Next Library – više od konferencije

Ivana Faletar Horvatić
Ida Gašpar

ivana.faletar@kgz.hr, ida@knjiznica-koprivnica.hr 

U danskom gradu Aarhusu, u Dokk1 knjižnici koja predstavlja novu generaciju modernih hibridnih knjižnica, krajem svibnja 2025. godine održan je Next Library Festival. Radi se o globalnom događanju koje okuplja knjižničare, stručnjake ostalih područja i inovatore koji pomiču granice i donose promjene u knjižnicama, kao i učenju u 21. stoljeću. Ove je godine fokus bio na demokraciji, održivom razvoju i važnosti učenja kroz igru, o čemu se moglo slušati i raspravljati na predavanjima, radionicama, tijekom kratkih inspirativnih govora te na radionicama koje su održane i izvan zgrade knjižnice. Naglasak je bio na komunikaciji i međusobnom upoznavanju, a tema međusobne povezanosti čovjeka i prirode bila je utkana u cijeli program konferencije.
 

Knjižnice su, za razliku od škola, predstavljene kao nestrukturirana mjesta za učenje. Smatraju se okruženjem koje omogućuje djeci i odraslima učiti vlastitim tempom i onoliko duboko koliko ih njihovi interesi vode. Važne su zato što mogu ponuditi vremenski nevezane i nestrukturirane oblike učenja kako bi njihove zajednice mogle istražiti ​​ideje i dalje planirati i kreirati budućnost. Kolege knjižničari isticali su važnost suradnje različitih ustanova i udruga u zajednici koje međusobno intenzivno surađuju i planiraju zajednička događanja kroz cijelu godinu.

Kroz aktivnosti posvećene demokraciji, knjižnice su istaknute kao sigurna mjesta za dijalog, povjerenje i uključivost. Mogu potaknuti građanski angažman i omogućiti svim članovima da se ravnopravno uključe u kreiranje života u zajednici. Predstavljeni su brojni programi, među kojima su debate, neformalna okupljanja u knjižnici uz kavu i čaj, radionice šivanja ili učenja stranih jezika.

U okviru teme održivog razvoja raspravljalo se o stvaranju snažnije veze između prirode i kulture koja može inspirirati održivi način života. I, kakvu ulogu knjižnice igraju u ovoj tranziciji? Promišljalo se koliko zapravo jednostavnim postupcima – sadnjom vrta, razmjenom  hrane i šetnjom u šumi – možemo potaknuti promjenu, podjednako kao i razgovorom o poeziji, klimi ili recikliranjem starih knjiga.

Knjižnice mogu iskoristiti moć igre kako bi uključile ljude i potaknule ih na angažman jer razigrani način razmišljanja potiče kreativnost i usvajanje znanja u svim dobnim skupinama. LEGO gradnja jedan je primjer takve igre u kojoj djeca i odrasli jednostavnim i šarenim kockicama mogu graditi prototipne modele nakon definiranja određenog problema. 

Pozvana izlaganja održalo je nekoliko stručnjaka, među kojima su bili prof. Menno Schilthuizen, stručnjak za bioraznolikost i evoluciju sa Sveučilišta Leiden u Nizozemskoj, koji je istaknuo da gradovi nisu sterilne betonske džungle, već napredni ekosustavi puni života. Životinjski i biljni svijet gradova prilagođava se umjetnom okruženju, a čovjek zahvaljujući napretku znanosti može na razne načine doprinijeti toj prilagodbi. David Pallash, voditelj međunarodnog LEGO projekta “Učenje kroz igru”​​ govorio je o tome kako igra potiče maštu, radoznalost i dobro raspoloženje. Njegovo zaigrano izlaganje pokazalo je kako se ozbiljne i komplicirane stvari, poput razvoja mašte, divergentnog razmišljanja i kreativnosti, mogu razvijati i kroz jednostavne principe igre. Posljednje pozvano izlaganje, koje se pokazalo kao iznimno emotivna osobna pohvala i svjedočanstvo o važnosti demokracije i važne uloge knjižnica, zajednički su održali Shamichael Hallman, Stacie Ledden i Tommi Laitio. Svatko na svoj način podsjetio je sudionike da u zajednici treba biti prisutan – ne usprkos izazovima, već upravo zbog izazova. 

Središnji dio konferencije tijekom nekoliko dana odvijao se u nekoliko paralelnih sesija – u obliku kraćih izlaganja u formi ignite talks, radionica, izložbi, dodjele nagrada inovativnim knjižničnim projektima, predavanja u hodu ili različitih aktivnosti na otvorenom. Sudionici konferencije tako su imali prilike promišljati i učiti o vještini sporog promatranja vozeći se turističkim brodom oko Aarhusa, proučavati staništa i rasprostranjenost biljnog svijeta za vrijeme šetnje šumom, istraživati i vrtlariti u knjižničnim vrtovima ili su mogli posjetiti neku od knjižnica u mreži narodnih knjižnica u Aarhusu.
 

Posebnih trenutaka bilo je mnogo i posvuda, nova poznanstva i suradnje odvijali su se na gotovo svakom koraku knjižnice, a proživljena iskustva ostaju zauvijek dio naših priča – upravo zbog posebnosti Next Library Festivala.

* Izvor fotografija: Next Library Festival i privatna arhiva