Uvodnik
Ex libris – mali znak velikog značenja
U svijetu koji sve više naginje digitalnim oblicima čuvanja znanja sve je teže osjetiti onu posebnu, gotovo intimnu vezu koju fizička knjiga može uspostaviti sa svojim vlasnikom. Jedan od najsuptilnijih, ali i najosobnijih tragova te veze upravo je ex libris – znak pripadnosti, vlasništva, identiteta. Taj otisnuti ili zalijepljeni listić, često umjetnički oblikovan, nosi poruku “iz knjižnice“ – a iza te poruke stoji cijeli svijet ukusa, osobnosti i vremena.
Ex libris puno je više od obične oznake. On je spoj književnosti i likovne umjetnosti, povijesti i privatnosti, trajnosti i prolaznosti. U njemu se spajaju vlasnik knjige i knjiga sama, njihovi identiteti postaju međusobno isprepleteni. U tom kontekstu, ex libris nije samo predmet za kolekcionare – on je i vrijedan dokument kulturne povijesti, svjedok osobnih i društvenih priča.
U ovom broju časopisa bavimo se fenomenom ex librisa iz više perspektiva. Analiziramo njegov razvoj, istražujemo grafičke tehnike i stilove, predstavljamo hrvatske autore i kolekcionare, ali i knjižničare koji su svojim radom pridonijeli očuvanju i valorizaciji ex librisa. Posebnu pozornost posvećujemo ulozi knjižnica kao institucija koje čuvaju zbirke ex librisa, kao i mogućnostima njihove digitalizacije i reinterpretacije u suvremenom kontekstu.
Kroz članke koji slijede čitatelji će moći zaviriti u svijet u kojemu knjiga nije samo objekt, nego živo svjedočanstvo odnosa između kulture i osobnog izraza. U tom svijetu ex libris postaje most između prošlih vlasnika i sadašnjih čitatelja, između zaboravljenih zbirki i novih generacija istraživača, između umjetnosti i svakodnevice.
O nizu ex librisa koji se mogu naći u knjižničnom fondu knjižnica za ovaj broj HKD Novosti pristigli su članci iz muzejskih, školskih, gradskih, narodnih, znanstvenih, sveučilišnih i specijalnih knjižnica. Hvala autorima iz Muzejske knjižnice Zavičajnog muzeja Našice, Narodne knjižnice Vlado Gotovac Sisak, Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Gradske knjižnice Zadar, Znanstvene knjižnice Dubrovnik, Gradske knjižnice Rijeka, Narodne knjižnice Gunja, Državnog arhiva Sisak, Sveučilišne knjižnice Rijeka, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i knjižnice Osnovne škole Siniše Glavaševića iz Vukovara na doprinosu proučavanju ex librisa kao kulturnog identiteta i svjedoka vlasničke povijesti knjiga.
Hvala Željku Veghu, umirovljenom voditelju Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa Gradske knjižnice u Zagrebu, što se odazvao na poziv uredništva ovoga tematskog broja i čije nas riječi nadahnjuju u osjećaju pripadnosti knjizi i kulturi svoga i drugih naroda: Među starim knjigama uvijek sam se osjećao kao među prijateljima, kao da su svi ti nekadašnji vlasnici knjiga sada u nekoj knjižnici također prisutni, kao da žive preko zapisa koje su ostavili na knjigama. Danas razumijem da su stare knjige kao stari ljudi – često bolesne, pune crvotočina ili plijesni, oštećenih hrbata, s nedostakom listova ili izvinutih korica zbog vlage ili suhog zraka. Kako ljudi tijekom života doživljavaju nasilje, tako i knjige doživljavaju nasilnička nedjela, pa nalazimo na listovima nekih knjiga izrezotine. Ex librisi na starim knjigama svjedoče o sudbini kako ljudi, tako i knjiga, a te su sudbine međusobno isprepletene.
