Je li ovo knjiga? / Angus Phillips, Miha Kovač. - Zagreb: Ljevak, 2025.

Knjiga je objavljena u izdanju Naklade Ljevak u lipnju 2024. godine i donosi odgovore na pitanja vezana uz knjige, čitanje te uz poimanje pojma knjige kao i njezinog položaja u današnjem društvu. Autori su sveučilišni profesori Angus Phillips (Sveučilište Oxford Brookes) i Miha Kovač (Sveučilište u Ljubljani) koji se ovdje bave istraživanjima nakladništva, kulture čitanja i kreativne industrije te donose povijesni pregled razvoja knjige. U uvodu autori promišljaju o tome što se kroz godine događalo s knjigom kao medijem i kako je moderna tehnologija promijenila produkciju i percepciju knjige. U prvom poglavlju “Raznolikost knjiga” govori se da je tiskani oblik knjige za većinu ljudi najreprezentativniji iako je u nakladništvu sve veći porast e-knjige i zvučne knjige. Obje vrste knjiga sve više nailaze na svoju publiku, odnosno čitatelje i prikladne su za korištenje velikom broju ljudi. Ovdje autori govore o tiskanoj knjizi kao o središnjem obliku knjige koji je pouzdan i svima dostupan, ali navode i da tiskana knjiga ima određeni statusni i simbolički značaj. Digitalne ili online knjige počele su se razvijati 1990-ih, navode autori, nakon čega su doživjele kreativni preustroj strukture pa su prilagođene željama čitatelja koji ih mogu čitati na način na koji žele, ne nužno linearan, već mogu birati poveznice i primati sadržaj po vlastitom nahođenju. Multimedija u knjigama otvara brojne mogućnosti, smatraju autori. “Kratka digresija o povijesti knjige” drugo je poglavlje govori o povijesnom razvoju knjige u smislu svakog napisanog i tiskanog teksta koji je dostupan javnosti pa se ovdje govori o proizvodnji knjige, njezinoj diseminaciji, funkcionalnosti i osobinama. Autori objašnjavaju pojmove “knjiške osobine“ i “aura knjige“, pa govore da je knjiga vrlo važna za ljudsko postojanje te nas određuje kao ljudska bića. U poglavlju “Definiranje knjige” govori se o tehničkoj definiciji knjige, ali i o mehanizmima za regulaciju tržišta knjiga i njezine proizvodnje s naglaskom na činjenicu da knjiga doprinosi društvu i ima određeni društveni status pa ju je na tržištu i potrebno zaštititi zakonom. Nadalje, objašnjava se što je digitalizacija donijela nakladničkoj industriji u smislu proizvodnje e-knjiga, kako je to utjecalo na tiskane knjige te se objašnjava hijerarhija knjige. U poglavlju “Zvučna knjiga” čitatelji mogu čitati o industriji proizvodnje zvučne knjige koja bilježi veliki rast i to poglavito u zemljama kao što je Švedska gdje pronalazi novu publiku. Govorena ili zvučna knjiga pojavila se prvotno za ljude koji su imali problema s čitanjem pa nas autori uvode u povijest njezina nastanka i objašnjavaju njezin značaj: tehnologija i udobnost, kvaliteta i raznolikost sadržaja, nova publika te odnos i vrijednost slušanja (zvučni sadržaji) i čitanja (tiskani sadržaji). Poglavlje “Društveni i kulturalni položaj knjiga” progovara o tome kako knjige imaju poseban društveni položaj te ih određene mjere štite, reguliraju djelatnosti vezane uz nakladništvo, tiskanje knjiga i samu njihovu produkciju. Ovdje se govori i o društveno-ekonomskom značaju knjiga, pisma, pisane komunikacije te izuma tiskarskog stroja što je dovelo do povećanja opsega tiskarske proizvodnje, do povećane potrebe za skladištenjem knjiga, do pojave paginacije, kazala, indeksa, odnosno do same strukture tiskane knjige kakvu danas poznajemo. “Je li još uvijek važno čitati?” pitaju se autori na početku šestog poglavlja i govore o empirijskim istraživanjima o čitanju s razumijevanjem kako bi saznali kako se čitanje razvijalo i mijenjalo. Dotiču se početaka pismenosti te čitanja u javnosti koje je imalo osobinu ne-funkcionalnog čitanja, dok je nakon izuma tiskarskog stroja čitanje postalo osobnije i ljudi su čitali sami, u tišini i u skladu sa svojim potrebama. S tim u vezi, autori objašnjavaju kognitivne procese čitanja te kako se čitanje transformiralo u eri ekrana, a dijagramom prikazuju hijerarhiju knjiških predmeta unutar Reda knjige. Posljednje poglavlje ove knjige nosi naziv “Knjiga kao poslovni model” u kojem autori objašnjavaju da taj model uključuje kupca koji plaća knjigu u tiskanom ili digitalnom obliku, čin objavljivanja, ulaganje u autora i proizvod te zaštitu njegovih autorskih prava. Knjiga ima komercijalnu vrijednost što vrijedi i za tiskanu i za e-knjigu, a čitatelji su potrošači knjiga- zaključuju autori. Čitatelji koji odluče pročitati ovu knjigu steći će uvid u problematiku koja je vezana uz knjigu kao fizički predmet, duhovni sadržaj, kao kulturološka vrijednost, društvena potreba te sredstvo izražavanja.