Uvodnik
/
Nadomak smo jubilarnom broju kojeg će vjerujem, obilježiti prigodan sadržaj, a u ovom 89. koji mu prethodi, tema je broja “Izazovi sadržajne obrade građe – ususret korisniku 21. stoljeća”. Naime, Komisija za sadržajnu obradu i pristup usvojila je kao jedan od zadataka dvogodišnjeg plana rada za naredno razdoblje sadržajnu obradu kao temu broja u jednom od sljedećih brojeva HKD Novosti. Namjera je bila pokrenuti užu struku na pisanje o ovoj značajnoj temi te o ovom segmentu posla informirati knjižničarsku zajednicu, nadajući se da će nekima biti i poticaj za promišljanje o mogućim inovativnim rješenjima ili primjeni predstavljenih.
Uredništvo se vrlo brzo usuglasilo i prihvatilo predloženu ideju te je naslov teme za potrebe časopisa koji teži aktualnim i suvremenim sadržajima proširen pojmovima, a možemo ih nazvati i ključnim riječima, kao što su: izazovi, korisnici, 21. stoljeće.
Pregledavajući u Novostima rubrike “Tema broja”, kojom prigodom su se najavljene teme najčešće elaborirale u uvodnicima Novosti, može se uočiti da se težilo zastupljenosti različitih sadržaja i pri tome se nastojalo pratiti nova dostignuća i spoznaje u teoriji i praksi knjižničarstva. Međutim, tema obrade građe u spomenutoj rubrici zastupljena je vrlo skromno; u svega jednom uvodniku naći ćemo naslov “Budućnost teorije i prakse katalogizacije” (br. 31, s potpisom M. Willer). Dakle, pitanje formalne obrade skromno je zastupljeno, a sadržajna je pak potpuno izostala. U ovom Uvodniku neće se razmatrati problematika zašto je tome tako, to može biti temom nekog opsežnijeg rada / istraživanja. Dovoljno je napomenuti da su marljivi knjižničari u ostalim rubrikama Novosti povremeno donosili vijesti iz svojih radnih okruženja i na temu sadržajne obrade.
U vremenu kada se zapisi preuzimaju, a obrada centralizira, može se činiti upitnim što se tu novoga ili zanimljivoga može reći. Ali smo isto tako svjesni da naši korisnici, poneseni mogućnostima pretraživanja na internetu i od naših kataloga i baza očekuju adekvatan output. Također, u novom informacijskom dobu korisnici u prostoru knjižnice očekuju postav i prezentaciju fonda koji slijedi dinamiku njihovih interesa, a koja nikako ne može desetljećima biti ista. Slijedom toga možemo se upitati: Kolika je potreba za reklasifikacijom fonda, kojih UDK skupina te čime je potaknuta ako se dogodi? Slična pitanja vrijede i za resigniranje. Koliko smo daleko odmakli u predmetnoj obradi, ako smo se uopće otisnuli na to složeno i zahtjevno, ali zanimljivo i prijeko potrebno putovanje? Jesu li nam sve prostorno izdvojene zbirke i zbirčice po odjelima (dječjim osobito) prikladno signirane i eventualno opredmećene?
Na dio postavljenih pitanja ipak smo dobili odgovore – primjere dobre prakse potekle iz raznorodnih knjižnica. Na temu broja pristiglo je 15 članaka, s nešto većim brojem autora koji su dijelom i suautori. Po broju članaka najzastupljenije su narodne knjižnice, potom slijedi po jedan prilog iz sveučilišne knjižnice Medicinskog fakulteta Zagreb, Filozofskog fakulteta Sveučilišta Osijek, NSK-a te iz Konzorcija UDK. Obrađena su oba vida sadržajne obrade, klasifikacija i predmetna obrada uključujući i žanrovsku - bilo cjelokupnog fonda ili pojedinih zbirki i zaista raznolike građe (čak i poslovica!). Pružio nam se uvid u reklasifikaciju i resigniranje građe s prezentacijom rješenja i slikovnim prikazima istih, a naznačene su i dileme te problemi s kojima se knjižničari pri tome suočavaju.