No, osim na starim primjercima knjiga, knjižničari potiču održiv odnos prema knjigama tako da organiziraju radionice na temu ex librisa. U nekim knjižnicama, oni su i danas u upotrebi kao vrijedan dokument osmišljen i koncipiran pod autorstvom knjižničara. Neka vas ovaj tematski broj podsjeti da su knjige više od teksta, a tragovi koje ostavljamo u njima dio nasljeđa za budućnost.
Ex libris puno je više od obične oznake. On je spoj književnosti i likovne umjetnosti, povijesti i privatnosti, trajnosti i prolaznosti. U njemu se spajaju vlasnik knjige i knjiga sama, njihovi identiteti postaju međusobno isprepleteni. U tom kontekstu, ex libris nije samo predmet za kolekcionare – on je i vrijedan dokument kulturne povijesti, svjedok osobnih i društvenih priča.
U ovom broju časopisa bavimo se fenomenom ex librisa iz više perspektiva. Analiziramo njegov razvoj, istražujemo grafičke tehnike i stilove, predstavljamo hrvatske autore i kolekcionare, ali i knjižničare koji su svojim radom pridonijeli očuvanju i valorizaciji ex librisa. Posebnu pozornost posvećujemo ulozi knjižnica kao institucija koje čuvaju zbirke ex librisa, kao i mogućnostima njihove digitalizacije i reinterpretacije u suvremenom kontekstu.
Kroz članke koji slijede čitatelji će moći zaviriti u svijet u kojemu knjiga nije samo objekt, nego živo svjedočanstvo odnosa između kulture i osobnog izraza. U tom svijetu ex libris postaje most između prošlih vlasnika i sadašnjih čitatelja, između zaboravljenih zbirki i novih generacija istraživača, između umjetnosti i svakodnevice.
O nizu ex librisa koji se mogu naći u knjižničnom fondu knjižnica za ovaj broj HKD Novosti pristigli su članci iz muzejskih, školskih, gradskih, narodnih, znanstvenih, sveučilišnih i specijalnih knjižnica. Hvala autorima iz Muzejske knjižnice Zavičajnog muzeja Našice, Narodne knjižnice Vlado Gotovac Sisak, Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Gradske knjižnice Zadar, Znanstvene knjižnice Dubrovnik, Gradske knjižnice Rijeka, Narodne knjižnice Gunja, Državnog arhiva Sisak, Sveučilišne knjižnice Rijeka, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i knjižnice Osnovne škole Siniše Glavaševića iz Vukovara na doprinosu proučavanju ex librisa kao kulturnog identiteta i svjedoka vlasničke povijesti knjiga.
Hvala Željku Veghu, umirovljenom voditelju Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa Gradske knjižnice u Zagrebu, što se odazvao na poziv uredništva ovoga tematskog broja i čije nas riječi nadahnjuju u osjećaju pripadnosti knjizi i kulturi svoga i drugih naroda: Među starim knjigama uvijek sam se osjećao kao među prijateljima, kao da su svi ti nekadašnji vlasnici knjiga sada u nekoj knjižnici također prisutni, kao da žive preko zapisa koje su ostavili na knjigama. Danas razumijem da su stare knjige kao stari ljudi – često bolesne, pune crvotočina ili plijesni, oštećenih hrbata, s nedostakom listova ili izvinutih korica zbog vlage ili suhog zraka. Kako ljudi tijekom života doživljavaju nasilje, tako i knjige doživljavaju nasilnička nedjela, pa nalazimo na listovima nekih knjiga izrezotine. Ex librisi na starim knjigama svjedoče o sudbini kako ljudi, tako i knjiga, a te su sudbine međusobno isprepletene.
No, osim na starim primjercima knjiga, knjižničari potiču održiv odnos prema knjigama tako da organiziraju radionice na temu ex librisa. U nekim knjižnicama, oni su i danas u upotrebi kao vrijedan dokument osmišljen i koncipiran pod autorstvom knjižničara. Neka vas ovaj tematski broj podsjeti da su knjige više od teksta, a tragovi koje ostavljamo u njima dio nasljeđa za budućnost.