17. hrvatska konferencija o pokretnim knjižnicama i 11. festival bibliobusa: Virovitica – pokretne knjižnice budućnosti – otvoreni put do korisnika
Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica 5. i 6. lipnja 2025. bila je domaćin najvećeg susreta pokretnih knjižnica u Hrvatskoj – 17. hrvatske konferencije o pokretnim knjižnicama i 11. festivala bibliobusa. Stručno i festivalsko okupljanje organizirale su Komisija za pokretne knjižnice i Komisija za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva pod temom “Pokretne knjižnice budućnosti – otvoreni put do korisnika“.
Skup je otvorila ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, a pridružili su joj se ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica Robert Fritz, župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, gradonačelnik Ivica Kirin i potpredsjednica HKD-a Branka Tuđa Kanceljak.
Ovogodišnje izdanje događanja obilježilo je više od 150 sudionika iz devet zemalja, 17 bibliobusa i 22 posterska izlaganja, što ga čini osobito značajnim. Osobito se istaknula činjenica da su se prvi put na jednom mjestu okupile sve hrvatske bibliobusne službe, što predstavlja važan trenutak za razvoj i vidljivost pokretnih knjižnica u Hrvatskoj. Festival je privukao više od 550 djece iz lokalnih vrtića i škola, kao i brojne građane, čime je pokazana važnost prisutnosti bibliobusa u lokalnoj zajednici.
U duhu otvorenosti i pristupačnosti, stručni program, održan 6. lipnja u Tehnološko-inovacijskom centru Virovitica, obuhvatio je četiri pozvana izlaganja, deset tematskih izlaganja i bogatu postersku sekciju.
Među pozvanim predavačima istaknuli su se Cathy Zimmerman (SAD), koja je prikazala primjere dobre prakse bibliobusnih i terenskih knjižničnih usluga u udaljenim zajednicama Sjedinjenih Američkih Država, te Annika Marsh (Estonija) koja je govorila o razvoju i transformaciji estonskih putujućih knjižnica s naglaskom na tehnološki napredak i fleksibilnost u pristupu korisnicima.
Iz Ukrajine je sudjelovala Lyusyena Shum koja je iznijela dojmljivo iskustvo pružanja knjižničnih usluga u ratom pogođenim regijama, dok je Klaudija Mandić iz Hrvatske predstavila analizu i smjernice za razvoj pokretnih knjižnica kao alata za socijalno uključivanje i osiguravanje jednakog pristupa kulturnim i informacijskim sadržajima.
Izlaganja su zajednički ukazala na važnost knjižničnih usluga u kriznim uvjetima, na potencijal tehnologije za povećanje mobilnosti te na strateške pristupe u povezivanju s korisnicima, osobito onima u udaljenim i ranjivim zajednicama.
U sklopu programa održan je i okrugli stol na temu bibliobusnih vozila koji je okupio vozače i knjižničare i otvorio rasprave o praktičnim izazovima nabave, prilagodbe i održavanja vozila – resursa koji je često podcijenjen, a ključan za uspjeh pokretne knjižnice.
Poseban naglasak stavljen je na vizualni identitet i prezentaciju bibliobusa, što je nagrađeno i simboličnim priznanjem “Mister bibliobus 2025.“, koje je pripalo bibliobusu Gradske knjižnice Marka Marulića iz Splita.
Ukupno su predstavljena 22 postera iz Hrvatske i inozemstva, s temama koje su pokrivale širok spektar: od bibliobusnih programa za bebe, preko digitalne pismenosti, do vizualnog brendiranja i promicanja čitateljskih navika. Nagrađeni poster “Bebe u bibliobusu“, autorice Ane Salopek iz GKČ Vinkovci, dodatno je istaknuo važnost rada s najmlađima u mobilnom kontekstu.
U sklopu konferencije tiskana je i programska knjižica, dostupna u elektroničkom obliku na poveznici: https://izdanja.hkdrustvo.hr/drustvena/di/catalog/book/63, a događanje su pratili i bogato osmišljeni promotivni materijali.
Ovogodišnje izdanje konferencije bilo je usko povezano s obilježavanjem Dana hrvatskih bibliobusa koji se tradicionalno slavi 9. lipnja. Taj se datum obilježava u spomen na dan kada je 1969. godine u Rijeci započeo s radom prvi namjenski hrvatski bibliobus, čime je postavljen temelj za razvoj pokretnih knjižničnih službi u Hrvatskoj.
Bibliobusi od tada predstavljaju neizostavan oblik knjižnične usluge za stanovnike malih i udaljenih naselja bez mjesnih knjižnica, kao i za sve korisnike kojima je otežan pristup stacionarnoj knjižnici, poput starijih osoba, djece ili osoba s invaliditetom. U tom duhu, ovogodišnji moto Dana hrvatskih bibliobusa glasio je: “Bilo uz seosku ili gradsku cestu, bibliobus je uvijek na pravome mjestu.“
Tim je povodom predstavljen niz značajnih podataka: 16 pokretnih knjižnica s ukupno 19 vozila, mreža od gotovo 700 bibliobusnih stajališta, više od 21 000 korisnika godišnje, od čega više od tri četvrtine čine djeca.
Ovi brojevi jasno potvrđuju da bibliobusi nisu samo logističko rješenje, već vitalna kulturna i obrazovna podrška zajednicama – uvijek prisutni na pravome mjestu, kako simbolično ističe i ovogodišnji slogan.
