dok ISBN služi za povezivanje s kataložnom središnjicom preko LPB kataloga ali i obrnuto. Dakle, knjižničar ili čak i korisnik može pretraživati katalog i tamo vidjeti sve “manifestacije“ te knjige kao i gdje se nalaze, kako do njih doći i na koje načine ih se može čitati.
Ono što posebno ističe ovu knjižnicu su inteligentno i kreativno osmišljene kampanje, vođene s puno entuzijazma i upornosti. Više je aktualnih kampanja s time da je kampanja za disleksiju, nazvana “Mrzim čitati“, nakon nekoliko godina jakog angažmana i velikih rezultata počela sama živjeti svoj život pomoću primjera dobre prakse, širenja informacija i promo materijala među školama, knjižnicama i unutar zajednice logopeda. Mjesec svjesnosti o disleksiji obilježava se u cijelom svijetu svakog listopada te se tada djelatnici LPB intenzivno vraćaju kampanji “Mrzim čitati“ kako bi je osvježili. Sada su aktualne svježe kampanje za starije osobe i potiče se prisnija suradnja LPB s domovima umirovljenika.
Nabava pristupačnih formata i produkcija u 2023. godini obuhvaćala je bestselere, dobitnike nagrada, reizdanja klasika, naslove nominirane u širem i užem krugu literarnih nagrada, popularne žanrove među korisnicima, prijedloge vijeća čitatelja dječje i omladinske literature, stripove i grafičke novele. Flamanska produkcija je brojala 1080 Daisy knjiga i 112 naslova prilagođenih za ispis na brajicu. Nizozemska produkcija, uglavnom iz produkcije Dedicona najvećeg proizvođača alternativnih i pristupačnih formata u Nizozemskoj i uopće, brojala je 2192 Daisy odnosno 571 naslov pripremljen na ispis za brajicu. Ostala flamanska produkcija nastala prema željama korisnika je iznosila 361 naslov (339 Daisy / 22 brajica). LPB kao i HKZASL sudjeluje na međunarodnoj ABC platformi za razmjenu knjiga u pristupačnim formatima te na taj način dobavlja naslove na stranim jezicima ili direktno preko knjižnica u Francuskoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji. Također postoji i nabava knjiga preko izdavačke kuće SAM boek koja proizvodi uvećani tisak, jednostavnu brajicu, taktilne slikovnice te izrađuje zvučne opise teksta i slika (koji se ponekad apliciraju primjerice na inkluzivne slikovnice pomoću QR koda). Što se tiče suradnje s komercijalnim izdavačima LPB daje snimke autora koji čitaju svoja djelu u studiju knjižnice, a izdavači daju LPB zvučne knjige iz njihove produkcije.
U budućnosti žele poticati čitanje brajice kod slijepe djece i omogućiti što više inkluzivnih publikacija koje uključuju taktilne i obične ilustracije, uvećani tisak i brajicu te QR kodove koji sadrže zvučne opise. Inkluzivne publikacije su važne kako bi se poticalo zajedničko čitanje između roditelja, djece, braće i sestara te kolega iz razreda bez obzira na preferirani način čitanja. U fondu će biti više knjiga predloženih od strane Leesjury odnosno čitateljskog žirija za djecu i mlade od 4 do 18 godina koji postoji 40 godina i u sastavu ima i predstavnike s teškoćama čitanja standardnog tiska. Članovi tog žirija čitaju, raspravljaju i ocjenjuju brojne knjige, a na kraju čitateljske godine odlučuju koje im se knjige najviše sviđaju i dodjeljuju im nagrade. Pojačat će se produkcija digitalne brajice koju je moguće čitati pomoću brajevog retka te EPUB format s glasovnom naracijom. Intenzivirat će se dijalog s komercijalnim izdavačima u smislu ustupanja digitalnih datoteka zbog lakše prilagodbe u pristupačne formate te obveza koje donosi Europski zakon o pristupačnosti.
Djelatnici Hrvatske knjižnice za slijepe zahvalni su na prilici koja im se pružila posredstvom Erasmus+ projekta i omogućila im učenje od stručnjaka na primjerima iz prakse. Boravak u Luisterpuntbibliotheek i razgovori s kolegama prepunim entuzijazma djelovali su izuzetno poticajno. Nesumnjivo će se pomoću tih iskustava oplemeniti i rad Hrvatske knjižnice za slijepe posebice u vidokrugu digitalne inkluzije prilikom razvoja pristupačnih usluga te kroz jačanje suradnje s različitim institucijama i izdavačima. Ono što valja još jednom istaknuti je kreativan i agilan pristup kampanjama belgijskih kolega, što svakako može biti referentna točka u osmišljavanju budućih inicijativa na razini Hrvatske.