Uz mnoštvo raznolikih tema i sadržaja i iz naših ostalih rubrika pozivamo Vas na čitanje i ovoga broja, uz zahvalu svim autorima članaka.
Uredništvo se vrlo brzo usuglasilo i prihvatilo predloženu ideju te je naslov teme za potrebe časopisa koji teži aktualnim i suvremenim sadržajima proširen pojmovima, a možemo ih nazvati i ključnim riječima, kao što su: izazovi, korisnici, 21. stoljeće.
Pregledavajući u Novostima rubrike “Tema broja”, kojom prigodom su se najavljene teme najčešće elaborirale u uvodnicima Novosti, može se uočiti da se težilo zastupljenosti različitih sadržaja i pri tome se nastojalo pratiti nova dostignuća i spoznaje u teoriji i praksi knjižničarstva. Međutim, tema obrade građe u spomenutoj rubrici zastupljena je vrlo skromno; u svega jednom uvodniku naći ćemo naslov “Budućnost teorije i prakse katalogizacije” (br. 31, s potpisom M. Willer). Dakle, pitanje formalne obrade skromno je zastupljeno, a sadržajna je pak potpuno izostala. U ovom Uvodniku neće se razmatrati problematika zašto je tome tako, to može biti temom nekog opsežnijeg rada / istraživanja. Dovoljno je napomenuti da su marljivi knjižničari u ostalim rubrikama Novosti povremeno donosili vijesti iz svojih radnih okruženja i na temu sadržajne obrade.
U vremenu kada se zapisi preuzimaju, a obrada centralizira, može se činiti upitnim što se tu novoga ili zanimljivoga može reći. Ali smo isto tako svjesni da naši korisnici, poneseni mogućnostima pretraživanja na internetu i od naših kataloga i baza očekuju adekvatan output. Također, u novom informacijskom dobu korisnici u prostoru knjižnice očekuju postav i prezentaciju fonda koji slijedi dinamiku njihovih interesa, a koja nikako ne može desetljećima biti ista. Slijedom toga možemo se upitati: Kolika je potreba za reklasifikacijom fonda, kojih UDK skupina te čime je potaknuta ako se dogodi? Slična pitanja vrijede i za resigniranje. Koliko smo daleko odmakli u predmetnoj obradi, ako smo se uopće otisnuli na to složeno i zahtjevno, ali zanimljivo i prijeko potrebno putovanje? Jesu li nam sve prostorno izdvojene zbirke i zbirčice po odjelima (dječjim osobito) prikladno signirane i eventualno opredmećene?
Na dio postavljenih pitanja ipak smo dobili odgovore – primjere dobre prakse potekle iz raznorodnih knjižnica. Na temu broja pristiglo je 15 članaka, s nešto većim brojem autora koji su dijelom i suautori. Po broju članaka najzastupljenije su narodne knjižnice, potom slijedi po jedan prilog iz sveučilišne knjižnice Medicinskog fakulteta Zagreb, Filozofskog fakulteta Sveučilišta Osijek, NSK-a te iz Konzorcija UDK. Obrađena su oba vida sadržajne obrade, klasifikacija i predmetna obrada uključujući i žanrovsku - bilo cjelokupnog fonda ili pojedinih zbirki i zaista raznolike građe (čak i poslovica!). Pružio nam se uvid u reklasifikaciju i resigniranje građe s prezentacijom rješenja i slikovnim prikazima istih, a naznačene su i dileme te problemi s kojima se knjižničari pri tome suočavaju.
Uz mnoštvo raznolikih tema i sadržaja i iz naših ostalih rubrika pozivamo Vas na čitanje i ovoga broja, uz zahvalu svim autorima članaka.