Ovogodišnja konferencija i festival u Virovitici još su jednom potvrdili da pokretne knjižnice nadilaze svoju fizičku formu – one simboliziraju dostupnost, uključivost i prisutnost knjižnične usluge ondje gdje je najpotrebnija.
Skup je otvorila ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, a pridružili su joj se ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica Robert Fritz, župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, gradonačelnik Ivica Kirin i potpredsjednica HKD-a Branka Tuđa Kanceljak.
Ovogodišnje izdanje događanja obilježilo je više od 150 sudionika iz devet zemalja, 17 bibliobusa i 22 posterska izlaganja, što ga čini osobito značajnim. Osobito se istaknula činjenica da su se prvi put na jednom mjestu okupile sve hrvatske bibliobusne službe, što predstavlja važan trenutak za razvoj i vidljivost pokretnih knjižnica u Hrvatskoj. Festival je privukao više od 550 djece iz lokalnih vrtića i škola, kao i brojne građane, čime je pokazana važnost prisutnosti bibliobusa u lokalnoj zajednici.
U duhu otvorenosti i pristupačnosti, stručni program, održan 6. lipnja u Tehnološko-inovacijskom centru Virovitica, obuhvatio je četiri pozvana izlaganja, deset tematskih izlaganja i bogatu postersku sekciju.
Među pozvanim predavačima istaknuli su se Cathy Zimmerman (SAD), koja je prikazala primjere dobre prakse bibliobusnih i terenskih knjižničnih usluga u udaljenim zajednicama Sjedinjenih Američkih Država, te Annika Marsh (Estonija) koja je govorila o razvoju i transformaciji estonskih putujućih knjižnica s naglaskom na tehnološki napredak i fleksibilnost u pristupu korisnicima.
Iz Ukrajine je sudjelovala Lyusyena Shum koja je iznijela dojmljivo iskustvo pružanja knjižničnih usluga u ratom pogođenim regijama, dok je Klaudija Mandić iz Hrvatske predstavila analizu i smjernice za razvoj pokretnih knjižnica kao alata za socijalno uključivanje i osiguravanje jednakog pristupa kulturnim i informacijskim sadržajima.
Izlaganja su zajednički ukazala na važnost knjižničnih usluga u kriznim uvjetima, na potencijal tehnologije za povećanje mobilnosti te na strateške pristupe u povezivanju s korisnicima, osobito onima u udaljenim i ranjivim zajednicama.
U sklopu programa održan je i okrugli stol na temu bibliobusnih vozila koji je okupio vozače i knjižničare i otvorio rasprave o praktičnim izazovima nabave, prilagodbe i održavanja vozila – resursa koji je često podcijenjen, a ključan za uspjeh pokretne knjižnice.
Poseban naglasak stavljen je na vizualni identitet i prezentaciju bibliobusa, što je nagrađeno i simboličnim priznanjem “Mister bibliobus 2025.“, koje je pripalo bibliobusu Gradske knjižnice Marka Marulića iz Splita.
Ukupno su predstavljena 22 postera iz Hrvatske i inozemstva, s temama koje su pokrivale širok spektar: od bibliobusnih programa za bebe, preko digitalne pismenosti, do vizualnog brendiranja i promicanja čitateljskih navika. Nagrađeni poster “Bebe u bibliobusu“, autorice Ane Salopek iz GKČ Vinkovci, dodatno je istaknuo važnost rada s najmlađima u mobilnom kontekstu.
U sklopu konferencije tiskana je i programska knjižica, dostupna u elektroničkom obliku na poveznici: https://izdanja.hkdrustvo.hr/drustvena/di/catalog/book/63, a događanje su pratili i bogato osmišljeni promotivni materijali.
Ovogodišnje izdanje konferencije bilo je usko povezano s obilježavanjem Dana hrvatskih bibliobusa koji se tradicionalno slavi 9. lipnja. Taj se datum obilježava u spomen na dan kada je 1969. godine u Rijeci započeo s radom prvi namjenski hrvatski bibliobus, čime je postavljen temelj za razvoj pokretnih knjižničnih službi u Hrvatskoj.
Bibliobusi od tada predstavljaju neizostavan oblik knjižnične usluge za stanovnike malih i udaljenih naselja bez mjesnih knjižnica, kao i za sve korisnike kojima je otežan pristup stacionarnoj knjižnici, poput starijih osoba, djece ili osoba s invaliditetom. U tom duhu, ovogodišnji moto Dana hrvatskih bibliobusa glasio je: “Bilo uz seosku ili gradsku cestu, bibliobus je uvijek na pravome mjestu.“
Tim je povodom predstavljen niz značajnih podataka: 16 pokretnih knjižnica s ukupno 19 vozila, mreža od gotovo 700 bibliobusnih stajališta, više od 21 000 korisnika godišnje, od čega više od tri četvrtine čine djeca.
Ovi brojevi jasno potvrđuju da bibliobusi nisu samo logističko rješenje, već vitalna kulturna i obrazovna podrška zajednicama – uvijek prisutni na pravome mjestu, kako simbolično ističe i ovogodišnji slogan.
Ovogodišnja konferencija i festival u Virovitici još su jednom potvrdili da pokretne knjižnice nadilaze svoju fizičku formu – one simboliziraju dostupnost, uključivost i prisutnost knjižnične usluge ondje gdje je najpotrebnija.