Ex librisi u legatima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek unutar fonda Zavičajne zbirke posjeduje nekoliko privatnih knjižnica, legata poznatih Osječana. Mnogi primjerci knjiga u legatima označeni su ex librisima i različitim potpisima koji daju uvid u kulturno-povijesne prilike u kojima su živjeli njihovi vlasnici i nastajale zbirke. U njima iščitavamo međusobne rodbinske, prijateljske, poslovne i druge društvene veze.
U legatu Sonnenfeld svaka je jedinica knjižne građe označena crvenim tiskanim ex librisom vlasnika legata Viktora D. Sonnenfelda kako bi se označilo vlasništvo knjižnice i posebnost zbirke. Osim Sonnenfeldova ex librisa, knjige posjeduju i ex librise prijašnjih vlasnika ili darovatelja knjiga Sonnenfeldu (najčešće Miroslava Pollaka).
U legatu Pinterović knjige su najčešće obilježene plavim tiskanim ex librisom vlasnika legata “Advokat dr. Ante Pinterović“, ali i “Advokat Dr. Milovan Pinterović Osijek“, potpisima “Danica Pinterović”, “Ante/Anto Pinterović”, “Olga Pinterović” te potpisima i drugih bivših vlasnika (“Jeremija D. Mitrović” i “D. Milovan”).
U legatu Hengl pronalazi se tiskani ex libris plave boje Nicole de Szallopeka, potpisi Helene Krivaj i Marije Janković (Matildine sestre).
Legat najraznovrsniji građom i sadržajem jest legat Rudolfa Franjina Magjera. Književna baština Rudolfa Franjina Magjera digitalizirana je 2014. godine te je obuhvatila Magjerove književne radove, fotografije, plakate, ex librise, grafike-ilustracije naslovnica knjiga, korespondencije, novinske isječke i dr.
U legatu su prisutna umjetnička djela u više oblika. Iščitavaju se secesijski omoti knjiga, ornamenti, ilustracije i ex librisi u njima. Osijek je, poslije Zagreba, najbogatiji secesijskim umjetničkim naslijeđem u arhitekturi, predmetima umjetničkog obrta, opremi knjiga i tiskovina. U Osijeku je 1977. održana izložba pod nazivom “Osječka secesijska oprema knjiga” koja je predstavila zavičajnu knjižnu građu sa secesijskim motivima i oznakama, secesijski oblikovanim naslovnim stranicama i meandričnim ornamentima. Knjiga postaje unikatno djelo dostojno izlaganja, kolekcioniranja i prezentacije. I Magjerove su knjige u većem broju bile zastupljene na spomenutoj izložbi. Tiskarstvo se u vrijeme secesije posebno povezuje s knjigoveštvom. Prevladava stil izduženoga vijugavog florealnog elementa, vitkih linija i pastelno kontrastnih boja, umijeće likovnog korištenja izduženo stiliziranih grana i vitica. U knjižnom bloku prevladava crtež i reprodukcija drugih likovnih tehnika, u secesijskoj stilizaciji. Elegantna profinjenost zakrivljenih i ornamentalnost plošnih linija secesijskog karaktera iščitava se u djelima u legatu Magjer.
Građa se može razvrstati po vrsti umjetničkog izričaja na: portrete, ex librise, naslovnice knjiga, ilustracije u knjigama, književne ukrase i ornamente te s obzirom na različite motive (folklorne, flore i faune, kršćanske). Stilizacijski secesijski elementi posebno se ističu kod književnih ukrasa. U knjigama je ilustracija jednakovrijedna kao i književni tekst.
U legatu su originali grafika ex librisa Magjer sa secesijskim, folklornim i kršćanskim motivima koje su izradili Saša Šantal, Slavko Tomerlin i Ivan Roch. Tomerlin crta oba ex librisa Magjer s folklornim elementima (tri žene u narodnoj nošnji; muškarac u nošnji, prislonjen na drvo, đeram) i secesijskim motivima cvijeća. Roch je na ex librisu Magjer izradio kombinaciju folklornih motiva (narodni vez, tikvice), simbole učenosti (knjige, pisaći pribor) i kršćanske elemente (crkva sv. Petra i Pavla u Osijeku, globus – simbol Boga Oca). Šantal je izradio ex libris Magjer na kojemu naga djevojka okružena vatrom stoji na otvorenoj knjizi. Navedeni je ex libris upotrijebljen i na izložbi “Ekslibrisi Saše Šantla: spominska grafična razstava ob 70. obletnici umetnikove smrti” u Mestnoj knjižnici u Ljubljani 2015. godine. Ex librisi su tiskani u katalogu izložbe autora Igora Longyka i Lucijana Bratuša koji su u svojim radovima naveli i digitalizirani legat Magjer.
U legatu Sonnenfeld svaka je jedinica knjižne građe označena crvenim tiskanim ex librisom vlasnika legata Viktora D. Sonnenfelda kako bi se označilo vlasništvo knjižnice i posebnost zbirke. Osim Sonnenfeldova ex librisa, knjige posjeduju i ex librise prijašnjih vlasnika ili darovatelja knjiga Sonnenfeldu (najčešće Miroslava Pollaka).
U legatu Pinterović knjige su najčešće obilježene plavim tiskanim ex librisom vlasnika legata “Advokat dr. Ante Pinterović“, ali i “Advokat Dr. Milovan Pinterović Osijek“, potpisima “Danica Pinterović”, “Ante/Anto Pinterović”, “Olga Pinterović” te potpisima i drugih bivših vlasnika (“Jeremija D. Mitrović” i “D. Milovan”).
U legatu Hengl pronalazi se tiskani ex libris plave boje Nicole de Szallopeka, potpisi Helene Krivaj i Marije Janković (Matildine sestre).
Legat najraznovrsniji građom i sadržajem jest legat Rudolfa Franjina Magjera. Književna baština Rudolfa Franjina Magjera digitalizirana je 2014. godine te je obuhvatila Magjerove književne radove, fotografije, plakate, ex librise, grafike-ilustracije naslovnica knjiga, korespondencije, novinske isječke i dr.
U legatu su prisutna umjetnička djela u više oblika. Iščitavaju se secesijski omoti knjiga, ornamenti, ilustracije i ex librisi u njima. Osijek je, poslije Zagreba, najbogatiji secesijskim umjetničkim naslijeđem u arhitekturi, predmetima umjetničkog obrta, opremi knjiga i tiskovina. U Osijeku je 1977. održana izložba pod nazivom “Osječka secesijska oprema knjiga” koja je predstavila zavičajnu knjižnu građu sa secesijskim motivima i oznakama, secesijski oblikovanim naslovnim stranicama i meandričnim ornamentima. Knjiga postaje unikatno djelo dostojno izlaganja, kolekcioniranja i prezentacije. I Magjerove su knjige u većem broju bile zastupljene na spomenutoj izložbi. Tiskarstvo se u vrijeme secesije posebno povezuje s knjigoveštvom. Prevladava stil izduženoga vijugavog florealnog elementa, vitkih linija i pastelno kontrastnih boja, umijeće likovnog korištenja izduženo stiliziranih grana i vitica. U knjižnom bloku prevladava crtež i reprodukcija drugih likovnih tehnika, u secesijskoj stilizaciji. Elegantna profinjenost zakrivljenih i ornamentalnost plošnih linija secesijskog karaktera iščitava se u djelima u legatu Magjer.
Građa se može razvrstati po vrsti umjetničkog izričaja na: portrete, ex librise, naslovnice knjiga, ilustracije u knjigama, književne ukrase i ornamente te s obzirom na različite motive (folklorne, flore i faune, kršćanske). Stilizacijski secesijski elementi posebno se ističu kod književnih ukrasa. U knjigama je ilustracija jednakovrijedna kao i književni tekst.
U legatu su originali grafika ex librisa Magjer sa secesijskim, folklornim i kršćanskim motivima koje su izradili Saša Šantal, Slavko Tomerlin i Ivan Roch. Tomerlin crta oba ex librisa Magjer s folklornim elementima (tri žene u narodnoj nošnji; muškarac u nošnji, prislonjen na drvo, đeram) i secesijskim motivima cvijeća. Roch je na ex librisu Magjer izradio kombinaciju folklornih motiva (narodni vez, tikvice), simbole učenosti (knjige, pisaći pribor) i kršćanske elemente (crkva sv. Petra i Pavla u Osijeku, globus – simbol Boga Oca). Šantal je izradio ex libris Magjer na kojemu naga djevojka okružena vatrom stoji na otvorenoj knjizi. Navedeni je ex libris upotrijebljen i na izložbi “Ekslibrisi Saše Šantla: spominska grafična razstava ob 70. obletnici umetnikove smrti” u Mestnoj knjižnici u Ljubljani 2015. godine. Ex librisi su tiskani u katalogu izložbe autora Igora Longyka i Lucijana Bratuša koji su u svojim radovima naveli i digitalizirani legat Magjer.
Saša Šantal izradio je i dvije naslovnice knjiga čiji se originali nalaze u legatu, naslovnicu za knjigu “Moj put” (1917.) i “Iz prošlosti i sadašnjosti” (1925.). Naslovnice više Magjerovih knjiga i ex librisa primjeri su secesijske stilizacije (materijal, slova, oprema, boje, korice itd.).
U legatu se nalaze i originalni portreti R. F. Magjera, iskazani na dva načina, u likovnim djelima i na fotografijama. Portreti prenose Magjerov unutarnji svijet. Jedan je od njih također poslužio i kao ex libris Magjer, autor mu je Ljubo Šupuk (1930., akvarel). U legatu se nalaze originalne grafike-crteži portreta R. F. Magjera koje je izradio Mirko Rački (oko 1920., olovka), Milenko D. Djurić (1924., olovka) i Rudolf Švagel-Lešić (1940., tuš). R. Švagel-Lešić prema skici je izradio i poprsje (1940.) koje se čuva u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek.
Vrijedno je zabilježiti svaki ex libris. Fizički tragovi bivših vlasnika, razne posvete i ex librisi u knjigama okupljaju se i u katalogu, u napomeni o povijesti primjerka i prijašnjem vlasniku kako bi se olakšao pronalazak i daljnja istraživanja. Razna fizička obilježja u knjigama predmetom su istraživanja povijesti knjige, čitanja, povijesti umjetnosti, heraldike. Ponovna promišljanja stavljaju ex libris u širi kulturološki i društveni kontekst, dok mu zavičajni elementi dodaju vrijednost. Pisani i umjetnički izričaj ex librisa vrijedan su način sagledavanja zavičajnosti u legatima.